bobo4

Stigla je presuda Visokog upravnog suda. Kaže, ukratko, da nisam trebao objaviti imena, baš kao što je Upravni sud presudio (u korist Azopa). Ništa o tome da li je ili nije riječ o javnim osobama, a za što sam naveo dokaze. Molim pomoć, a radi eventualnog podizanja ustavne tužbe. Rok je 30 dana.

Postoji, osim Ustavne tužbe, još i Zahtjev za zaštitu zakonitosti (".. koji državnom odvjetniku daje mogućnost pobijanja pravomoćnih sudskih odluka i to ne samo presude, nego i rješenja i naredbe ako je u njima došlo do povrede zakona .."). I to je poslano.

U početnom postu se vidi da sud ne kaže da se radi o nezakonitim bilješkama. Možda vrijedi jedan odlomak iz rješenja br.: I Kž Us 32/16-4 "Suprotno i ovim navodima podnesene žalbe treba reći da pravilno prvostupanjski sud ocjenjuje da se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonito pribavljenim dokazima, odnosno dokazima pribavljenim kršenjem Ustavom, zakonom i međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane ili dokazima pribavljenim povredom odredaba kaznenog postupka, već se radi o pismenima priloženim u spis za koje će se u kontradiktornom postupku na raspravi provesti ocjena njihove uvjerljivosti i vjerodostojnosti, o čemu će u cijelosti odlučiti prvostupanjski sud te o tome dati valjano obrazloženje u svojoj odluci."

Mislim da neću imati dodatnu priliku postavljati pitanja (malodobnom svjedoku), bila je jedna kad sam to mogao učiniti sam, bez odvjetnika, sud je smatrao da to može bez odvjetnika. To je, čini mi se, još jedno narušavanje mojih prava.

Molim ako možete naći u sudskoj praksi (RH ili Eu) primjer PROTIV izdvajanja dokaza. Pretpostavite da sam ja nevin, da svi svjedoci lažu, a Dorh i sudovi su pristrani. Hvala. Googlanje mi ne pomaže puno, ne znam gdje pretraživati.

Za ustavnu tužbu: 1) Pokušavam naći neke primjere protiv izdvajanja dokaza, ali nisam dovoljno stručan za to niti znam što pretraživati. 2) Pokušavam naći eventualno i nešto o odlukama koje su nelogično ili nepotpuno obrazložene, jer ono što sud navodi ("Okolnost što iste žalitelj želi kopirati i analizirati, nije od značaja...") nema smisla. Postoji li neko pravo na logički obrazloženo rješenje? Takvo da sud mora obrazložiti zašto ne smijem dokazivati kontradiktornost svjedoka. 3) Ono što sam u prvom komentaru spomenuo "američkom Zakonu o dokazima iz 1872. (Evidence Act)" je pogrešno napisano da je to američki zakon, zapravo je iz Indije. U američkom pravu googlanjem sam našao i tvrdnju: "Evidence need not be excluded furthermore if the violated norm did not serve to protect an interest of the defendant" (Dokazi se također ne moraju isključiti ako povrijeđena norma nije služila zaštiti interesa okrivljenika) Ima smisla, jer izdvajanjem, čini mi se, zakonodavac je imao na umu zaštitu prava okrivljenika. Ima li nešto analogno u Eu ili Hr pravu? Hvala!

Čini se da postoji mogućnost ustavne tužbe. Čak i ako je dokaz nezakonit, ne znači da se ne može upotrijebiti... kao što sam spomenuo u drugoj temi " Kaznena prijava kao dokaz u kaznenom postupku ": (Možda se može naći takav primjer?)

Ili nije pročitana moja žalba, ili je namjerno ignoriran (jedini) bitni dio žalbe.

Takvo obrazloženje i ideja da netko traži izdvajanje dokaza "zbog kopiranja" pokazuju, ugh ... puno toga, mogu li ja to nekome prijaviti, ministarstvu, Uskoku, postoji li neki pravni lijek?

Možda se i na nezakonite dokaze može gledati iz druge perspektive, npr. one okrivljenika, ako je izdvajanjem narušeno neko njegovo pravo... Iz udžbenika "Nezakoniti dokazi": Sud razmatra pitanje pravne dopuštenosti uporabe nekog dokaza (admissibility of evidence) i to u okviru primjene kriterija "pravičnog postupka". Ovaj kriterij počiva na tzv. "holističkom pristupu" u primjeni čl. 6. Konvencije,19 kod kojeg Sud uzima u obzir sve okolnosti pojedinog slučaja ocjenjujući koliki je bio utjecaj počinjene povrede na pravičnost postupka u cjelini.

To mi ne odgovara. Također, iz druge rečenice ("Navedeno nije razlog...") se može zaključiti da se ne moraju izdvojiti ako postoji dobar *razlog*. Osoba je prvo rekla jednu stvar policiji a onda nešto sasvim drugačije na sudu. To je bio *razlog* koji sam ja naveo. O tome u rješenju nema ni riječi. Odvjetnik je na to dodao da želim kopirati i analizirati te dokaze. Rješenje govori o tome i pretpostavlja da je kopiranje i analiziranje RAZLOG.

Odbijena je moja žalba protiv izdvajanja dokaza (zabilješki policijskih ispitivanja). "Okolnost što iste žalitelj želi kopirati i analizirati, nije od značaja za pravilnost odluke prvostupanjskog suda. Navedeno nije razlog da se bilješke ne izdvoje iz spisa." No to (kopiranje) uopće nije bila poanta moje žalbe. Poanta je bila u tome što ja želim to koristiti kao dokaz kontradiktornosti svjedoka. Što mogu učiniti, kako mogu ipak koristiti zabilješke kao dokaz? Hvala.

Možete poslati pritužbu na rad suda: https://mpu.gov.hr/predstavke-i-prituzbe/6200

Imate li problema sa poštom? Meni je pošta odbila dati presudu od 16.11.2023. (na prigovor pošta kaže da nije utvrdila nepravilnost) pa sam otišao u PISARNICU po presudu i zapisnik 15.12.2023. kako bih napisao žalbu. Sud je iz nekog razloga poslao presudu i 15.12.2023. na kojoj je označen i datum kad sam presudu podigao, to sam dobio danas, broj pošiljke je RG125878225HR, na trackingu se vidi put https://posiljka.posta.hr/hr/tracking/trackingdata?barcode=rg125878225hr

Dobio sam Rješenje od Službenika za informiranje Zavoda za soc. rad - odbija se moj zahtjev (dostava podataka o prisutnosti na radu u određena dane)... pozivaju se na zaštitu podataka, te na presudu Visokog upravnog suda UsII-516/19-5. http://tom.pristupinfo.hr/odlukes/1660310932-UsII-516-2019-O.A..pdf ("ne prihvaća niti stajalište tuženika da bi se u konačnici ovdje radilo o pristupu informacijama koje su u direktnoj vezi sa potrošnjom javnih sredstava") Rok za žalbu Povjereniku za informiranje je 15 dana. Ne znam ima li kod mene osnove, meni se čini da bi rad i ev. sprega Zavoda s ostalim institucijama i pojedincima trebali biti javni interes.

Ne možete reći da je tracking broj postao vaš, a "bilo što oko" mog vlasništa ima smisla koliko već "bilo što" može imati. > čl.2. st.1. točku 16 Pošiljalac (ODO) je javno tijela, pa ako je pošiljka njihova onda je i moja. > te čl.35. ZPU-a. Ne možete izvući jednu rečenicu iz čl. 35 i primijeniti je na sve što želite. Lijepo piše na koga se odnosi neovlašteno davanje bilo kakvih podataka. Treba gledat što je zakonodavac htio postići. I u prethodnom ste pročitali samo stavak 1 iz članka 15 ZPPI i primijenili "SE TIČU" univerzalno, mada je u nastavku navedeno na što se odnosi tajnost / ograničenja.

Mislim da sam na to odgovorio sinoć, hmm, ne znam što se desilo. Dakle ne može se tražiti da netko stvara novu informaciju, npr. analizira što je sve zao primio. Čl. 15 (1) Tijela javne vlasti ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka. Ne može se to uzeti izdvojeno i proizvoljno u smislu "sve što se tiče mene", jer sve se više ili manje tiče bilo čega drugoga. Treba pogledati na što se konkretno misli. Kako istraživanje slanja pošiljke / rada trećih osoba može vama naškoditi - zar sve postaje nedopušteno istraživati ako ste vi bili u blizini?

Ima i u nekoj Eu poštanskoj direktivi, da ne smije biti diskriminacije ni po kojoj osnovi. Ovo što sam kazneno prijavio - bilo je u sustavu zabilježeno da mi je obavijest o prispijeću pošiljke ubačena u četvrtak, a kamera je snimila ostavljanje listića četiri dana kasnije. Postoji blacklisting. Postoji i zatrpavanje - programira se da tri stvari stignu odjednom... Fizički se ne može stići, pogotovo ako nemate odvjetnika ili sl. Drugima pošiljka stigne odmah, imaju više vremena za pripremu.

Hi, Pravo je u Ustavu RH, čl. 26. Svi su ljudi jednaki, pred sudovima i drugim tijelima javne ovlasti. Kod mene se radi o sudskim pošiljkama, pa je narušena i jednakost pred sudovima.

To nisu privatni ni tajni podaci. Nastali su kao nusprodukt rada tijela javne vlasti, što znači da ih je tijelo javne vlasti dužno dati prema Zakonu o pravu na pristup informacijama. U popisu tijela javne vlasti upisati sud ili odvjetništvo https://tjv.pristupinfo.hr/?search=odvjetništvo U mom slučaju postoji i pravni interes.

(u vezi mog prethodnog komentara: poslao sam email samom sebi, sa prigovorom i prilogom) Hi zao, Ovo iz kolovoza 23', je u vezi dopisa ODO. Ja sam dobio pošiljku, ne prigovaram zbog toga. (Zapravo prigovorio sam i zbog toga - i kazneno prijavio...). Ovdje se radi o drugim primateljima;. inicijalno sam se pitao o radu pošte (nejednakosti pred poštom), no sada se pitam i kada su drugima (sa DNA liste) upućene pošiljke s istim dopisom. Nikako dobit te brojeve.

Sve mi to postaje sumnjivo. Je li moguće izmanipulirati sadržaj preporučene pošiljke? I nije mi najjasnije zašto odvjetnik to nije poslao elektronski, već sam ja to trebao slati poštom... Može li se u sudu dobiiti kopija prigovora, da (bar naknadno) provjerim da li je nešto nestalo, ili je promijenjeno. Ili da nekom pošaljem emailom kopiju?

Jutros sam poslao email na nepravilnosti (at) posta.hr. Pošiljka koju sam jučer poslao je kao već stigla na sud, piše u 12.30 (screenshot je napravljen u 9.02). Od istog suda prošle godine nisam dobio pošiljku (poziv na ročište), a ove godine mi u pošti nisu htjeli uručiti njihovu pošiljku (presudu), kao nema ništa za mene.

Ovo gore još uvijek nisam dobio, zahtjevi su poslani i općinskom sudu, i županijskom, i Povjereniku za informiranje (prigovor 'šutnja uprave'), a zadnje je opet općinskom sudu u kojem tražim ispravak/dopunu njihove informacije, po uputi Povjerenika za informiranje, a prema čl. 24 i 23 ZPPI.

Hvala na odgovoru. Uputio sam zahtjev prema ZPPI o tome da li je stvarno ta osoba bila odsutna u dane kad sam bio pozvan. Telefonom sam pokušao objasniti da svaki poziv meni znači neprospavanu noć jer se radi o nepoznanicama i montiranim optužbama.