dari10

Zvuči logično, ali da poreska uprava pokušava na svoj formalistički način tumačiti zakon o porezu na promet nekretnina, a dokaz za to je i presuda Ustavnog suda U-III-4295/2012 od 23. rujna 2015. vezano za nasljeđivanje nekretnine i oslobađanje od poreske obveze, a što ne znači da se takav formalizam ne bi ponovio i kod dosjelosti i već plaćenog poreza na promet nekretnina kod sklapanja ugovora.

Stoji ovako "troškovi se imaju umanjiti od kupoprodajne cijene" Pitanje glasi: da li kupac te troškove zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na te troškove prvo odbija od ostatka kupoprodajne cijene, da bi se dobio stvarni iznos ostatka kupoprodajne cijena i na taj iznos odredila zatezna kamata koja se treba prodavatelju isplatiti?

Ako se radi o kupoprodajnom ugovoru u kojem je kupac nakon sklapanja ugovora platio određene troškove komunalija i telefona za objekat kojeg je kupio, a u ugovoru stoji da se isti mogu odbiti od kupoprodajne cijene. Sada nakon nekoliko godina kupac treba da isplati posljednji iznos kupoprodajne cijene zajedeno sa zateznim kamatama. Pitanje glasi, mogu li se pomenuti troškovi odbiti od kupoprodajne cijene uključujući i zatezne kamate na te troškove, sobzirom da prodavatelj iste troškove do sada nije priznavao?

Stranke su prije reorganizacije pravosuđa ugovorile mjesnu nadležnost nekadašnjeg Općinskog suda koji više ne postoji i koji je nakon reorganizacije pravosuđa 2015. g. postao stalna služba nekog drugog Općinskog suda. Da li je sada mjesno nadležna isključivo ta stalna služba ili to može biti i bilo koja druga stalna služba koja je u sastavu tog drugog Općinskog suda?

A što ako je pravna osnova stjecanja vlasništva bio kupoprodajni ugovor na koji je već plaćen porez na promet, a kupac je pravo vlasništva tek kasnije u nedostatku tabularne izjave ostvario dosjelošću. Kako onda porezna uprava tretira sudsku presudu o stjecanju vlasništva dosjelošću?

Vi gospodine izgleda ne čitate tekst pozorno: Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-41/1999 kamata kao akcesorno potraživanje dijeli pravnu sudbinu glavnog potraživanja, pa kad zastari glavno potraživanje, zastarjela su i sporedna potraživanja, kao što su potraživanja kamata, plodova, troškova, ugovorne kazne (čl. 369. ZOO). Odredba čl. 372. st. 1. ZOO koja propisuje zastarni rok od tri godine ima u vidu upravo samostalno potraživanje kamata u situaciji kada je glavno potraživanje prestalo postojati (isplatom ili na drugi način). Kamate teku kontinuirano od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja, pa samostalno potraživanje kamata (nakon podmirenja glavnog potraživanja kao u ovom slučaju) zastarijeva u roku od tri godine od nastanka svakog pojedinog dnevnog iznosa kamata, jer to potraživanje nastaje i dospijeva svakog dana u vremenu od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja.

Kako je onda moguće da postoji toliko stručnih radova u kojima se navodi da se nakon isplate glavnice zatezne kamate mogu odvojeno i samostalno utuživati?

Da li to važi samo za ugovorne kamate ili smatrate da to važi za zatezne kamate?

Prekida li se zastara ovrhe parničnih troškova ako se pokrene parnica radi prijeboja?

Vjerojatno. Naime, dužnik želi u novoj parnici utvrditi da je izmirio svoje obaveze prema vjerovniku putem parničnih troškova koji su dosuđeni u njegovu korist u jednoj prethodnoj parnici između njih dvojice. Može li to tako ili se mora ići prvo u ovrhu parničnih troškova?

Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-41/1999 kamata kao akcesorno potraživanje dijeli pravnu sudbinu glavnog potraživanja, pa kad zastari glavno potraživanje, zastarjela su i sporedna potraživanja, kao što su potraživanja kamata, plodova, troškova, ugovorne kazne (čl. 369. ZOO). Odredba čl. 372. st. 1. ZOO koja propisuje zastarni rok od tri godine ima u vidu upravo samostalno potraživanje kamata u situaciji kada je glavno potraživanje prestalo postojati (isplatom ili na drugi način). Kamate teku kontinuirano od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja, pa samostalno potraživanje kamata (nakon podmirenja glavnog potraživanja kao u ovom slučaju) zastarijeva u roku od tri godine od nastanka svakog pojedinog dnevnog iznosa kamata, jer to potraživanje nastaje i dospijeva svakog dana u vremenu od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja. Što to znači? Ako npr. platim glavnicu iz neke presude o parničnim troškovima nakon 8 godina, za koje vrijeme sam dužan platiti zateznu kamatu?

Mogu li se već dosuđeni parnični troškovi iz jednog dovršenog pravomoćnog parničnog postupka uzimati u obzir u vidu protutužbe u nekom drugom parničnom postupku protiv iste protustranke koja u ovom drugom postupku nastupa kao tužitelj? Ili se ipak mora ići na ovrhu ovih prvih parničnih troškova?

Ne znam što bi se tu moglo dalje pregovarati, kupoprodajna cijena je isplačena. Kupac je propustio zastarni rok da podnese tužbu radi izdavanja tabularne izjave.

Čovjek nastoji da se uknjiži "kako bog zapovjeda" temeljem tabularne izjave. U ugovoru stoji da se uknjižba može izvršiti bez odobrenja prodavatelja kad se isplati kupoprodajna cijena. Ali prodavatelj mora također potvrditi da je cijena isplačena, jer bankovne uplatnice nisu dovoljne. Istina kupac ima potvrdu od prodavatelja da je cijena isplačena, sa njegovim potpisom, ali tu potvrdu prodavatelj nije ovjerio kod notara. Da li neko smatra da bi se u ovakvoj situaciji ipak mogla izbjeći sudska parnica odnosno opravdala predbilježba putem prijedloga za opravdanje predbiljezbe u ZK temeljem čl. 61. stavak 1. jer postoji potvrda sa potpisom prodavatelja?

Znači li to molim da kad kupac u roku od 5 godina nakon sklapanja ugovora ne pokrene tužbu radi izdavanja tabularne izjave, da mora da čeka istek zakonitog posjeda od 10 godina da bi se tužbom radi utvrđenja prava vlasništva temeljem dosjelosti uknjižio u ZK?