krester

Porezna uprava obračunava zatezne kamata od dana dospijeća porezne obveze za manje plaćeni porez. To proizlazi iz odredbi članak 116. Općeg poreznog zakona.

Po proteku 2 mjeseca od podnošenja žalbe na prvostupanjsko rješenje trebali ste zaključiti da vam je žalba odbijena i pokrenuti upravni spor protiv prvostupanjskog rješenja tužbom Upravnom sudu. To proizlazi iz odredbi članka 26. Zakona o upravnim sporovima.

Pravo Porezna uprave na utvrđivanje porezne obveze zastarijeva u roku od 3 godine od isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu. To proizlazi iz odredbe članka 94. Općeg poreznog zakona.

Ako ste u 2009. bili uzdržavano dijete, prema PK-u roditelja kojem je uvećan osobni odbitak tijekom cijele godine, vaš roditelj dužan je podnijeti godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak i u prijavi "skinuti" vas kao uzdržavano dijete.

Posljedično on će evenutalno platiti razliku poreza između konačne porezne obveze i ukupno uplaćenih predujmova poreza tijekom 2009. godine.

Vi podnosite za sebe godišnju poreznu prijavu za 2009. godinu. Možete iskoristiti svoj godišnji osobni odbitak od 1800 x 12 = 21.600 kuna.

Drugi dohodak se oporezuje po stopi od 25% + prirez. To obračunava isplatitelj, Studentski servis. Treba vam po isteku 2009. dostaviti potvrdu o obračunanom i isplaćenom drugom dohotku.

moses je napisao:

Podižem temu jer imam ovakav slučaj: vlasnik poslovnog prostora u kojem obavljam svoj obrt je moj otac. Ja bih, kao obrtnik, s njim potpisala ugovor o zakupu zato da mogu na svoj obrt prebaciti režijske troškove koji mi tako onda ulaze u trošak poslovanja, što sada nije slučaj.

 

 

Kad sam se raspitivala u Vodovodu oko postupka, tamo su mi rekli da moram priložiti ovjeren ugovor o zakupu kako bi račune mogli prebaciti s mog oca na mene. Da li je to istina i koliko mogu očekivati trošak ovjere?

 

Da li možemo otac i ja iznos zakupnine u ugovoru staviti na 0 kuna budući da otac ne želi da mu plaćam korištenje već samo režije? Treba li takav ugovor prijaviti u PU?

Vi ste dužni zaključiti ugovor o zakupu poslovnog prostora sukladno odredbama Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora jer je pitanje na kojoj vam je dosad adresi bio prijavljen obrt.

Ad 1

Ako Vodovod, druga ugovorna strana, želi promijeniti dužnika, vas umjesto vašeg oca primjereno je to dokazivati ugovor o zakupu.

Ad 2

Da. Zakupnina se sastoji od fiksnog i varijabilnog iznosa. U vašem slučaju zakupnina bi se sastojala od samo varijabilnog iznosa - mjesečnih režija. Vaš otac je dužan takav ugovor prijaviti PU kako bi on temeljem poreznog rješenja postao obveznik poreza na dohodak od imovine (paušalno oporezivanje). Naravno, kad u PU vide ugovor bez fiksnog mjesečnog iznosa zakupnine sami će procijeniti tržišnu vrijenost ukupne mjesečne zakupnine koju će smatrati poreznom osnovicom predujma poreza na dohodak od imovine.

Ad 1

Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Audiovizualna djela smatraju se autorskim djelima.

To proizlazi iz odredbi članka 5. stavak 1. i 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN,167/03. i 79/09.

Ad 2

Prema odredbi članka 32. stavak 3. točka 2. Zakona o porezu na dohodak autorska naknada smatra se primitkom s osonove drugog dohotka. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom sukladno odredbi članka 48. stavak 1. Zakona.

Ad 3

Poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak (pored ostalog i drugi dohodak)na žiroračun kod ovlaštene organizacije za platni promet (banke). To proizazi iz odredbe članka 61. Zakona o porezu na dohodak.

Ad 4

Da. Fizičkoj osobi banka otvara žiro-račun temeljem zaključenog ugovora.

Ad 5.

Da

Ad 6.

Dovoljno je da ugovor o autortskom djelu potpištu ugovorne strane.

u vašem slučaju primjereno je zaključiti ugovor o ortaštvu

Kako vam je izvođač radova izdao dva računa, moguće je da jedan račun koristi vlasnik stana za uvežanje osobnog odbitka za 12.000 kuna a drugi njegov bračni drug ako godišnjoj p

poreznoj prijavi priloži:

dokaz da je stan u vlasništvu drugog bračnog druga,

presliku osobne iskazinice s adresom stana,

pisanu izjavu da trajno boravi u tom stanu,

izvorni račun izvođača radova koji glasi na njega i

izvod iz knjige matice vjenčanih.

To proizlazi iz odredbi članka 59. stavak 7. i 8. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznos dnevnice za službeno putovanje, u pravilu, nije predmet oporezivanja posebnim porezom na primitke od nesamostalnog rada sukladno odredbi članka 3. stavak 3. Pravilnika o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke.

Iznimno, iznos dnevnice koji po određenom službenom putovanju, na koji radnik ima pravo prema propisima radnog prava (ugovor o radu,pravilnik o radu, kolektivni ugovor, odluka poslodavca), a prelazi neoporezivi iznos prema uvjetima iz odredbi članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak, tj. razlika iznad neoporezivog iznosa je predmet oporezivanja porezom na dohodak od nesamostalnog rada, tada je ta razlika predmet oporezivanja posebnim porezom.

Neto iznos svih takvih oporezivih razlika, u smislu oporezivanja dohotka, u jednom mjesecu, zajedno s plaćom za rad mora prijeći iznos od 3.000 kuna da bi se trebalo platiti posebni porez.

Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s njim sklopiti ugovor o radu

Članak 33.

(1) Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, poslodavac može zaposliti kao pripravnika.

(2) Pripravnik iz stavka 1. ovoga članka osposobljava se za samostalni rad u zanimanju za koje se školovao.

(3) Ugovor o radu može se s pripravnikom sklopiti na određeno vrijeme.

Način osposobljavanja pripravnika

Članak 34.

(1) Način osposobljavanja pripravnika za samostalni rad mora biti uređen pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(2) Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugoga poslodavca.

Trajanje pripravničkoga staža

Članak 35.

Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje najduže godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno.

Temeljem vašeg upita i primjenom odredbe članka 33. stavak 1. pročišćenog teksta Zakona o radu zaključuje se da niste bili zaposleni na radnom mjestu koje po sistematizaciji radnog mjesta nužno zahtijeva VSS nakon što ste diplomirali.

meina je napisao:

Imam pitanje: ako u ugovoru o radu na određeno vrijeme nisu navedeni putni troškovi i njihova isplata, što mi je činiti da ih dobijem? Unaprijed hvala !

radnik/zaposlenik ima pravo na naknadu troška prijevoza s poslna i na posao ako je to njegovo pravo utemeljeno na propisima radnog prava. prema tomu istražite postoji li granski kolektivni ugovor za djelatnost kojom se bavi vaš poslodavac (je li poslodavac obvezan primjenjivati taj ugovor i spominje li se tamo to pravo), postoji li pravilnik o radu poslodavca (je li u njemu spomenuto to pravo) ili odluka zakonskog predstavnika poslodavca.

vidi prethodni post oko zahtjeva za zaštitu prava od strane @cigo1

hosovac je napisao:

hvala puno .no možeteli mi reči na koji se zakon mogu pozvati,čuo sam da ako unutar 5 godina prepišem imanje da u tom slučaju moram vratit pdv državi.hvala na razumijevanju lijep pozdrav.

postupak ispravka pretporeza ministar financija je propisao odredbama članka 113. do 116. Pravilnika o PDV-u.

Međutim, vaš slučaj je nastavak djelatnosti i prema tomu osiguravate kontinuitet oporezivanja na način da se sin upiše u registar obveznika poreza na dohodak i registar obveznika PDV-a i preuzme vođenje istih poslovnih knjiga. U slučaju kontinuiteta oporezivanja u sustavu PDV-a niste dužni ispraviti pretporez.

Temeljem statuta svaka općina i grad svojom odlukom određuju :

a) što je javna površina

b) i koji su načini i uvjeti korištenja navedenih javnih površina.

To proizlazi iz odredbe članka 8. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

O kojoj općini ili gradu je riječ?

Vi ćete biti ortak u odvjetničkom uredu. Ortaci ne ostvaruju plaću za rad - primitak od nesamostalong rada već dohodak od samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja.

Možete kao ortaci prijeći na oporezivanje dobiti umjesto oporezivanja dohotka. U tom slučaju možete ali ne morate obračunavati i isplaćivati poduzetničku plaću. Poduzenička plaća nije plaća za rad, već porezni institut kojim se fizička osoba obveznik poreza na dobit izjednačava s drugim fizičkim osobama kako bi tijekom godine mogla iskotistiti osobni odbitak.

fiorano je napisao:

Poštovani.

 

Zamolio bih Vas da mi objasnite pojam volontera u obrtu.

Naime, na stranici hok.hr sam naišao na slijedeće:

 

7. Volonteri

mjesečna osnovica 2.298,00 kn

koeficijent 0,35

mirovinsko osiguranje I i II stup (15%+5%) 459,60 kn zdravstveno osiguranje (15%) 344,70 kn

ozljede od profesionalne bolesti (0,5%) 11,49 kn

ukupno mjesečno 815,79 kn

 

Što to znači? Mogu li ja kao vlasnik, prilikom otvaranja obrta, biti volonter u svom obrtu? Ako mogu, mijenja li se u bilo kojem smislu način poslovanja obrta?

Ne krijem da ovo pitam zbog osjetno nižeg plaćanja mjesečnih doprinosa pa Vas molim da mi pojasnite.

 

Unaprijed hvala i srdačan pozdrav.

volonteri mogu biti samo one osobe koje ispunjavaju uvjete temeljem Zakona o volonterstvu (NN 58/07.).

obrtnik nije vlasnik obrta jer je obrt samo gospodarska djelatnost fizičke osobe obrtnika.Obrtnik ne može biti zaposlenik u svom obrtu. Obrtnik (obveznik poreza na dohodak)plaća predujam poreza na dohodak i doprinose po rješenju PU ili kao razliku po godišnjoj prijavi ako je to bio obrt uz radni odnos.

Kako je odredbom članka 3. Pravilnika o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma određeno dospijeće svake kvartalne akontacije zaključuje se da svaka takva akontacija dospijeva u razdoblju kraćem od godinu dana.Iz toga proizlazi da je godišnja naknada i svaka njena tromjesečna akontacija povremeno davanje.

Zastara je tri godine za svaku akotaciju zasebno jer se naknada za korišnje općekorisnih funkcija šuma i njene tromjesečne akontacije smatraju povremenim davanjima sukladno odredbi članka 226. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima.

courius211 je napisao:

Još sam nešto pronašla, a to je stavka zakona koja definira priznati postotak troška kod leasinga (70-30%) osim ako se sredstvo koristi za ostvarenje dohotka, u tom slučaju je 100%. Znači li to da ukoliko se isplaćuje drugi dohodak za sve prijeđene kilometre (u poslovne svrhe, ali vozi nezaposlena osoba), da je tada vozilo 100%-tni trošak?

sukladno odredbama članka 7. stavak 2. Zakona o porezu na dobit, članka 44. stavak 7. i članka 16. stavak 3. točka 5. Pravilnika o porezu na dohodak ako se osobi koja nije zaposlenik daje na korištenje vozila i utvrđuje drugi dohodak prema iznosu neto primitka u naravi uvećano za PDV ( ili 1% nabave vrijednosti, 20% mjesečne rate poslovnog najma - godišnja najamnina/12 ili 2 kune/km)tada su svi troškovi povezani s tim vozilom porezno priznati rashodi u svrhe oporezivanja dobiti.

Međutim, kako je osoba ujedno i član društva ne treba se obračunavati drugi dohodak već ona treba odlukom priznati to kao isplatu predujma dobiti u naravi.

courius211 je napisao:

....

Znači li to da takva firma nema pravo na apsolutno nikakve troškove, iako oni više nego realno postoje. Svaki trošak firme, predstavlja primitak fizičke osobe koja je vlasnik i direktor, pa takva osoba iz svog džepa financira posao?

....

Nisam mislila na naknadu za korištenje službenog vozila, već naknadu za obavljeni posao, a pri tome se koristilo službeno vozilo firme.

 

Zahvaljujem na vrlo iscrpnom objašnjenju, prema svemu navedenom treba sve staviti na papir, iskalkulirati i vidjeti da li se uopće isplati uzimati bilo što na firmu.

Da li je onda jedini način plaćanje PDV-a i poreza na dobit na kompletne prihode, a financirati poslovanje privatno iz svog džepa, jer svaka firma ima troškove da bi poslovala?

Društvo može priznati one troškove koji su izravno povezani s obavljanjem gospodarske djelatnosti. Ti troškovi, u svrhe oporezivanja dobiti, su porezno priznati rashodi. Međutim, ovdje je posebna situacija jer društvo nema zaposlenih. Sve ispruke dobara i uslugam isplate naknadi fizičkim osobama koje nisu zaposleni, u svrhe oporezivanja dohotka, smatraju se, u pravilu, njihovim oporezivim primicima (vidi npr. čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak). Kako je osoba član društva za njega/nju je jeftinije priznati isplatu predujma dobiti nego isplatu drugog dohotka.

Bitnije o toga je kojom se djelatnošću društvo bavi, jer ako je to radno intezivna djelanost, nažalost, moglo bi biti problema s kontrolom inspekcije rada i poreznim nadzorom koji bi mogli osporiti većinu rashoda u svrhu oporezivanja dobiti i posljedično pravo na korištenje pretporeza kod određenih primljenih dobara i usluga. Primjer djelatnosti gdje je moguće da nema zaposlenih je trgovina na veliko u tranzitu.

da bi ugovor o podnajmu koji zaključuju najmoprimac, d.., i fizička osoba koja se bavi samostalnom djelatnošću bio pravovaljan najmoprimac treba imati pisanu suglasnost najmodavca, leasing društva. To proizlazi iz odredbi članka 47. Zakona o leasingu i 567. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima. Najmoprimac, d.., je dužan pažnjom dobrog gospodarstvenika dužan je u skladu s ugovorom ili namjenom vozila koristiti predmetno vozilo. To proizlazi iz odredbe članka 46. stavak 1. Zakona o leasingu. Također, najmoprimac, d.., jamči najmodavcu, leasing društvu, da će, ako je dana suglasnost,podnajmprimac koristiti vozilo prema ugovoru o najmu (čl 567. st. 2. Zakona o obveznim odnosima).

Najmoprimac, d.., iznajmljuje u podnajmu fizičkoj osobi vozilo. Zaračunava mu naknadu, priznaje potraživanje i iskazuje prihod. Razlika prihoda i rashoda na godišnjoj razini je računovodstvena dobit. Računovodstvena dobit je polazna veličina za utvrđivanje porezne obveze poreza na dobit.

Ne, d.., pravna osoba, nije obveznik poreza na dohodak on iznjamljivanja imovine. Fizička osoba je obveznik tog poreza ako ne vodi poslovne knjige.

Ne,nažalost ne može se uvećati osobni odbitak za kupljenu građevinski stolariju neovisno je li uvezena ili ne. Samo može uvećati osobni odbitak ako račun za naknadu za obavljenu uslugu ugradnje pored te naknade ugradnje sadrži i naknadu za ispručenu/primljenu građevinsku stolariju. To posredno znači, da građevinar (izvođač radova) sam mora (u svoje ime i za svoj račun) uvesti stolariju i ugraditi ju kako bi vi mogli iznos naknade po tom računu do ukupno 12.000 kuna koristiti kao uvećanje osobnog odbitka.

čl. 59 st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak.

Izdaci se priznaju poreznom obvezniku rezidentu kao dio osobnog odbitka pod uvjetom da o nastanku tih izdataka posjeduje i svojoj godišnjoj poreznoj prijavi priloži, izvorne račune registriranih izvođača radova izdane za utrošeni materijal i usluge ili samo za usluge.

courius211 je napisao:

Zahvaljujem.

Znači ukoliko se nezaposlenom članu društva isplati naknada (recimo kvartalno za povremeno obavljanje poslova društva), tada član društva smije koristiti službeno vozilo, bez da mu se to računa kao primitak? Smije li ta naknada (drugi dohodak) biti manja od iznosa utrošenih km puta 2 kn?

Zanima me još samo članak i stavak zakona po kojem član društva koji obavlja poslove društva i ostvaruje mu prihode, mora računati primitak za vožnju vozila u poslovne svrhe.

jedno je nezaposleni član društva, a drugo je član društva koji nije zaposlen u društvu već je osiguran po drugoj osnovi.

tu se postavlja pitanje je li član društva ujedno i direktor, zakonski predstavnik društva?

primjerenije je članu društva temeljem njegove odluke isplaćivati predujam dobiti nego naknadu koja se u svrhe oporezivanja dohotka smatra drugim dohotkom jer isplaćeni iznos, kao predujam dobiti, nije predmet oporezivanja porezom na dohodak i doprinosima. oporezuje se uvjetmo samo kriznim porezom.

treba voditi evidenciju o prijeđenim kilometrima. svaki prijeđeni kilometar koji prijeđe član društva vozilom društva treba priznati kao potraživanje od člana društva ili kao predujam dobiti (temeljem odluke člana društva) ili kao neto primitak s osnove drugog dohotka.

Naknada za korištenje službenog vozila kojeg vozi član društva ili neka druga osoba ne može biti niža od 2 kune/km jer bi se razlika u suprotnom smatrala pogodovanje fizičkoj osobi u svrhu oporezivanja dohotka i time bi ona ostvarila neto drugi dohodak.

neovisno o tomu, radi li išta član društva, fizička osoba, za svoje društvo, za svrhe oporezivanja, nastaje isporuka društva člana društva kada član društva koristi imovinu, trgovaču robu, prozvode i usluge društva za svoje privatne potrebe. vidi čl. 27. Pravilnika o PDV-u.

općenito, temeljem isporuke društvo priznaje potraživanje. ako fizička osoba podmiri potraživanje uplatom nikome ništa. ako fizička osoba neće podmiriti svoje dug, s aspekta oporezivanja dohotka, fizička osoba je ostvarila ili oporezivi primitak od nesamoslatnog rada, ili oporezivi primitak s osnove drugog dohotka ili neoporezivi primitak od udjela u dobiti.

vidi kolektivni ugovor (ako je postoji i ako obvezuje poslodavca), pravilnik o radu (ako postoji) i ugovor o radu.

Ako u odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu stoji da radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla tada je to vaše pravo i poslodavac ga obvezan ispoštovati.

Trošak najma sukladno zaključenom ugovoru o poslovnom najmu (tzv. operativnom leasingu) je poslovni trošak društva ako se unajmljeno vozilo koristi za poslovne/službene potrebe društva. Član društva, koji je zaposlen negdje drugdje (osiguran po drugoj osnovi), može koristiti to unajmljeno vozilo za službene potrebe tog društva. Međutim, korištenjem unajmljenog vozila ostvaruje primitak. Taj primitak ne predstavlja primitak s osnove drugog dohotka u visini iznosa neto primitka 2 kune/km već prvenstveno predstavlja isplatu predujma dobiti s osnove korištenja dobara i usluga društva. Prema tomu, priznat će se potraživanje od člana društva u visini iznosa od 2 kune/km (uključen PDV) i obveza za PDV te iskazati prihod s osnove korištenja službenog vozila u privatne svrhe. Troškovi službenog puta poput troška goriva i cestarina ako se nadokanđuju članu društva ne mogu se iskazati kao poslovni trošak (porezno priznati rashod u svrhu oporezivanja dobiti) već kao isplata neto drugog dohotka. Prema tomu, ispravnije je i tu nadoknadu putnih troškova iskazati kao predujam dobiti. Često, se u praksi dešava da društvo u kojem se član društva zaposlen,pošalje člana društva na službeni put u ime i za račun društva (ono mu izdati putni nalog) te zaračuna naknadu za obavljenu uslugu njegovom društvu.

Da bi svi troškovi vezani za korištenje auta bili porezno priznati u svrhe oporezivanja dobiti, član društva treba biti zaposlenik društva ili član uprave koji je osiguran preko društvu. Kako je već zaposlen u drugdje, tada treba kod oba poslodavca biti zaposlen na nepuno radno vrijeme.

Naravno, uvijek mu se može isplatiti naknada koja se oporezuje poreznom na dohodak kao drugi dohodak, ali to je skuplja varijanta u odnosu na isplatu predujma dobiti.

Porez na dohodak od imovine

Niste obveznik plaćanja poreza na dohodak od otuđenja nekretnine sukladno odredbi članka 27. stavak 6. Zakona o porezu na dohodak jer je prošlo više od 3 godine između dana kupnje i dana prodaje nekretnine neovisno o tomu što niste cijelo vrijeme živjeli tamo.

Porez na promet nekretnina

Kako je proteklo više od 5 godina od kupnje novosagrađene nekretnine?? u trenutku kupnje, nećete platiti porez koji ste bili prvotno oslobođeni platiti. To proizlazi iz odredbe članka 11. točka 14. Zakona o porezu na promet nekretnina.

To što ste odjavili prebivalište s te adrese nakon oslobođenja ne utječe na činjenicu da ste bili stekli osobođenje ispunjavajući sve navedene uvjete. mogli stje je iznajmiti ili dati u zakup.

14. Porez iz točke 13. ovoga članka plaća se, ako se nekretnina (novosagrađena nekretnina) otuđi u roku od 5 godina od dana nabave, odnosno ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje.

svi uvjeti su bili ispunjeni u trenutku oslobođenja.

mišljenje MFIN:

[i...Stoga porezni obveznik koji zbog rada boravi u inozemstvu moze ostvariti pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina kao građanin koji kupnjom nekretnine rješava vlastito stambeno pitanje pod uvjetom da ispunjava uvjete navedene u Zakonu.[/i]

Macace je napisao:

Znaci ako sam dobro shvatila postoje dva nacina da fizicka osoba (vlasnik doo) iznajmi tom doo svoj osobni automobil.

 

1. Ugovor - ugovor o najmu na mjesecnoj ili drugoj bazi - prijavljuje su u poreznoj upravi od strane fizicke osobe i ona placa se porez na dobitak od najma. Doo isplacuje svaki mjesec tu sumu fizickoj osobi i na to ne placa nikakav porez?

 

2. Putni nalog u koji se unesu određeni podaci i po takvom putnom nalogu obračunavate max 2 kn po prijeđenom kilometru koje ovjerava odgovorna osoba tvrtke, novac se može podići sa poslovnog računa u tu svrhu,putni nalozi se moraju čuvati i priložiti u poslovne knjige tvrtke (kao rashod) - ne placa doo nikakav porez na ovaj novac

 

Je li broj dva moguc s iznajmljenim vozilom? Ako nema vozila u doo? Je li onda prvo treba neki ugovor pa onda primjeniti broj 2 ili se u nalogu navodi da je auto iznajmljen od fizicke osobe (vlasnika doo)?

 

HVALA!

Ad 1. Mjesečna bruto primitak od najma vozila umanjen za predujam poreza na dohodak i prireza nije predmet oporezivanja kriznim porezom ako ne prelazi iznos od 3.000 kuna sukladno odredbi čl. 4 t. 2., čl. 6. st. 1. i čl. 11. st. 2. Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke.

Ad 2. Obračunanih 2 kuna/km za korištenje privatnog auta u službene svrhe je neoporezivi primitak zaposleniku s osnove naknade za korištenje privatnog auta za potrebe društva. To može biti kada zaposlenik po nalogu poslodavca ode na službeni put preko 30 kilometara od sjedišta poslodavca (putni nalog) ili kada koristi svoj auto u radijusu od 30 km od sjedišta poslodavca (obračun tzv. locco vožnje). Da bi isplaćena naknada bila neoporezivi primitak fizičkoj osobi vlasniku d..-a i porezno priznati rashod u svrhe oporezivanja dobiti d.. vlasnik d.. treba ujedno biti i zaposlenik društva odnosno direktor koji je osiguran (doprinosi) preko tog društva.

Zaposlenik kada vozi privatan auto za službene potrebe ne mora biti ujedno i vlasnik tog auta, on može ga posuditi ili unajmiti od trećih osoba.

Kod popunjavanja putnog naloga bitno je samo navesti marku automobila, registarsku oznaku i početno i zvaršno stanje prijeđenih kilometara.

vidi ZTD čl. 41. Zastupnici po zakonu

vidi ZTD čl. 43. Punomoćenik po zaposlenju

vidi Zakon o računovodstvu čl. 6. st. 1. Sastavljanje knjigovodstvenih isprava.

Prodavač u prodavaonici temeljem čl. 43 ZTD i ugovora o radu (sistematizacija radnih mjesta) može izdati izlazni račun i ovjeriti ga svojim potpisom. Društvo odgovora za svoje obveze cijelom svojoj imovinom. Uprava odgovara za upravljanje društvom.