sonja1

Hvala na savjetu. Pokušat ću s povratom u prijašnje stanje, pa ćemo vidjeti...ako uspije dobro, ako ne uvijek mogu podnijeti novu tužbu. Javit ću kako je prošlo. Lp

Zahvaljujem na brzom odgovoru. Ako sam dobro shvatila, ako se u roku od 15 dana ne očitujem, smatrat će se da se slažem s povlačenjem tužbe. Što svakako ne želim. Pretpostavljam da bih trebala napraviti prijedlog za povrat postupka u prijašnje stanje, samo me zanima je li to dovoljno ili moram navesti nekav razlog? Unaprijed hvala

Poštovani, molim hitan savjet! Zabunom sam pobrkala datume i nisam se pojavila na ročištu radi povećanja alimentacije. Obzirom na moj nedolazak a tuženi se nije upustio u raspravljanje, sud je utvrdio da je tužba u ovom predmetu povučena. Molim savjet kako postupiti da se parnica nastavi, mogu li pisati kakav podnesak ili nešto slično? U uputi o pravnom lijeku piše da mogu uložiti žalbu županijskom sudu u roku od 15 dana, ali koliko znam to obično jako produžava parnicu. Ima li neki način da se postojeća parnica nastavi na općinskom sudu? Unaprijed hvala

Najljepše zahvaljujem na preciznom odgovoru. Javit ću kako je prošlo LP

Najljepše zahvaljujem na konciznom odgovoru. Problem je u tome što nijedna od tih ovrha nije u Fini, nego mi sve obustavljaju u firmi. Bila sam u Fini i tamo su mi rekli da nemaju nikakvu ovrhu, pa ne mogu ni otvoriti zaštićeni račun. U firmi sam pokušala razgovarati sa šefom računovodstva, čije stajalište je otprilike: kaj ste se zaduživali kad ne možete plaćati ?!? Ne mora li se poslodavac isto držati istih zakona kao i Fina? Molim Vas uputu na koji zakon da se pozovem kad odem opet u računovodstvo? Unaprijed hvala

Dakle, situacija se slijedeća: - poslodavac mi obustavlja s plaće nekoliko stavki, što dobrovoljno, što prisilno..Kredit u iznosu 1800 kn, ovrhu za kredit 500 kn ( bio sam jamac ), za uzdržavanje djeteta 1500 kn i godišnju kartu za prijevoz/mjesečno 450 kn, dakle ukupno 4.250 kuna. Momentalno sam na bolovanju zbog ozljede na radu, pa i ne dobijem za isplatu više od tih 4250 kuna koje mi skinu, znači za isplatu 0 kuna i nek živim od zraka.. Kad nisam na bolovanju, plaća mi je nešto veća, ostane mi za život cca 1500 kn, i drage volje podmirujem obaveze da ih se čim prije riješim. Međutim, zbog ozljede na radu bit ću na bolovanju bar 6 mjeseci i nemam sredstava za život, pa molim pomoć. Konkretno pitanje je smije li mi poslodavac obustaviti cijeli iznos i ostaviti me bez sredstava za život dok sam na bolovanju? Ako ne smije, molim Vas konkretan podatak koga da kontaktiram ( pretpostavljam računovodstvo poslodavca ) i na koji zakon da se pozovem? Unaprijed hvala na konkretnim odgovorima

Zahvaljujem na odgovoru..

Ne postoji zakonom propisana minimalna kvadratura. Jedini je uvjet odvojena prostorija za povjerljive razgovore sa strankama....

Još jednom hvala na pomoći...

A što se tiče uporabne, bez nje nema ni upisa u zemljišne knjige. U ugovor obavezno stavite obavezu ishođenja uporabne do točno određenog roka, jer ako nema roka, teoretski nitko ne krši ugovor, ali vam uporabnu ne mora ishoditi do sudnjeg dana

Mislim da priča nije nerealna, ima puno primjera da izvođači dobiju stan u kompenzaciju...Tip je kratak s lovom i nema vremena čekati završetak i prodaju stana... Možda je moguće rješenje raskinuti ugovor o kupoprodaji stana ( pretpostavljam da je to temelj za kompenzaciju ) i sklopiti novi ugovor direktno između Vas i vlasnika zgrade u izgradnji? Nisam sigurna prolazi li predbilježba u zemljišnim knjigama na temelju kupoprodajnog ugovora ako zgrada nije etažirana?...Raspitat ću se i javiti Vam.... Ja bi u svakom slučaju angažirala odvjetnika koji se bavi isključivo nekretninama....

Nasljeđuju se i prava. Dakle, na Vašu majku je prešlo pravo da traži imovinu na koju je imala pravo Vaša baka (ona je stupila na njezinom mjesto u tom pogledu), ali u danom roku koji se računa od dana smrti ostavitelja koji je ostavio spornu imovinu, dakle prabake. Usput, ako imovina nije u posjedu spornog posjednika, onda on očito nije posjednik, ni pošteni ni nepošteni. Međutim, ako sam dobro shvatio, on je upisan kao vlasnik, a rokovi za pobijanje toga su istekli. No, ako je kuća bez posjednika, možda bi postojao neki drugi način da dođete do nje, a ne temeljem pozivanja na nasljedstvo koje nema šanse na uspjeh. Zahvaljujem na brzom odgovoru. Ako sam sad dobro shvatila, pravo da traži imovinu je imala i moja majka, ali nam je otišlo u zastaru, jer je prošlo više od 10 godina od prabakine smrti.... Imovina nije u posjedu nikoga momentalno. Vlasnik 4/6, naš nepošteni posjednik, ne živi u Hrvatskoj već 10-tak godina, ali zna da je vlasnik navedene 4/6, čak je i pokušao dogovoriti prodaju nekretnine za neku smiješnu cijenu ( a onda bi vjerojatno razliku između stvarne cijene i one u ugovoru u dogovoru s kupcem spremio u džep ) Vlasnik 1/6 je moja baka/sada majka i za taj dio sam tražila naknadno pronađenu imovinu... Vlasnik zadnje 1/6 je potpuno nezainteresiran za navedenu imovinu. Radi se o staroj autohtonoj nekretnini iz 18 stoljeća, koju bih voljela sačuvati od propadanja, urediti u originalnom izdanju i koristiti..Pa sam razmišljala da otkupim onu 1/6 od nezainteresiranog suvlasnika.. Ako se ne varam, ja ( majka ) kao suvlasnik, mogu stupiti u posjed navedene nekretnine ( to se i spremam, samo sa bravarom i sudskim vještakom koji će utvrditi stanje nekretnine i popis stvari, da poslije ne bi bilo nisam znala Pretpostavljam isto tako da se kao suvlasnik mogu koristiti svojim pravima, ne narušavajući prava ostalih suvlasnika, samo ne znam što to točno u praksi znači Isto tako, ako otkupim onu 1/6 i krenem u neka ulaganja, ne znam do koje granice mogu ići ( nužni popravci su u stvari kompletno renoviranje, jer kuća samo što se nije srušila ) A i što je u tom slučaju sa mojim ulaganjem, a suvlasnik sam samo 2/6?

Sada se rutinski upisuje da kuća nema uporabnu ako ista nije priložena na gruntovnicu. Mislim da je ovo najlakše riješiti ovako: Ako je kuća sagrađena prema građevnoj dozvoli, predajte na nadležnom uredu za graditeljstvo zahtjev da Vam izdaju Uvjerenje za uporabu. Referent će izvidom provjeriti da je objekat (vanjski gabariti) sagrađen prema građevnoj dozvoli i izdati to Uvjerenje . To predajte na gruntovnicu sa prijedlogom za brisanje zabilježbe. Slažem se da je neke stvari lakše riješiti kraćim putem , ali ova tematika me i inače osobno zanima Pretpostavka za Vaš savjet, jest da je kuća sagrađena na temelju građevinske dozvole... Mislim da je bitno razlikovati i kvadraturu objekta i tko je izdao građevinsku ako ona postoji? Izgrađena zgrada bruto površine do 400 m2 može se početi koristiti nakon što investitor dostavi upravnom tijelu završno izvješće nadzornog inženjera..... Ako uopće nema građevinske dozvole? Pitanje je koja dokumentacija za objekat postoji...

Nadovezala bih se na pitanje, ali me zanima što se događa u obrnutom slučaju... Naime, spremam se otvoriti doo. Pretpostavka je da neko vrijeme neće biti puno izlaznih računa, ali će biti ulaznih ( opremanje prostora, komjuterska oprema itd.. Što se događa u slijedećem slučaju: - tijekom npr. siječnja: ulazne fakture 10.000,00 kn pdv 2.200,00 kn ukupno: 12.200,00 kn izlazne fakture: nula Ovih 2.200,00 kuna je pretporez, ako se ne varam. Pretpostavljam da ni u veljači neću imati izlaznih faktura, jer npr. nije sezona za navedeni posao. Što u tom slučaju s onih 2.200,00 kuna pretporeza? Tražiti povrat pdv-a ili se može čekati npr. ožujak, kada će pretpostavljam biti izlaznih faktura, pa odbiti navedeni pretporez od pdv.a na izlaznim fakturama, a ostatak platiti državi.... Može li se pretporez prenositi iz mjeseca u mjesec ili ne ? Hvala unaprijed...

Pretpostavljam da se zabilježba da nije priložena uporabna dozvola odnosi na novi objekat koji je sagrađen na mjestu starog i u ratu uništenog ? O tome govori slijedeći članak Zakona o prostornom uređenju i gradnji: Članak 332. (1) Građevina izgrađena, rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i projekata Ministarstva kulture smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje: – projekt prema kojemu je građena ili snimku postojećeg stanja građevine, – presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici, – dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo). (2) Građevina čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništena ili je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, te građevina za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bio potreban, smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje: – potvrdu da je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan, – snimku postojećeg stanja građevine i – presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici. (3) Građevina koju Država kupi u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 42/05. i 90/05.), smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje: – snimku postojećeg stanja, – presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i – dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne skrbi. (4) Za građevinu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola. (5) Građevina iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako su uz zahtjev priloženi dokumenti propisani tim stavcima. Prema gornjem članku, za Vašu kuću se ni ne izdaje uporabna dozvola, pa ne znam zašto su vam u gruntovnici stavili zabilježbu? Možda se zabilježba odnosi na stari, srušeni objekat, a tada bi se zabilježba trebala brisati kod upisa novog objekta na mjestu starog.....

Vrlo zanimljiv stav. Rado bih znao na kojim se zakonskim odredbama temelji? U Zakonu o nasljeđivanju piše: Zastara prava zahtijevati ostavinu Članak 138. (1) Pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. (2) Prema nepoštenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina. Pri tome treba imati na umu da nepoštenost posjeda mora biti i dokazana. Rokovi za brisanje u z.k. prema Zakonu o zemljišnim knjigama su i kraći. Rok apsolutne zastare za krivotvorenje je 10 godina. Doduše, ne znam da li bi se moglo smatrati da je korištenje stečenoga krivotvorenjem kazneno djelo u trajanju - onda zastare ne bi bilo. A što se tiče toga da će grafološki vještak nešto "sigurno" tvrditi - to zaboravite. Imao sam posla s tri. Jedan nije uopće bio u stanju pronaći original dokumenta uredno pohranjen u sudu, pa je vještačio kopiju, drugi je tvrdio da je vještačio grafeme (slova) koji u tekstu uopće nisu postojali.... Nakon toga je izbjegavao doći na raspravu da ne bi morao obrazložiti svoj "nalaz", a sud je to tolerirao preko svake mjere... Zahvaljujem na iscrpnom i dokumentiranom odgovoru Ako sam dobro shvatila,to znači slijedeće: - moja majka je naslijedila ( teoretski )udio od svoje majke, a saznala za ostavinu ( nekretninu ) 2008. godine sasvim slučajno, jer nekretnina nije bila spomenuta u rješenju o nasljeđivanju nakon njene mame iz 2001. godine - ja sam pokrenula pitanje naknadno pronađene imovine, s obzirom da udio nije još upisan u zk niti na moju baku, i postupak je u tijeku - može li se smatrati da moja majka , kao zakonski nasljednik moje bake, ima pravo zahtijevati ostavinu ( pa i sporni udio koji je upisan na xy temeljem krivotvorenog darovnog ugovora ) u roku od 10 godina od dana smrti ostavitelja ( baka je umrla 2001. ), što bi bilo do 2011. godine... - a sve skupa pod uvjetom da smatramo posjednika poštenim, što nije Možda je bitno napomenuti da naš nepošteni posjednik već godinama nije u posjedu te nekretnine,ne živi uopće u Hrvatskoj i zapravo kuća već godinama stoji prazna i propada, a ja bih voljela to spriječiti, samo ne znam kako.. Još jednom unaprijed zahvaljujem.....

Molim objašnjenje oko nedoumice. Zakonom o posredovanju u prometu nekretnina propisano je vođenje evidencije člankom 26: Evidencija o posredovanju u prometu nekretnina Članak 26. (1) Posrednik mora voditi evidenciju o posredovanju u prometu nekretnina. (2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora za svaki ugovor obuhvaćati sljedeće: - vrstu ugovora za čije sklapanje posreduje, - vrstu nekretnine (zemljište s oznakom namjene korištenja, stambeni i poslovni prostor i sl.), - tehničke podatke o nekretnini (sobnost, kvadratura i sl.), - cijenu, odnosno najamninu, zakupninu i sl. u ukupnome iznosu i jediničnome iznosu za m2 površine. Pitanje je slijedeće: - mora li posrednik voditi navedenu evidenciju za : a) svaki sklopljeni ugovor o posredovanju, bez obzira je li nakon njega uslijedila realizacija posla u vidu sklopljenog ugovora o kupoprodaji, najmu, itd b)svaki sklopljeni ugovor o kupoprodaji, najmu, zakupu, zamjeni itd, c) za svaku nekretninu u ponudi, i ako nije ( još) sklopljen ugovor o posredovanju i nije realiziran posao ( kupoprodaja, najam itd )a ne zna se hoće li ikada Također, Zakonom o obveznim odnosima, članak 843, propisano je slijedeće: Posrednik je dužan u posebnu knjigu ( posrednički dnevnik ) ubilježiti bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegove strane ( posrednički list ). Pitanje je slijedeće: - jesu li to dvije različite evidencije,jer iz zakona o obveznim odnosima je jasno da se u posrednički dnevnik upisuju podaci za npr. ugovor o kupoprodaji/najmu/zakupu - koji su to bitni podaci podaci o ugovoru? ( oni iz zakona o posredovanju ili neki drugi? ) Zahvaljujem na tumačenju unaprijed

Zahvaljujem na odgovoru ! G. Čizmića poznajem i osobno, naravno da ću rješavanje ovakvog pitanja povjeriti odvjetniku. Iako bih voljela ovdje prodiskutirati s nekim tko ima slična iskustva u praksi. Svaki od ovakvih sporova moguće je pokrenuti u više smjerova, onaj koji je možda najpravedniji ( istjerivanje pravde radi krivotvorenja ugovora ), ne znači nužno i da je najbolji i najučinkovitiji..... U ovom slučaju ima i stvarnog prava, vjerojatno i krivičnog....a ne bave se svi odvjetnici svačim. Odnosno, ako su specijalizirani za nekretine, nisu za krivično.... Svaki pametan savjet je dobrodošao

Ako su svi suvlasnici živi i suglasni s prodajom nekretnine, problema nema Morate sklopiti kupoprodajni ugovor sa svih 10 suvlasnika, a ovaj suvlasnik koji je u Australiji može opunomoćiti temeljem specijalne punomoći koja mora biti ovjerena kod notara ili u veleposlanstvu, nekog od ostalih suvlasnika da u njegovo ime proda svoj suvlasnički dio nekretnine.. Predlažem da ako se ne bavite tim poslovima, svakako angažirate odvjetnika....

Lijepo bih zamolila pomoć oko zavrzlame Dakle ovako, naslijedila sam suvlasnički dio nekretnine iza mame, koja se taj isti dio naslijedila od svoje mame. Davne 1979. godine nekretnina je bila suvlasništvo prabake i pradjeda svatko u 1/2. Nakon smrti pradjeda, njegovu polovicu naslijeđuju u jednakim dijelovima njihovo 4 djece. I prabaka i pradjed umrli su inače bez oporuke. Nakon malo istraživanja u gruntovnici, ustanovila sam da je druga polovica suvlasničkog dijela iza prabake većim dijelom upisana na jedno od 4 djece pokojne prabake, i to temeljem darovnog ugovora za koji jedan od ostalih 4 djece tvrdi da je krivotvoren, ne samo krivotvoren, nego i antidatiran s datumom darovanja 1976 godine, jer je prabaka umrla 1979 godine bez oporuke. Također, jedan od braće koji tvrdi da je darovni ugovor krivotvoren, 1994 godine pisao je podneske gruntovnici,prijavu policiji, ministru unutrašnjih poslova čije kopije posjedujem i u kojima on imenom i prezimenom navodi osobe u nadležnim institucijama s kojima je razgovarao. Da ne duljim, u jednom od pisama piše da mu je predsjednik suda osobno rekao da je točno da je darovni ugovor krivotvoren, ali da je slučaj zastario i da on tu ne može ništa!? Čak i laički pogled na potpise na darovnom ugovoru, govori o tome da je darodavatelja i daroprimatelja potpisala ista osoba. Naravno da ne mislim da se tako nešto priznaje na sudu, ali sto posto sam sigurna da će to potvrditi svaki grafolog. Ono što mene zanima jest kako je moguće da je takav ugovor ovjeren na općini 1976 godine da ne podliježe naplati poreza, jer bi to upućivalo na gadnu korupciju u istoj instituciji!? Također, zanima me je li takvih slučajeva bilo u praksi proteklih godina, te mogu li danas nešto poduzeti po tom pitanju, s obzirom da je od prabakine smrti prošlo 29 godina. Hvala unaprijed na sugestijama u kom pravcu da krenem...

Molim pomoć ako netko zna: poslano mi je rješenje o ovrsi na nekretnini, koja je međutim prije više godina prodana. Novi vlasnik nije se još uknjižio ( postoji prijedlog za upis koji nije još riješen ). Pitanje je slijedeće: može li se provesti ovrha na navedenoj nekretnini, obzirom da ona već godinama nije u mom vlasništvu i mogu li se žaliti na prijedlog ovrhe i na temelju čega? Unaprijed hvala.....