Jump to content

galea_

Korisnik
  • Broj objava

    59
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    1

Objave koje je galea_ objavio

  1. Broj: Rev 1519/09-2

    U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan, predsjednice vijeća, Aleksandra Peruzovića, Viktorije Lovrić, Branka Medančića i Marine Paulić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ,,I.P.J." d.o.o. iz L., zastupanog po punomoćniku M. P., odvjetniku iz V., protiv tuženice M. C. iz J. kbr. 233, zastupane po punomoćniku J. Ž. iz J. kbr. 233, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž-573/09-2 od 2. lipnja 2009., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu, posl. br. P-293/09-48 od 1. prosinca 2008., u sjednici od 23. ožujka 2011.,

    presudio je: Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

    Obrazloženje

    Drugostupanjskom presudom usvojena je žalba tuženice i preinačena prvostupanjska presuda tako što je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje daje tužitelj vlasnik nekretnine k.č. br. 1133/45, u naravi oranice površine 5327 m2, upisane u z.k.ul. br. 921 K.O. Jerovec, te da se slijedom toga tuženica obveze trpjeti upis prava vlasništva te nekretnine na ime tužitelja, uz istovremeno brisanje toga vlasništva s imena M. C. iz J. 296 i M. C. iz J. 174 - te naknaditi tužitelju parnični trošak od 44.832,50 kn. Ujedno je odbijen zahtjev tuženice da se njoj naknadi parnični trošak.

    Protiv drugostupanjske presude tužitelj je izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. t. 11. ZPP-a i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje , podredno da se preinači i prihvati tužbeni zahtjev.

    Tuženica nije odgovorila na reviziju.

    Revizija nije osnovana.

    Revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu ispitao je u smislu odredbe čl. 392. a. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 - dalje: ZPP-a), a u svezi s odredbama čl. 52. st. 4. i čl. 34. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a („Narodne novine", broj 84/08 ), samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP-a.

    Suprotno tvrdnji revidenta, pobijana presuda sadrži pravilno sačinjeno obrazloženje (prema odredbi čl. 375. st. 1. ZPP-a), s jasnim razlozima o svemu stoje za odluku o tužbenom zahtjevu od odlučnog značaja - iz kojih se može provjeriti, a kako je njome drugostupanjski sud odgovorio i na sve relevantne žalbene navode, nije ostvarena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.

    Drugostupanjski sud je, pored iznijetog, ocijenio svaki za odluku o predmetu spora odlučan i provedeni dokaz, kao i sve dokaze zajedno, i to u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, pa nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a.

    Navodi tužitelja kojima dovodi u pitanje utvrđenja drugostupanjskog suda o kakvoći posjeda prijeporne nekretnine - tvrdnjom da je njegov posjed bio zakonit ili (u svakom slučaju) savjestan (tako da su ispunjene pretpostavke za stjecanje nekretnine izvanrednom dosjelošću), a daje trebalo prihvatiti i da gaje tuženica svih godina (od 1984.) održavala u zabludi da mu je bezuvjetno prenijela posjed i daje pošteni posjednik te nekretnine, u biti su samo prigovori činjenične naravi kojima iznosi svoje shvaćanje činjeničnih zaključaka drugostupanjskog suda - koje je različito od shvaćanja na kojemu je osporena odluka zasnovana, te stavove o načinu odlučivanja o tužbenom zahtjevu (budući prema njegovom shvaćanju drugostupanjski sud nije pravilno ocijenio utvrđene činjenice), a kako se drugostupanjska presuda ne može pobijati pozivom na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje (argument iz odredbi čl. 385. ZPP-a), te navode ne može razmatrati ni ovaj sud.

    Valja pritom imati na umu daje pravo na ocjenu provedenih dokaza pridržano za sud (čl. 8. ZPP-a), kojemu pripada i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. ZPP-a), pa postupanjem suda prema toj ovlasti, i time što utvrđene činjenice nisu ocijenjene sukladno shvaćanju tužitelja, nije ostvarena povreda na koju se revizijom ukazuje.

    U postupku nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP-a.

    Nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

    Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad tu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP-a).

    Predmet spora je zahtjev na utvrđenje daje tužitelj vlasnik nekretnine k.č. br. 1133/45, u naravi oranice površine 5327 m2, upisane u z.k.ul. br. 921 K.O. Jerovec, te da se slijedom toga tuženica obveze trpjeti da se tužitelj s tim pravom upiše u zemljišnim knjigama. Tužitelj drži da je tu nekretninu stekao u vlasništvo na temelju dosjelosti, njezinim posjedovanjem kao savjestan posjednik kroz razdoblje od 1984.

    U postupku koji je prethodio ovome utvrđeno je:

    da je nekretnina k.č. br. 1133/45, u naravi oranica površine 5327 m2, upisana u z.k.ul. br. 921 K.O. Jerovec u vlasništvu tuženice (obzirom se u zemljišnim knjigama vodi evidentirana kao vlasništvo M. C. iz J. 296 i M. C. iz J. 174, a riječ je o istoj osobi: tuženici),

    daje na toj nekretnini prednik tužitelja 1984., nakon što mu je tuženica „prenijela" posjed, započeo s eksploatacijom kremenog pijeska, s time što je tada i otkupljivao zemljište na području K.O. Jerovec, ali nije kupio i tu nekretninu - niti je u svezi nje pokrenut postupak izvlaštenja,

    da je prednik tužitelja, tadašnja RO ,,IGM" L., OOUR „Proizvodnja kamena i pijeska" Očura-Jerovec, 1989. organiziran kao društveno poduzeće, da bi 1991., podjelom tog društvenog poduzeća (izdvajanjem iz holdinga i podjelom), nastao tužitelj kao društvo s ograničenom odgovornošću,

    da je prednik tužitelja na temelju sporazuma od 28. ožujka 1989. nekretnine na području otkupnog polja Jerovec 3, na kojem je i predmetna nekretnina, ustupio na privremeno korištenje Komunalnoj radnoj organizaciji (sada „Ivkom" d.d.), u svrhu njihovog korištenja za deponiranje smeća,

    da su sporazumom od 4. kolovoza 2005. tužitelj i tvrtka „Ivkom" d.d. Ivanec ponovo uredili korištenje nekretnina na području polja Jerovec 3, do zaključno 21. kolovoza 2006.,

    da predmetna nekretnina nije bila obuhvaćena pretvorbom prednika tužitelja, pa nije procijenjena u kapital novoformiranog društva i prilikom pretvorbe upisana kao vlasništvo tužitelja,

    da je, a obzirom se (zbog njezinog stanja) nije mogla koristiti kao oranica, predmetnu nekretninu tuženica u razdoblju od 1984. povremeno i sama koristila, i to „na način daje na njoj rušila drveće i drugo raslinje".

    Na temelju navedenih utvrđenja drugostupanjski sud je tužbeni zahtjev ocijenio neosnovanim i (preinačenjem prvostupanjske presude) odbio uz osnovni zaključak da predmetna nekretnina, a obzirom da nije bila obuhvaćena postupkom eksproprijacije ili izvlaštenja od tuženice - niti je tuženica tu nekretninu prodala tužitelju ili predniku tužitelja, odnosno obzirom da tužitelj nema valjanu pravnu osnovu ili naslov stjecanja - jer nije bio u zakonitom posjedu nekretnine niti je bio njezin savjesni (pošteni) posjednik, nije mogla postati (ili prijeći u) vlasništvo tužitelja.

    Pravno shvaćanje drugostupanjskog suda je pravilno.

    U smislu odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 -dalje: ZV-a) „dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari." (st. 1.), s time da „samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja." (st. 2.), dok „samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja." (st. 3.). Prethodno je odredbom čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine", broj 53/91 - dalje: ZOVO-a) bilo propisano da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom st. 4. istoga članka da savjesni posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

    Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZV-a „posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed)", a poštenje (prema st. 3. istoga članka) "... ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed", s time da (prema st. 5.) „posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno", dok je odredbama čl. 72. ZOVO-a bilo propisano: (u st. 1.) „posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja" i (u st. 2.) „posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova" - a (u st. 3.) „savjesnost posjeda se pretpostavlja".

    Sukladno spomenutim odredbama nepošten (nesavjestan) posjednik ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću - ni redovnom niti izvanrednom, a budući se pravo vlasništva dosjelošću može steći samo (u smislu odredbe čl. 11. st. 1. ZV-a) ako postoji samostalan posjed, dakle ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na nekretnini kao da je vlasnik nekretnine (ako je imao tzv. vlasnički posjed), za zaključiti je daje pošteni posjednik onaj koji nije znao ili nije morao znati (niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati) da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati nekretninu.

    U konkretnom slučaju, s obzirom da je tužitelj znao ili bar morao znati, odnosno s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati utuženu nekretninu, dakle da mu ne pripada pravo na posjed prijeporne nekretnine ili da ta nekretnina iako je posjeduje nije njegova, a sve imajući na umu da je svo vrijeme njezina posjedovanja tuženica u zemljišnim knjigama bila upisana kao njezina vlasnica - a za njega je vrijedilo načelo javnosti i povjerenja (prema principu publiciteta) zemljišnih knjiga, te daje imao razloga provjeravati zemljišnoknjižni upis -jer je posjed nekretnine stekao od tuženice, a u svakom je slučaju morao znati da tu nekretninu nije kupio ili stekao u postupku eksproprijacije ili izvlaštenja - i znao je da tu nekretninu tuženica i nakon 1984. koristi „na način da je na njoj rušila drveće i drugo raslinje", tužitelj, sve da je i vršio posjed te nekretnine u vremenskom slijedu od 1984. (polazeći od utvrđenja daje pretvorbom ranijeg društvenog poduzeća nastalo novo društvo: u čiji kapital nije procijenjena i ta nekretnina), nije bio u smislu istaknutih odredaba pošten (savjestan) posjednik prijeporne nekretnine - i nije je slijedom toga ni mogao steći dosjelošću.

    Polazeći od navedenog, drugostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev ocijenio neosnovanim i (preinačenjem prvostupanjske presude) odbio.

    Uostalom tužitelj u odnosu na takvo pravno shvaćanje u reviziji niti ne navodi u čemu bi se sastojala pogrešna primjena materijalnog prava, već osporava ocjenu provedenih dokaza po drugostupanjskom sudu i utvrđeno činjenično stanje (glede kakvoće vršenog posjeda), a iz tog se razloga revizija ne može izjaviti.

    Stoga, a budući iz izloženog proizlazi da ne postoje razlozi zbog kojih je izjavljena, to je valjalo reviziju tužitelja odbiti kao neosnovanu (na temelju odredbe čl. 393. ZPP-a).
    U Zagrebu, 23. ožujka 2011.
  2. Pozdrav,

    postoji li na stanu i na ostalim nekretninama na kojima biste stekli pravo vlasništva na temelju navedenog ugovora o dosmrtnom uzdržavnju zabilježba spora ili neka druga vrsta zabilježbe? To možete provjeriti na način da upišete podatke o nekretnini na sljedećoj poveznici: https://oss.uredjenazemlja.hr/public-services/review-lr-bdc, a u gornjem lijevom kutu kliknete na aktivne plombe (broj Z-...), ako one postoje i provjerite njihov sadržaj).

  3. Dana 27. 01. 2023. u 17:41, Atherina je napisao:

    Pitanje je dali ja spadan u zakonskog naslijednika , naime kako sam naveo ona je bila sestrična moga oca , znači da bude jasnije postojala su dva brata , jedan je imao kao sina moga oca a drugi brat je imao dotičnu kao kćerku .

    Mogli biste ući u krug zakonskih nasljednika pod uvjetom da nema drugih, živućih, zakonskih nasljednika bližeg nasljednog reda (koji bi isključivali nasljednike daljeg nasljednog reda).

    Imate li saznanja je li iza sestrične Vašeg oca provedena ostavinska rasprava i jeste li na istu bili pozvani?

  4. Dana 12. 01. 2023. u 22:03, Mislav1 je napisao:

    Pozdrav,

    člankom 549. Zakona o obvezni odnonsima propisano je: "U slučaju smrti zakupnika ili zakupodavca zakup se nastavlja s njegovim nasljednicima ako nije drukčije ugovoreno."

    Koje su podrebne formalnosti (aneks, i sl) kad Zakupodavac umre, a kako bi postojala pravovaljana osnova za stupanje nasljedndika na  mjesto zakupodavaca?

    Pošto je novi IBAN za uplatu zakupnine u pitanju, onaj nasljednika zakupodavca,, kako to ugovono urediti? 

     

    Što se radi inače u slučaju kad jedna ugovorna strana umre, a potreban je aneks? Stavljaju li se nove strane - nasljednici kao zakupodavci u zaglavlju takvog aneksa ugovora?

     

    Hvala unaprijed

    Najprije se treba utvrditi tko su nasljednici (kada s okonča ostavinski postupak iza pok. zakupodavca donošenjem rješenja o nasljeđivanju) i , ako nije drugačije ugovoreno, oni mogu sklopiti aneks navedenog ugovora kao ugovorne stranke (zakupodavci).

  5. Prema članku 11. Obiteljskog zakona izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

    Dakle, ako nemate zajedničko dijete i niste nastavili izvanbračnu zajednicu sklapanjem braka, životna zajednica bi podrazumijevala da minimalno 3 godine živite na zajedničkoj adresi ili da na drugi način možete dokazati da ste bili to vrijeme u izvanbračnoj zajednici(i ispunjavate gore navedene uvjete- da ste neudana žena, a Vaš partner neoženjen muškarac), neovisno o tome što radite unutar četiri zida.

  6. Dana 27. 11. 2022. u 13:35, Šime.n je napisao:

    Pozdrav! Pregovaram o kupnji nekretnine – građevnog zemljišta. Prodavatelj inzistira na sklapanju predugovora, a meni više odgovara jednokratna isplata punog iznosa cijene na dan koji predloži prodavatelj. Postoji li ikakva zakonska obaveza sklapanja predugovora u ovoj situaciji kada nemam nikakve potrebe za odugovlačenjem isplate radi prikupljanja novčanih sredstava ili rezerviranjem nekretnine?

    Možete sklopiti preudogovor i u njemu navesti (a kasnije i ponoviti u glavnom ugovoru) da će se se kupoprodajna cijena isplatiti jednokratno. Predugovorom, zapravo, pokazujete ozbiljnost svoje namjere kupnje navedene nekretnine, a i preuzimate obvezu sklapanja glavnog ugovora. Možete ga sklopiti i za par dana sklopiti glavni ugovor. Na Vama je da se dogovorite.

     

  7. Dana 21. 11. 2022. u 17:09, sanja13s je napisao:

    Pozdrav, već sam pisala o svojim problemima sa ostavinom ali sada mi se 'povatrilo' i to jako.

    Ukratko: umrla mi je majka prije nego je umrla njena majka( namjerno izostavljam baka jer je moju mamu sa 19 g. izbacila iz kuće, a ja sam je vidjela valjda 20 puta u životu). 

    Pokojna mama joj je kći iz prvog braka, a iz drugog braka je imala sina.

    2015.g. je gđa umrla, što sam doznala kada sam dobila poziv od JB. 

    Tamo mi je predočena njena vlastoručno napisana oporuka gdje stan ostavlja kćerki od maminog polubrata. 

    Kako mi je rečeno ja ipak imam pravno na nužni dio i to sam izjavila kod JB. 

    E, sada mi je stigla Pozivna ostavinsko ročište i trebala bih podnijeti nasljedničku izjavu da napokon završimo s time. 

    Ja zaista ne znam što napisati jer uvidom u dokumentaciju bila je samo ta oporuka. 

    A sjećam se da kada je bila ostavinska za moju majku, gdje smo bili moj otac i ja, bila pobrojano sve što je posjjedovala, od tekućeg računa sa iznosom, životno itd, a nije ostavila niti jednu pokretninu. 

    Sad.... što da radim, kako da postupim jer sam danas dobila poziv za 06.12.

    Molim pomoć, i znam da nisam bila kratka, oprostite. 

    Lp

    Sanja

     

    Nastavno na boldano, izjavili ste da ćete tražiti nužni dio na ostavinskoj raspravi, koja je već održana?

    Dakle, održat će se još jedno ročište, ako sam Vas dobro razumijela. Ili? 

  8. Dana 16. 11. 2022. u 13:48, korina1 je napisao:

     

    Nasljednica iz Australije tvrdi da je održana OR. Kod nas ništa nije nemoguće. Kako i kome se žaliti na takvo postupanje?

    Treba napomenuti da javni bilježnik šalje pozive za raspravu na temelju podataka kojima raspolaže iz smrtovnice. Ako nasljednica iz Australije nije navedena u smrtovnici ili pak je, ali nije naznačena njena točna adresa, jasno je da joj poziv nije mogao biti uručen. U svakom slučaju, neovisno o pozivu, ako znate termin ostavinskog ročišta i/ili bilježnika kod kojeg se isto održava, slobodno ga kontaktirajte da se informirate i dogovorite oko daljnjeg postupka.

  9. prije 1 sat , Bikitza je napisao:

    Potpisala sam ugovor na kojem piše  da je sastavljen 1.6-og prošle godine. Poslao ga je svojoj knjigovotkinji. Citala sam da bih ja trebala odmah prijaviti u poreznu iznajmljivanje i da mi oni tamo daju uplatnice (ni malo ne znam o tome). Sad imam situaciju da on ne dijeli sa mnom informacije i da ja godinu dana nisam ništa napravila. Sto da radim? Malo me strah.

    Jeste li ovjerili potpis kod bilježnika? Jer, ako jeste, bilježnik po službenoj dužnosti šalje taj ugovor poreznoj.

    Što Vas točno brine? Neplaćanje najamnine?

  10. prije 16 sati , Zile1962 je napisao:

    Naime 1999. godine, nakon smrti majke, nije proveden ostavinski postupak tako da je sva imovina ( kuća i zemljište stečeno u bračnoj zajednici majke i oca)  bila na ocu. Iste godine otac se ponovo oženio drugom ženom sa kojom je živio u braku do njegove smrti 2012.godine, i u tom braku nisu imali djecu. Nakon njegove smrti proveden je ostavinski postupak, pred nadležnim sudom u Sarajevu, gdje je, Rješenjem suda, sva imovina podjeljena na četiri jednaka dijela ( nas troje djece i mačeha). 

     

    Interesuje me sljedeće:

    - postoji li mogućnost naknadnog ostavinskom postupka, iza umrle majke i na koji način, hvala

     

     

     

    Ima li majka ikakve nekretnine/pokretnine/prava u svom vlasnistvu?

     

     

  11. prije 2 sati , pravnica5555 je napisao:

    Pozz,

    vlasnika sam 1/6 nekretnine u kojoj zivimo ja i suprug. Darovnim ugovorom darovala bi 1/6 svog dijela suprugu. Ostali vlasnici su iz moje obitelji. Zanima me koji je postupak, da li ostali suvlasnici također dobivaju obavijest o tome da je darovan taj dio ili ne? 

    Pozdrav,

    Vi sa svojim suvlasnickim dijelom, tj. idealnim dijelom mozete samostalno pravno raspolagati. Kada Vas suprug podnese zahtjev za uknjizbu prava vlasnistva u svoje ime u gruntovnici na zk ulosku predmetne nekrentnine bit ce vidljiva aktivna plomba (broj Z) koja je vidljiva svima, a ne samo suvlasnicima te nekretnine.

  12. Dana 18. 02. 2022. u 17:01, Božana1 je napisao:

    Na pokojnikovo ime u SKDD je upisan stanoviti broj dionica koji nasljednicima nije poznat. Kako da oni doznaju točan broj? Što ako je taj broj prosti broj, tj. ako nije djeljiv bez ostatka s bilo kojim drugim brojem - jasno, osim sa 1 i sa samim sobom? Mogu li se svi nasljednici osim A.A. odreći se svojeg dijela dionica bez poreza u korist A.A.? Može li A.A. odmah nakon što budu u SKDD upisane dionice na njegovo ime prodati ih preko burze bez poreza? Hvala na odgovorima

    Javni biljeznik kojemu je povjereno vodjenje tog ostavinskog postupka salje upit SKDD-u, nakon cega ce se utvrditi koliki je iznos dionica u pitanju.

  13. Dana 19. 02. 2022. u 13:29, Mihiz je napisao:

    Kao vlasnici su upisani susjedi koji imaju čestice koje se graniče sa našom okućnicom ali je sve sada u jednoj čestici veličine preko 26000 kvadrata.

    Spomenuli ste da ste brat i Vi nasljednici iza oca. Je li iza njegove smrti provedena ostavinska rasprava i doneseno rjesenje o nasljedjivanju?

  14. Dana 27. 02. 2022. u 22:03, Ziy88 je napisao:

    Imam dva pitanja, pa molim upucene za pomoc.

    1. Zelio bih svoje nekretnine (4 stana u Zagrebu) ostaviti supruzi, ali pod uvijetom da moja majka ima pravo dozivotnog koristenja jednog stana. Takodjer, mogu li staviti u oporuku da supruga ima obavezu financijski pomagati mojoj majci u slucaju potrebe (ako ce morati u dom npr.)?

    Ima li tko primjerak ovakve oporuke, posto ne mogu naci nigdje na internetu.

    2. Supruga je s Filipina, nema hr drzavljanstvo, niti prebivaliste/boraviste, i ne zivimo u Hrvatskoj. Nejasno je moze li uopce pod normalni okolnostima kupiti bilo kakvu nekretninu u hr. Hoce li imati problema da se upise kao vlasnica tih stanova?

    Hvala.

    Mozete sve sastaviti u darovnom ugovoru, odnosno to bi bilo darovanje s nametom, ako zelite nekretnine darovati za svog zivota. Ako ne, za sastavljanje oporuke najbolje je da se obratite javnom biljezniku.

    Buduci da je Vasa supruga s Filipina, za stjecanje prava vlasnistva u RH ona najprije treba zatraziti suglasnost ministra pravosudja da bi isto stekla.

    Dakle, najbolje bi bilo kontaktirati ministarstvo pravosudja i pitati je li utvrdjena uzajamnost u stjecanju nekretnina izmedju RH i Republike Filipini (jer na njihovim stranicama pise da je utvrdjivanje u tijeku) pa nakon toga odluciti o sklapanju darovnog ugovora i podnosenja zahtjeva za davanje suglasnosti Ministarstvu pravosudja i uprave.

  15. Dana 20. 03. 2022. u 13:51, tijaa je napisao:

    Može li se izbjeći ostavinska rasprava kao nasljednik prvog reda (npr otac-kćer) i na koji način?

    Isto je pitanje i kod rastave supružnika?

    Ova pitanja nemaju veze sa prethodnim.

    Hvala unaprijed

    A koja je svrha nedolaska na raspravu? Ako jedan od nasljednika pozvanih na nasljedjivanje ne dodje na ostavinsku raspravu, a uredno je pozvan, i ne dostavi nasljednicku izjavu, smatra se da pristaje biti nasljednikom, sukladno clanku 217. stavku 3. Zakona o nasljedjivanju.

  16. prije 41 minuta, Miš0903 je napisao:

    Hvala vam. 

    Niti jednom stanu ostava ili kako već nazovemo nije nigdje upisana (to je prostor u zgradi, kao podrum, gdje si je svatko kako je stizao uzimao dio). U zk za sve stanove je upisana njihova površina i parkirna mjesta, no ostalo se ne spominje niti za jedan stan. 

    Po svemu bi ispadalo da mi kao jedan od suvlasnika ostvarujemo jednaka prava na sve dijelove zgrade, uključujući i taj sporni dio? 

    Jeste li sasvim sigurni da nije nigdje navedena u opisu stana, npr.: "Stan broj 1, koji se sastoji od 2 sobe, kupaonice i podrumskog prostora ukupne povrsine 80 m2"? Neki kljuc podjele je morao biti. 

    Ako je taj dio zaista zajednicki svima, tada se primjenjuju opca pravila o upravljanju stvari u suvlasnistvu. Ili, da pojasnim - veci suvlasnicki dio= veca prava prilikom donosenja odluka o stvari u suvlasnistvu.

  17. Dakle, nekretnina je u suvlasništvu, a kako je u suvlasništvu, ako suvlasnik prigodom izvršavanja svog prava ne postupa osobito obzirno prema ostalima, možete zahtijevati isključenje iz suvlasničke zajednice, pod uvjetima i na način utvrđen Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

     

  18. Dana 17. 03. 2022. u 11:10, DenisV je napisao:

    ukoliko je neka nekretnina prodana ali još nije provedena kroz zemljišne knjige, tj. prodavatelj/ostavitelj je još uvijek uknjižen, da li bilježnik mora izbaciti tu nekretninu iz ostavinske na temelju kupoprodajnog ugovora, ili se to naknadno riješava? a šta u slučaju da se naknadno sazna da je ta nekretnina zapravo prodana a već je napravljeno rješenje o nasljeđivanju, kakav je proces?

    Ako to nije vidljivo u zemljišnim knjigama, javni bilježnik nije dužan istraživati izvanknjižno stanje i donijet će rješenje o nasljeđivanju prema trenutnom stanju u zk-u.

    Ako se kupac u međuvremenu nije uknjižio niti podnio zahtjev za uknjižbu, onda će se situacija za njega zakomplicirati jer će nasljednici biti upisani u zk kao (su)vlasnici.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija