Jump to content

Persona

Korisnik
  • Broj objava

    109
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    5

Objave koje je Persona objavio

  1. prije 22 minuta, Iustitia_ZD je napisao:

    pružatelj usluga nema veze s komunalnom naknadom, to radi jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu o komunalnom gospodaarstvu

    treba riješiti u JLS, vidjeti po kojem rješenju se obračunava naknada, tko je zaprimio rješenje i sl.

    Pa ne dostavlja račun pojedincima grad već pružatelj komunalne usluge, zato sam i rekao da otiđe i provjeri je li mozda riječ o kakvoj greški, budući da je kuća relativno nedavno kupljena.

  2. prije 11 sati , Salaš je napisao:

    Dobra večer, zna li netko da li poreski dužnik može biti obveznik paušalnog poreza na pružanje usluga u domaćinstvu?

    Mislite li na to da pripremate jela doma i onda ih iza prodajete primjerice za svadbe, rođendane i sl.?

  3. prije 11 sati , trozubac je napisao:

    Danas prvi puta zaprimam poštu od JLS preko odvjetnika i to opomenu pred ovrhu radi komunalne naknade. Nikada do dana danasnjeg nisam zaprimio rješenje niti bilo koju uplatnicu za komunalnu naknadu, a niti znam povodom koje osnove mi se taj dug stavlja na teren. Ulozio bi prigovor s tim obrazloženjem jer ne znam sad za zastaru kad nit znam da imam utvrdenu obvezu plaćanja. Moguce da se radi o staroj kupljenoj kući u kojoj se ne moze zivjeti, a moguce da je to dug prethodnog vlasnika?

    Otiđite kod pružatelja komunalnih usluga i raspitajte se o čemu se točno radi. Mozda je došlo do kakve greške.

  4. prije 11 minuta, Mario_Danac je napisao:

    Postovani.

     

    Moji roditelji i ja zivjeli smo u Danskoj. Tata je preminuo u Danskoj. A imovina, tj kuca je u Hrvtaskoj. Ja sam jedino djete sto su imali.

    Mama je napravila ostavinsku raspravu u Hrvatskoj poslije tatine smrti, bez mog saznanja.

    Kada se radi ostavinska u Hrvatskoj, nitko ne provjeri nasljednike van hrvatske, iako se zna da vlasnici zive vani,  tako je moja mama mene pretajila kao nasljednika.

    Mama je se doselila u RH 2017 god i od tada zivi u toj kuci.

    Da bi bilo jos gore, doznao sam da je napravila ugovor o dozivotnom uzdrzavanju s osobom koja imam 43 god, a ona ima 77 god.

    To sam saznao pocetkom ove god (2022) a tata je preminuo 2013, kada je ostavinska napravljena ne znam. Vjr odmah poslije smrti.

    EU zakoni nadlijezu nasljednicka prava. Tako da i to treba uzeti u obzir.

    Unatoc greske moje mame za ostavinsku gdje je me pretajila, da li je njihov ugovor vazeci. U ugovor je navedena cjela imovina.

    Sto trebam da ucinim.

     

    unaprijed hvala.

     

    Možete pobijati rješenje s obzirom da prema Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o nasljeđivanju hrvatski sudovi nisu u ovom slučaju nadležni za odlučivanje o nasljeđivanju već sudstvo Danske.

  5. prije 4 sati , ŽELJKO FALAMIĆ je napisao:

    Poštovani,

    U pokušaju legalizacije objekta u vlasništvu ANE xxx, dobili smo  ovaj dokument.

    U njemu je vlasništvo podijeljeno na ANU i ANICU.

    Kako se je Ana xxx svojom nepažnjom u kupoprodajnom ugovoru (1964.) potpisala sa ANICA, a u svim ostalim pravovaljanim dokumentima je ANA (rodni list, osobna iskaznica, domovnica…),

    molim za savjet koji su nam slijedeći koraci da se to ispravi.

     

     

    Postoji li na tom ugovoru iz 1964. kakva identifikacijska oznaka osobe koja može potvrditi istovjetnost osobe?

  6. prije 9 sati , kakita je napisao:

    Pozdrav,

    poslodavac mi kaže da da bi zatražio radnu dozvolu za stranca treba prijavu boravišta, a za prijavu boravišta je jedan od dokumenata koji traže - radna dozvola.

    Zna li netko koji je postupak za poslodavca da traži radnu dozvolu, tj. što je točno potrebno od dokumenata?

     

    Hvala,

    T.

    Da bi dobio dozvolu za rad Vaš poslodavac treba podnijeti zahtjev nadležnom Hrvatskom zavodu za zapošljavanje da se provede test tržišta rada.

  7. prije 4 sati , Sonyador je napisao:

    Poštovani, 

    Situacija je takva da suprug i ja krecemo u izgradnju kuće. Zajedno imamo jedno dijete, a suprug ima još dvoje iz prethodnog braka. Ono što mene zanima je....pošto ja dizem kredit i otplaćivat ću ga 30g, na koji način se mogu osigurati da u slučaju njegove (a i moje smrti) kucu nasljeđuju isključivo naša zajednička djeca, a ne njegova iz prvog braka? Kojim dokumentima to mogu regulirati sada ? Oporukom ili nesto...?

    Hvalaaa

    Ako u slučaju njegove smrti kuća bude na njegovom imenu (tj. u njegovom vlasništvu) ne možete ništa učiniti.

  8. prije 1 sat, Darko1405 je napisao:

    Ok Puno Hvala, ma moze na HR samo lose ja pisem :-)

    hocu da kupim kucu, kuca je na jednoj katarskoj cestici i odmah do kuce je jos jedna katarska cestica ona se vodi kao "pasnjak" prodavac prodaje obadvije. Za taj "pasnjak" ima cak i ID Arhitekta to znaci da bi se moglo napravit gradevinska zemlja, jel Tako ?

    Je li nešto građevinsko zemljište ili poljoprivredno određuje se prostornim planom, dakle prostornim planom se određuje namjena površina. Svaki grad/općina ima svoj prostorni plan kojim se određuje je li nešto građevinsko zemljište (na kojem se može graditi) ili je nešto poljoprivredna površina (na kojoj se ne može graditi) itd.

  9. prije 1 sat , Darko1405 je napisao:

    Pozdrav Svima!

    kao prvo izvinite za los Hrvatski Jezik, roden i odrastao sam u Njemackoj.

    Pitanje, dali ja kao Njemacki drzavljanin mogo kupit zemljiste koje se vodi kao "Pasnjak" u Katasteru?

    Pozdrav

    Tek od 1. 7. 2023. će te moći kupovati poljoprivredna zemljišta u Republici Hrvatskoj.

    If you rather like it in English, you wouldn't be able to buy agricultural land due July 1, 2023.

  10. prije 1 sat, DrAnte je napisao:

    Moj prijatelj kaze da skola njegovom sinu ne zeli dati svjedodzbu jer nije vratio knjigu u knjiznicu. Medjutim, sin tu knjigu nije ni donio kuci. Djete je s teskocama u razvoju, ima asistenta u nastavi koji ga mora pratiti gdje god se krece i pomagati mu u spremanju knjiga koje nosi kuci.

    S obzirom da knjiga nije izasla iz skole, onda je roditelji ne mogu ni vratiti. U skoli kazu neka roditelji potraze knjigu ili neka kupe novu inace nema svjedodzbe.

    Ima li pravne osnove da se zbog ovoga uskrati svjedodzba ili naplata mora ici nekim drugim putem (opomena, ovrha, tuzba...)? 

    Da li skola ustvari blefira da imaju pravo uskratiti svjedodzbu? Nije velika para u pitanju, ali moj prijatelj ne zeli da netko radi budalu od njega, kao da su oni otudjili knjigu i onda kaznjavaju dijete, da na svecanoj dodjeli ne dobije svoju svjedodzbu.

     

    Ovo se događa ne samo u školama već i na fakultetima.

    S jedne strane, razumijem javne ustanove u nastojanju da se zaštite od eventualnog oskvrnuća knjižnog fonda.

    S druge strane, uskraćivanje svjedodžbe, diplome i sl. nije primjeren način ostvarivanja gore navedenog cilja. Što više smatram da to nije u skladu čl. 6. Zakona o općem upravnom postupku, poglavito st. 2. istog članka - "Kad se na temelju propisa stranci nalaže kakva obveza, prema njoj će se primjenjivati one mjere za ispunjenje obveze koje su za nju povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha propisa". Uskrstom svjedodžbe se zasigurno ne postiže zakonska "razmjernost".

     

  11. prije 2 sati , Gelender je napisao:

    Hvala na odgovoru. NE, novi stan je bitno jeftiniji, a sa ostatkom novaca od prodaje stana opremio sam novi prazan stan (kuhinja, klimatizacija i.t.d.)....dakle nikakvi krediti ili neki novi novac..

    Ako može još pitanje, da li je problem kod kupljene kuće na kredit što je samo gospođa (nositelj kredita) upisana kao vlasnik u z.k.????

    I da li gospođa može samovoljno raspolagati nekretninom bez dogovora sa mnom (poklanjati ključeve trećim osobama i slično)....nije potpisan nikakav sporazum.....

    HVALA!

    Ako je ona jedina upisana u zk, onda je ona jedina vlasnik nekretnine i može s njome raspolagati kako ju volja. Međutim, ako je nekretnina pod hipotekom (zbog kredita) onda postoje stanovita prava banke glede te nekretnine u slučaju ne vraćanja kredita po dospjelosti duga te se to unosi u list C u zk (tzv. teretovnica).

  12. prije 1 sat, Gelender je napisao:

    Lp!

    Prije ulaska u brak imao sam stan koji je kupljen darovanjem majke i to je moja posebna imovina.

    Tijekom braka stan sam prodao i od tog novca kupio drugi stan. Da li je to i dalje moja posebna imovina.

    Gospođa je u braku samovoljno kupila kuću na kredit i upisana je kao vlasnik.

    Kakav je status te nekretnine????

    Brak još traje....

    Hvala!!!!

    Bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja braka ili potječe iz te imovine.

    Budući da ste vi stekli stan darovnim ugovorom sklopljenim s majkom, u tom slučaju ne radi se o bračnoj stečevini. 
    Nakon prodaje može se dokazivati kontinuitet - darovan stan->prodaja stana->kupnja novog stana novcem od prodanog stana.

    Međutim, ako je novi stan daleko skuplji (vrijedniji) od darovanog stana može se postaviti pitanje kako ste nadoplatili tu razliku? Odnosno jeste li ju nadoplatili novcem koji je stečen radom?

  13. prije 3 sati , Aiden10 je napisao:

    Hvala. Cudno mi je to specificirano posto pise 183 dana unutar jedne ILI dvije godine. Zasto ILI, a ne samo unutar zadnje dvije godine? Jeli se to gledaju zadnje dvije kalendarske godine ili opcenito broj dana?

    Primjer: Hrvatski drzavljanin je bio u Hrvatskoj krajem 2019., sredinom 2020. i pocetkom 2021. Ukupan broj dana prelazi 183 ako se gleda zadnjih 730 dana, ali ne prelazi ako se gledaju kalendarske godine.

    Kalendarske godine.

    Vrlo jednostavno, da bi se spriječile eventualne zloupotrebe,

    npr. moze se dogoditi da osoba boravi u RH 182 dana zaključno do 31. 12. 2022. godine, onda ispada da od sutrašnjeg dana tj. 1. 1. 2023. godine moze jos 183 dana boravit u RH, na kraju ispadne da je boravila u RH 365 dana u kontinuitetu.

  14. prije 10 sati , Runjez1605 je napisao:

    Sin je bio u vezi sa curom cca 3 godine od čega su živjeli u njegovoj kući oko 2,5 godine. On je umro a kuću je 10 godina prije te veze dobio od djeda na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Ostao je i 2.stup mio osiguranja. Kakva su prava te cure u pogledu imovine odnosno kuće. Djece nisu imalimi nisu sklopili nikakav dokument o zajednici kod bilježnika.

    Budući sa su živjeli na istoj adresi 2,5 godine, mislim da bi se teško moglo dokazati da su se nalazili u izvanbračnoj zajednici, budući zakon predviđa minimalno 3 godine zakedničkog života. Tih pola godine visi i 'ko zna šta se događalo s njihovim odnosom.

  15. prije 18 sati , Martina53 je napisao:

    Pozdrav!

    Rastala sam se 10.10.2019g. Bivseg supruga nisam iselila (kao nema gdje) radi na odredeni ugovor koji mu poslodavac produzuje svaka dva mj. te je jos prijavljen na zajednickoj adresi. Imo je svoju sobu i mogucnost upotrebe ostalih prostorija.Stan u kojem zivim je moje vlasnistvo (nije bracna stecevina). 
    Odlucila sam prodat stan i kupit novi/drugi. Sama sam podmirivala rezije , troskove odrzavanja i hranu,a bivsi suprug sebi kozmetiku i ponekad hranu. S tim da sam obecala nakon prodaje ovog stana( gdje trenutno zivim) i kupnje novog isplatit mu 10% ako toliko ostane nakon kupnje novog stana.
    Djeca su punoljetna tako da nema obaveza prema njima.
    Trenutno sam iznajmila stan u kojem cemo zivjet ja , sin i kucni ljubimac (pas).
    Bivsi suprug je izrazio zelju da se preseli sa nama te dabi placao odredeni iznos stanarine.

    Te bi potpiso izjavu o davanju novca za stanarinu.

    Zanima me ako prihvatim da nastavi da zivi sa nama(imao bi svoju sobu i upotrebu ostalih prostorija) da li moze imat kakva prava u buducem stanu koji kupim?. Sa novcem odprodaje sadasnjed stana.

    jel to uredu, ili mi dajte prijedlod sta da ucinim.

    Lp,
    Martina

    Uživao bi posjedovnu zaštitu pa u slučaju da ga želite izbaciti, to ne bi mogli učiniti.

    Ako on ne zna da ima pravo na posjedovnu zaštitu pa proteknu rokovu u kojem to može tražiti, onda nikom ništa.

  16. prije 11 sati , Aiden10 je napisao:

    Pozdrav! Hrvatski sam drzavljanin i vec duze vremena zivim izvan Hrvatske. Zadnjih godina putujem cesce do Hrvatske posto mogu raditi remote pa istrazujem koliko mogu ostati da mi se ne aktivira rezidentnost. Jeli tocno da ako unutar 2 godine provedem vise od 183 dana u Hrvatskoj, onda postajem porezni obveznik u Hrvatskoj?

    Trenutno zivim izvan Europe i ne posjedujem nekretnine u Hrvatskoj. Ako ostanem duze od 183 dana u dvije godine, kako ce porezna dobiti informacije o mom dohotku u drugoj drzavi i dostaviti mi zahtjev za uplatu poreza?

    Da, ako ste samac, rezidentnost vam se određuje prema mjestu gdje boravite dulje od 183 dana.

    No, ako imate obitelj, onda se rezidentnost utvrđuje prema mjestu vaših pretežitih životnih interesa, dakle, gdje vam se obitelj nalazi, gdje odlazite u liječnika, gdje djecu u školu šaljete, u kojem mjestu odlazite u nabavku namirnica te sve drugo koje upućuje da ste vi životno orijentirani na neko određeno mjesto.

    Ako ste se odselili iz RH prije 1. 1. 2016., onda se pretpostavlja da više niste rezident RH i na vas se više ne primjenjuje načelo svjetskog dohotka.

  17. prije 8 sati , lukyy je napisao:

    Pozdrav, 

    radim kod poslodavca 6 mjeseci (na pola radnog vremena) te prema Zakonu o radu imam pravo na godišnji odmor. Zna li netko kako se GO računa?

    Puno hvala

    Prema zakonu imate pravo na minimalno 4 tjedna godišnjeg odmora, a računa se tako da broj radnih dana pomnožite s brojem tjedana, stoga ako u tjednu radite 5 dana -> 4x5=20 dana godišnjeg odmora. S tim da zakon propisuje da se dva tjedna moraju iskoristiti odjednom, a druga dva tjedna se moru raspodijeliti.

     

  18. prije 2 sati , Sevid je napisao:

    Poštovani članovi grupe 

    naime imamo kucu u kojoj u prizemlju zivi strina,a mi na prvom katu. Potkrovlje onda spada pola/pola? Ukoliko je tako,a mi zelimo (ako ona ne pristane da nam potpise svoju polovicu potkrovlaj) urediti, mozemo li to bez potpisa suvlasnika? 

    Ako vi ne znate čije je potkrovlje kako ćemo mi znati? Možda je u cijelosti njeno, možda vaše. Odite u zemljišne knjige i provjerite kakvo je stanje s tom nekretninom i kome koliko pripada.

  19. prije 1 sat, temelia je napisao:

    Hvala! Da se pozovemo na to da smatramo da su krivo utvrđene činjenice na očevidu? 

    Morate, to je jedan od zakonskih razloga za obnovu.

    Morate u prijedlogu učiniti vjerojatnim da bi te novosaznane činjenice dovele do drukčijeg rješenja stvari da su ranije iznesene. Drugim riječima, trebate predočiti nadležnom tijelu da bi te činjenice, vjerojatno, dovele do drugog ishoda postupka da su ranije iznesene. Također to trebate obrazložiti.

  20. prije 1 sat, temelia je napisao:

    Hvala na odgovorima.

    Nije mi jasno samo kako ne jednoj čestici izdaju Rješenje za dvije pomoćne zgrade, koje su u funkciji stambene, a sama stambena nije legalna. Ali ok

    Pitanje za @Persona kome se žaliti? Od koga pokusati tražiti obnovu postupka?

    Prijedlog za obnovu podnosite tijelu koje je donijelo konačno rješenje

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija