Jump to content

BrunoZG

Korisnik
  • Broj objava

    61
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O BrunoZG

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Dakle vi ste vozili brzo i kazna je 10-20 tisuca i obavezno ostajete bez vozačke na bar 6 mj. Pritom se traži podatak tko je vozio... Tu kaznu pokušavate zaobici na način da ne javite uopće tko je vozio ili da date lažne podatke i tako platite samo kaznu 5-15 tisuca i ostane vam vozačka. Dobra fora, ali... JA OSOBNO smatram da time ne rješavate inicijalni problem, a to je brza vožnja, jer mislim da oni po novom Zakonu onda terete vlasnika automatski, ali nisam našao članak koji to potvrđuje. Ako je moja pretpostavka točna na kraju može ispast da platite 2 kazne i ostanete bez vozačke. S tim da je to pretpostavka samo i ako netko ima primjer iz prakse, neka napiše. Doduse, možda i taj novi Zakon ima rupa, pa bi se iz svake kazne koja je nešto teža moguće bilo izvući sa plaćanjem ove 5-15 tisuca za nedavanje podataka. I da, kao odgovor na Vase pitanje, placa se onda 2/3 kazne, dakle vise od 10 tisuca ni ne biste platili u najgoroj opciji.
  2. Ispravak, izmjenama Zakona 2019. su to riješili, jer je očito puno ljudi koristilo tu rupu. Citat sa stranica MUP-a. "Uz to, detaljnije je razrađena zakonska odredba o davanju podataka o osobi koja je upravljala vozilom, s tim da novi zakon uvodi i novi termin – vlasnik vozila = osoba na koju je vozilo registrirano. Dostava podataka o više osoba koje su upravljale nečijim vozilom ne smatra se vjerodostojnim podatkom o identitetu osobe kojoj je vlasnik povjerio svoje vozilo na upravljanje te svim vlasnicima vozila u razmatranju takvih opcija skrećemo pozornost na uvedenu mjeru privremenog oduzimanja vozila." Evo i linka sa ostalim izmjenama https://mup.gov.hr/vijesti/novosti-koje-donose-izmjene-i-dopune-zakona-o-sigurnosti-prometa-na-cestama/283624
  3. Da se nadovežem. Ako je prekršaj napravljen prije 1.8.2019. isplati se dati podatke o strancu, mrtvoj osobi ili o više osoba. Osobno sam prijavio nepostojećeg stranca i kazna nikad nije došla. Nakon 1.8.2019 promijenili su Zakon i sada se u slučaju davanja nevjerodostojnih podataka tereti izravno vlasnik vozila, tako da nema više izmotavanja. Zaključno, Miroslav je u pravu. Kazna je jedna za prebrzu vožnju i nju ti neće nitko oprostiti, a dodatno možeš biti kažnjen za nedavanje podataka ili davanje lažnih odnosno nevjerodostojnih podataka. Nonsens je da se "izbriše" kazna radi koje se uopće i traži podatak, novom kaznom zbog nedavanja podataka. Smatram da se obje plaćaju, a druga je više prijeteće naravi. Imao sam puno iskustva sa policijom, najbolje je otići na sud, smisliti neku ispriku, ma koliko glupu i čekat milost suca. Izbjegavanjem se ne postiže ništa, jer kazna stigne kad-tad
  4. Zakon o sigurnosti prometa na cestama, članak 289, stavak 4. https://www.zakon.hr/z/78/Zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama Iz toga proizlazi da je kazna je 10-20 tisuca kn ili do 60 dana zatvora. Isto tako, zabrana voznje na 6 mjeseci.
  5. Spitfire je dobro napisao, to se može i na sudu ovjeriti, pa je trošak znatno manji, cca 500 kn. Jedino što ćete duže na sve to čekati, sigurno par mjeseci.
  6. U pravu ste. Moze i to, samo što sve duže traje. To sam kasnije doznao, ali zbog korone je sve bilo stalo, pa mi je bilo jednostavnije dati 500 eur. U svakom slučaju, sve je bolje od obične ovjere potpisa...
  7. Naprosto, kada je ugovor solemniziran ili ako ga sam bilježnik sastavlja (JB akt) to je uvijek bolje. Ne samo što je teže pobojno iz nekih formalnih razloga, već i bilježnik jamči za sadržaj u tom slučaju. Kod obične ovjere potpisa biljeznik na dnu uvijek napise da ne odgovara za sadrzaj vec je samo utvrdio neciji identitet i ovjerio potpise. Nije to slučajno. Stoga, ako vec radite ugovor o dozivotnom i ako imate mogućnosti, uložite u to da vam ga sam biljeznik sastavi i ovjeri, to je cca ukupno 500 eura za neki prosjecan stan srednje vrijednosti. Ako vam neki odvjetnik sastavi ugovor, pa to donesete na solemnizaciju, to cete platiti još vise, jer plaćate i odvjetnika i biljeznika. Nedavno sam radio ugovor o doživotnom, pa mi je još sve svježe.
  8. Dajte nekom odvjetniku da ga sastavi i svakako ga solemnizirajte kod biljeznika. Kostat ce malo vise, ali ste sigurniji
  9. Dar je već naveden u popisu ostavinske imovine (to je jedna od 7 nekretnina u popisu). Tamo je priložen i orginalni ZK izvadak svakog dara i pise točno tko je vlasnik čega i na temelju kojeg pravnog posla. Ono što ja pokusavam doznati je: Trebam li ja i pored toga što je dar već naveden još dodatno tražiti da se osobi taj dar uračuna u njezin nužni dio? Isprike na komplikaciji, znam da je pitanje specifično
  10. To znam, ali zanima hoce li se uračunati automatski jer je on nuzni nasljednik koji se žali na povredu nuznog dijela ili ja (koji se ne žalim na ništa) moram posebno tražiti da se to uračuna? Pitam iz razloga jer može ispast da se stan koji je on dobio njemu ne uračuna ako netko od nas ostalih to ne zatraži, a onda on dobije (pored tog stana kojeg je vec dobio) i nužni dio, iako je sam taj stan već dovoljan da mu zadovolji nužni dio. Da pojednostavim, osoba X je umrla, nasljeduju je A, B i C. Osoba A žali se na povredu nužnog dijela, iako je dobila tijekom života nešto od osobe X, kao što su dobili i osobe B i C. Kod izračuna se zbraja sve što je osoba X dala osobama A, B i C, ali mene zanima (nastavno na članak 89 ZN-a) da li osobe B i C moraju posebno podneskom tražiti da se osobi A uračuna dar. Ili je dosta da je dar naveden u grupnom popisu ostavinske imovine.
  11. Pozdrav, u sklopu ostavinske rasprave iza pokojnog gdje smo nas 3 nasljednika (3 sina), jedan je istakao prigovor povrede nužnog dijela. Obzirom da je svaki od nas nešto darovanjem dobio za života od pokojnog oca, pa tako i ovaj koji smatra da je povrijeđen, mene zanima: Da li se njemu automatski kod zbrajanja svih darova uračunava i taj dar koji je dobio za života ili ja trebam to posebno tražiti? Članak 89 stavak 4 zakona o nasljeđivanju kaže da se nužnom nasljedniku u vrijednost njegova nuznog dijela uvijek uračunava dar koji je dobio, ali u istom članku, stavak 1 spominje sa da se NA ZAHTJEV vrši uračunavanje. Pretpostavljam na zahtjev drugih sunasljednika. Ne bih želio da se njegov stan negdje "zagubi" radi tehnikalije.
  12. Zahvaljujem na tome. Lijep pozdrav
  13. Znači u slučaju možebitnog spora, ja se komotno mogu pozvati na tu presudu kao pravno uporište? Istina nije Ustavni ili Vrhovni, ali je Županijski u pitanju, što je također dosta relevantno...
  14. Apropo dokaza predaje u posjed, našao sam zanimljivu presudu županijskog suda u Dubrovniku Gž-424/13 koja svemu daje drugo svjetlo. Dosta je dosta primjeniva na moj slučaj. Citat iz mog darovnog ugovora glasi "Darovatelj zadrzava pravo dož stanovanja, a Daroprimatelj je s tim suglasan. Daroprimatelj dopušta da se na spomenutoj nekretnini bez daljneg odobrenja upise pravo osobne služnosti u korist Darovatelja" Citat iz presude glasi: "Člankom 15. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je: "Samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju može posjed prijeći na njega tako da dotadašnji posjednik zadrži stvar, a stjecatelju se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadašnji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj trećoj osobi, a stjecatelj dobije pravo da mu ona preda tu stvar." Navedena odredba ZV-a predviđa predaju posjeda očitovanjem volje na način da dotadašnji posjednik pravo posjeda ustupi drugom, te ubuduće stvar nastavi držati u njegovo ime. Nakon sklapanja ugovora o darovanju darovatelji su nastavili držati nekretninu, ali sada kao ovlaštenici prava osobne služnosti i to očitovanjem volje daroprimatelja. U konkretnom slučaju potrebnu formu javnobilježničkog akta zamijenila je činjenica da je ugovor o darovanju ostvaren, tj. da je došlo do predaje nekretnine. Naime, izražena volja daroprimatelja da darovatelji nastave držati nekretninu, tj. stanovati u kući, ali sada kao ovlaštenici prava osobne služnosti, potvrđuje činjenicu predaje darovane nekretnine daroprimateljima, bez koje darovatelji ne bi mogli nastaviti držati stvar u posjedu, tj. stanovati u kući koja je predmet ugovora" Molim Vase misljenje?
×
×
  • Napravi novi...