travolta

Iz stručnog rada mag. iur. Ane Garačić "Neki neobjašnjeni pojmovi kao zakonsko obilježje kaznenog djela", http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=384 U Kaznenom zakonu, kod stvaranja zakonskoga bića pojedinih kaznenih djela zakonodavac koristi dosta pojmova koji u čl. 89. Kaznenog zakona, u kojem je navedeno značenje izraza u tome zakonu, nisu definirani. Osim nedefiniranih pojmova zakonodavac koristi i različite neodređene vrijednosti kao obilježje kaznenoga djela. Radi pobližeg određivanja tih vrijednosti Kazneni odjel Vrhovnoga suda je donio nekoliko načelnih stavova u kojima su neodređene vrijednosti novčano iskazane, kao pomoć sudovima kod definiranja što one predstavljaju. Objašnjenja zakonskih izraza koji u Kaznenom zakonu nisu pojašnjeni ponekad nalazimo i u drugim zakonima, međutim, ta pojašnjenja se rijetko mogu izravno uporabiti jer za područje kaznenoga prava imaju različito značenje, nego što ga imaju u onom zakonu u kojem su pojašnjeni. Na primjer, iako je Zakon o oružju definirao što sve spada u oružje, pa tako i uspostavio kategoriju „hladog oružja“, ipak se u nekim slučajevima javlja problem razgraničavanja hladnog oružja od opasnog oruđa. Kazneni odjel Vrhovnoga suda Republike Hrvatske donio je pravna shvaćanja da će zakonska obilježja kaznenog djela ako je ukradena stvar male vrijednosti postojati ako vrijednost ukradene stvari, nanesena šteta ili pribavljena korist ne prelazi 1.000,00 kn. Stvar velike vrijednosti kao zakonsko obilježje postojati će onda ako vrijednost ukradene – utajene ili oštećene stvari, prelazi 30.000,00 kn. Zakonsko obilježje imovina većega opsega postojat će kada vrijednost imovine prelazi 100.000,00 kn. Zakonsko obilježje imovinska šteta velikih razmjera, odnosno materijalna šteta velikih razmjera postojat će kada vrijednosti štete prelazi 300.000,00 kn. Zakonski izrazi „veći broj osoba“ i „veći broj građana“ u zakonu nisu definirani, premda se oni pojavljuju kao zakonsko obilježje više kaznenih djela. Da li je zakonodavac kod zakonskog obilježja spomenutih kaznenih djela, pod pojmom „veći broj osoba“ i „veći broj građana“ mislio na najmanje dvije osobe ili najmanje pet osoba, teško je odgovoriti, no s obzirom na pravnu prirodu ovih kaznenih djela, smatra se da bi taj pojam trebalo tumačiti kao sinonim za skupinu ljudi, što je najmanje pet osoba ili više njih.

@Bambola: Kolegice mene mući to što u novom popisu pitanja nema pitanja iz dva zakona koja su do sada bila zastupljena, odnosno nema sljedećeg: ZAKON O IZVLAŠTENJU 122. Izvlaštenje ( pretpostavke, vrste, korisnik ) 123. Postupak izvlaštenja i sudska zaštita ZAKON O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE 124. Tijela državne uprave i poslovi državne uprave 125. Provedba upravnog nadzora 126. Donošenje provedbenih propisa 127. Poslovi ministarstva 128. Odnos tijela državne uprave i građana Da li mislite da je to greška? Ipak su druge grupe pitanja dosta veće...

Pripreme za polaganje pravosudnog ispita Stupanjem na snagu Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (NN 84/08 i 75/09) i pravnici u gospodarstvu, u svojstvu kandidata za polaganje pravosudnog ispita obvezni su pohađati teoretski dio stručnog obrazovanja u trajanju od najmanje 150 sati prema programu koji mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije. Udruga korporativnih pravnika u ulozi zastupnika interesa kolega iz gospodarstva tako i gospodarstva u kojem radimo, krenula je u pregovore s potencijalnim partnerima za provođenje obrazovanja. Stoga da bi definirali načine provođenja obrazovanja molimo da nam se jave zainteresirani kandidati, odnosno da nam pošaljete podatke o zainteresiranim kandidatima, i to kako u Zagrebu, tako i u drugim gradovima. http://www.udruga-korporativnih-pravnika.hr/ Pozivaju se svi pravnici u gospodarstvu, odnosno korporativni pravnici da se pridruže Udruzi i pomognu promoviranju i jačanju položaja istih u pravosudnom i korporativnom sustavu Republike Hrvatske.

Tu ti je knjiga: http://rapidshare.com/files/447928659/Osnove_prava_EU_2010.pdf a tu su i druge stvari: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503340460&forum=16

Ovršni zakon – na snazi novi zakoni i pravilnici Iako većina odredbi novog Ovršnog zakona(NN 139/10) (do je stari još na snazi: Ovršni zakon (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 67/08) stupa na snagu tek 1. siječnja 2012., na temelju članaka koji su na snazi od prosinca prošle odnosno od siječnja ove godine, doneseno je i primjenjuje se već nekoliko novih pravilnika i Zakona (Zakon o javnim ovršiteljima (NN 139/10), Zakon o provedbi ovrhe na novcanim sredstvima (NN 91/10)) Radi se o Pravilniku o obliku i sadržaju zadužnice (NN 6/11) i Pravilniku o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (NN 147/10, 6/11) Pravilniku o postupanju s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe (NN 148/10),Pravilniku o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (NN 96/10) i Pravilniku o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (NN 8/11). Naime, prema novom Ovršnom zakonu, člancima 125. i 126. koji su na snazi od 1. siječnja 2011., a reguliraju zapljenu računa na temelju zadužnice i bjanko zadužnice, privatna isprava koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi i kojom dužnik može dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa isplaćuje vjerovniku, mora biti potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika odnosno više nije dovoljno kod javnog bilježnika ovjeriti samo potpis na zadužnici. Isto tako, potvrda privatne isprave kod javnog bilježnika potrebna je i kod davanja suglasnosti dužnika da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (članak 124.). Dakle, umjesto ovjere potpisa, sada se ovjerava sadržaj dokumenta, što je zbog povećanja troškova javnobilježničkih usluga u javnosti izazvalo brojne kritike. Pri tome treba istaknuti da se nije mijenjala javnobilježnička tarifa, već se ona stupanjem na snagu novih odredbi Ovršnog zakona počela primjenjivati i na zadužnice, što je znatno poskupjelo korištenje zadužnice kao instrumenta osiguranja kredita. Stoga je, prema prethodnoj najavi od strane Ministarstva pravosuđa, prošli tjedan donesen Pravilnik o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku kojim se utvrđuje visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika u provođenju radnji u ovršnom postupku (članak 58. stavak 1. Zakona), za potvrdu – solemnizaciju: izjave o zapljeni po pristanku dužnika (članak 124.), zapljeni računa na temelju zadužnice i na temelju bjanko zadužnice (članak 125. i 126.), te način njihova obračuna i naplate od strane javnog bilježnika. Navedeni Pravilnik zapravo je gotovo istovjetan istoimenom Pravilniku iz 2005. godine kojeg je ukinuo, a novost je članak 7. koji propisuje na koji se način određuje nagrada za potvrdu/solemnizaciju privatnih isprava iz članka 124., 125. i 126. Ovršnog zakona. Ukratko, najmanji iznos javnobilježničke nagrade iznosi 100,00 kuna za privatnu ispravu koja se izdaje do 75.000,00 kuna, dok je najveći iznos nagrade 500,00 kuna ako je zadužnica izdana za iznos od 950.001,00 kuna ili više. Prema članku 8. Pravilnika, javni bilježnik na navedenu nagradu kao i na nagradu koja se određuje prema visini ovršnog zahtjeva, ima pravo zaračunati porez na dodanu vrijednost. Možda i zbog ovih problema uzrokovanih izdavanjem zadužnica kao uvjeta za odobravanje stambenih kredita, nešto manje zapažen prošao je Pravilnik o postupanju s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe kojim se uređuju uvjeti, rokovi i način postupanja ovršenika, Financijske agencije, banke i drugih subjekata iz članka 122. Ovršnog zakona, uključujući sadržaj ovršenikove obavijesti te način otvaranja, vođenja i zatvaranja posebnog računa ovršenika. Članak 122. Ovršnog zakona sadrži posebne odredbe o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe. Naime, od 1. siječnja 2011., sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Financijska agencija provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana po svim računima i oročenim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika i bez njegove suglasnosti. No, kako su određena primanja, naknade ili iznosi koji se uplaćuju ovršeniku izuzeti od ovrhe na temelju članka 91. i 92. Ovršnog zakona, ovršenik je dužan sukladno članku 122. stavak 1. Zakona, u slučaju provedbe ovrhe na njegovim novčanim sredstvima, obavijestiti Agenciju o uplatama tih izuzetih primanja. Sadržaj obavijesti propisuje članak 3. Pravilnika, a obrazac se nalazi u Prilogu 2 koji je sastavni dio Pravilnika. Po primitku obavijesti od ovršenika, Agencija je dužna bez odgode dostaviti presliku ovršnog naloga ili rješenja o ovrsi uplatiteljima iz obavijesti, po čijem su primitku uplatitelji dužni odmah uskratiti uplatu na ovršenikov račun primanja, naknada i iznosa izuzetih od ovrhe (članak 5. Pravilnika). Agencija će banci navedenoj u obavijesti naložiti otvaranje posebnog računa ovršenika u kojem će navesti podatke o uplatiteljima primanja dobivenima iz ovršenikove obavijesti. Na taj račun banka prima isključivo uplate uplatitelja navedenih u nalogu Agencije. Dakle, otvara se poseban račun za primanja izuzeta od ovrhe kako bi ovršenik mogao njima slobodno raspolagati. Kada prestanu razlozi za postojanje posebnog računa ovršenika, Agencija će banci kod koje je otvoren taj račun naložiti njegovo zatvaranje (članak 8. stavak 1.). Od ovrhe su i nadalje izuzeta primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanja po osnovi socijalne skrbi, po osnovi privremene nezaposlenosti, primanja po osnovi dječjega doplatka, stipendije i pomoći učenicima i studentima, naknade za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika i primanja po osnovi odličja i priznanja (članak 91. Zakona). Prema novom Zakonu od ovrhe više nisu izuzeta primanja vojnika i studenata vojnih škola. Zanimljivo je da se članak 122. Ovršnog zakona u cijelosti razlikuje od tog članka iz Prijedloga zakona, a u obrazloženju Konačnog prijedloga navodi se da je izmijenjen radi bolje zaštite primanja koja su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena, čime je, ističe se, otklonjena dvojba u pogledu zaštite tih primanja. Ovršni postupak u rukama javnih ovršitelja Ovrha je dugi niz godina glavni razlog neefikasnosti hrvatskog pravosuđa usprkos činjenici da se brojnim novelama Ovršnog zakona nastojalo unaprijediti postupak ovrhe. Unatoč nekim pomacima na bolje, predugo trajanje provedbe ovrhe odnosno u velikom broju i nemogućnost provedbe ovrhe presuda i rješenja, znatno je umanjilo učinkovitost pravosuđa te rezultiralo velikim zaostacima predmeta na sudovima. Stoga je novim Ovršnim zakonom stvoren zakonodavni okvir za prilično drukčiji način provedbe ovrhe. Naime, sudska provedba ovrhe napušta se i povjerava javnim ovršiteljima kao potpuno novom institutu ovršnog sustava Republike Hrvatske (u nadležnosti sudova ostati će samo ovrha za koju je posebnim zakonom propisano da ovrhu određuje i/ili provodi sud). Novim Zakonom ovrhu se nastoji ubrzati i učiniti je efikasnijom zbog čega se posebna pozornost posvetila pravnim lijekovima, odnosno svim institutima koji su do sada ovrhu činili neučinkovitom i omogućavali zloupotrebu procesnih ovlasti. Tako je, među ostalim, uređen institut odgode ovrhe na prijedlog ovršenika, stvoreni su uvjeti za punu primjenu osobnog identifikacijskog broja (OIB), omogućeno je pojednostavljeno podnošenje prijedloga za provedbu ovrhe pred javnim ovršiteljem, a pojednostavljeni su i pojedini posebni provedbeni postupci. Novim Ovršnim zakonom uređuju se sljedeća pitanja:  propisuju se osnovne odredbe o značenjima pojedinih izraza, ovršnim tijelima, definiraju se isprave na temelju kojih se može odrediti i provesti ovrha, postupku i primjeni prava u ovršnom postupku i postupku osiguranja (članak 1. do 32.)  posebno se propisuje postupak predlaganja, određivanja i provedbe ovrhe pred: 1. javnim ovršiteljem, 2. javnim bilježnikom i 3. sudom (članak 33. do 72.)  propisuje se način i sredstva kontrole zakonitost rada ovršnih tijela od strane stranaka (žalba), kao i trećih osoba u postupku (članak 10. i 73. do 75.)  propisuju se instituti protuovrhe, odgode ovrhe i zastajanja s ovrhom, kao i načini okončanja postupka (obustava i dovršetak) (članak 76. do 86.)  propisuje se način provedbe ovrhe radi naplate novčane tražbine ovrhom na sljedećim predmetima ovrhe: 1. novčanoj tražbini ovršenika, 2. nekretnini, 3. pokretninama, 4. tražbini da se predaju ili isporuče pokretnine ili da se preda nekretnina, 5. dionici za koju nije izdana isprava o dionici te na udjelu odnosno poslovnom udjelu u trgovačkom društvu, 6. vrijednosnim papirima koji su ubilježeni na računima kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva i 7. drugim imovinskim odnosno materijalnim pravima (članak 87. do 229.)  propisuje se način provedbe ovrhe radi ostvarenja nenovčane tražbine sljedećim sredstvima ovrhe: 1. izricanjem sudskih penala, 2. ovrhom radi predaje i isporuke pokretnina, 3. ovrhom radi ispražnjenja i predaje nekretnine, 4. ovrhom radi ostvarenja tražbine na radnju, trpljenje ili nečinjenje, 5. ovrhom radi vraćanja zaposlenika na rad, odnosno službu, 6. ovrha diobom stvari i 7. ostvarenjem tražbine na davanje izjave volje (članak 230. do 255.)  propisuje se postupak dobrovoljnog i prisilnog osiguranja potraživanja te postupak za izdavanje potvrde o europskom ovršnom nalogu za nesporne tražbine te za određivanje i provedbu ovrhe na temelju europskog ovršnog naloga (članak 356. do 333.). Treba napomenuti da 1. siječnja 2011. na snagu stupaju članci novog Ovršnog zakona koji se odnose na primanja koja su izuzeta od ovrhe, iznose na kojima je ovrha ograničena, provedbu ovrhe na novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe te provedbe ovrhe na temelju zapljene po pristanku ovršenika, zadužnice i bjanko zadužnice, dok gotovo svi ostali članci stupaju na snagu 1. siječnja 2012. Također, članci 325. do 333. Ovršnog zakona, koji se odnose na europski ovršni nalog, stupaju na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku Uniju. No, sam Ovršni zakon na snagu stupa 18. prosinca 2010., a to je bitno stoga što prema njegovom članku 338. postupci koji su u tijeku, a pokrenuti su prije stupanja na snagu starog Ovršnog zakona (11. kolovoza 1996.), obustavit će se u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu, dakle 18. ožujka 2011., ako ovrhovoditelj ne podnese osnovani prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti. Postupci koji su pokrenuti nakon stupanja na snagu starog Ovršnog zakona, dovršit će se prema njegovim odredbama, dok će ovršne predmete koji su po novom Ovršnom zakonu u nadležnosti javnog ovršitelja, a u kojima do 31. prosinca 2011. sud nije poduzeo niti jednu radnju, sud dostaviti javnoovršiteljskoj komori. Dakle, kako je već navedeno, ovrhu će ubuduće većinom provoditi javni ovršitelji koji predstavljaju novu pravnu profesiju čijim se uvođenjem postupak ovrhe nastoji učiniti djelotvornijim i to osobito pojednostavljenim ostvarenjem ovrhovoditeljeve tražbine, skraćivanjem trajanja ovršnog postupka te rasterećenjem sudova od predmeta u kojima ne postoji spor između stranaka. Stoga je novim Zakonom o javnim ovršiteljima uređen institut javnih ovršitelja, način njihova izbora, uvjeti za imenovanje, kriteriji za određivanje broja javnih ovršitelja, njihova nadležnost, ovlasti i obveze, odgovornost za štetu, obveza stalne edukacije, stegovna odgovornost, sustav kontrole i uspostava stalnog mehanizma praćenja njihovog rada. Iako sam Zakon stupa na snagu 18. prosinca 2010., većina njegovih članaka na snagu stupa 1. siječnja 2012. S obzirom na odgodu stupanja na snagu većine odredbi ova dva nova zakona, potrebnu kako bi se omogućili uvjeti za njihovu primjenu, proći će još neko vrijeme prije nego što novi ovršni postupak u praksi pokaže koliko je zapravo učinkovitiji i time uspješniji od prethodnog. Ovrha - što se smije, a što se ne smije plijeniti Novost je da će se ovrha, osim nad sredstvima sa svih kunskih i deviznih računa, moći provoditi i nad sredstvima na temelju štednih uloga te oročenih sredstava, a Fina će voditi jedinstveni registar računa koji će sadržavati podatke o računima poslovnih subjekata i građana, kao i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i polozima u kreditnim unijama, ali neće sadržavati podatke o stanju na računu ili visini depozita. Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) napominju kako će se, sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, od početka ove godine sve osnove za plaćanje (ovršna rješenja, porezna rješenja, zadužnice i ostalo) dostavljati Financijskoj agenciji. Sve osnove za plaćanje koje u banku stignu nakon 1. siječnja 2011., bilo greškom ili zbog toga što su upućene na naplatu prije 1. siječnja 2011., banka će poštom uputiti u Finu. Banke od 1. siječnja 2011. prilikom provedbe ovrhe postupaju isključivo prema nalogu Fine i nemaju nikakvu odgovornost za vođenje redoslijeda naplate, provedbe naplate, blokade ili deblokade računa ovršenika te će se klijenti po svim tim pitanjima obraćati izravno Fini, ističu iz HUB-a. Obuhvaćeno ovrhom 1. Ovrhom se smije plijeniti dio plaće. Trećina plaće, a u izuzetnim okolnostima i polovina plaće. Ipak, ovrha ne može sjesti na razne naknade, kao na npr. dječje doplatke, stipendije, nakande za nezaposlene... 2. Tekući i žiro račun, na kojeg stižu plaće, mirovine i honorari neće promaći vjerovnicima koji se namjeravaju naplatiti. 3. Svaka štednja. Osim ušteđevine u bankama, na ovršnom udaru su mirovinska i stambena štednja te svi ulozi u životna osiguranja, navodi Jutarnji list. 4. Pokretnine. Namještaj i tehnika koji nisu neophodni za život također ulaze u ovrhu. 5. Nekretnine. Kuće, stanovi, poslovni prostori i vikendice. Iz ovrhe je izuzeto 1. Ovršnim zakonom su izuzeta poljoprivredna zemljišta te gospodarski objekti koji su poljoprivrednicima neophodni za život. 2. Osim odjeće i obuće, zaštićeni su hladnjak, bojler, štednjak, perilica posuđa i odjeće. 3. Hrana i ogrjev također spadaju u kategoriju neophodnog za život. Pošiljka koja još nije uručena dužniku ne podliježe ovrsi, navodi Jutarnji list. 4. Odličja i ratne spomenice, vjenčani prsten i obiteljski portreti. 5. Ortopedsko pomagalo također ne ulazi ovršnu pljenidbu. Kako ovršuje Fina - službena praksa Fina provodi ovrhu na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema OIB-u ovršenika, bez njegove suglasnosti. Ovrha se ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su zakonom izuzeti, kao npr. primanja po osnovi dječjeg doplatka, privremene nezaposlenosti, invalidnine, primanja po osnovi socijalne skrbi, stipendije i pomoći učenicima i studentima. Provedba ovog Zakona predstavlja izuzetno važan i sveobuhvatan projekt koji mijenja dosadašnji način provedbe ovrhe, a kojemu su glavni ciljevi uređenje odnosa između dužnika i vjerovnika te povećanje učinkovitosti naplate potraživanja. Naime, sve se osnove za plaćanje sada dostavljaju na jedno mjesto, u Finu, koja vodi Jedinstveni registar računa. Jedinstveni registar računa sadrži i podatke o računima građana ali ne sadrži podatak o stanju na računu ili visini depozita Unutar Fine uspostavljen je Jedinstveni registar računa (JRR), a riječ je o elektroničkoj bazi podataka koja sadrži račune poslovnih subjekata i građana. JRR sadrži i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i depozita u kreditnim unijama, ali ne sadrži podatak o stanju na računu ili visini depozita. Podaci iz JRR-a koji se odnose na građane nisu javni i na njih se primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka, naveli su u svojim objašnjenjima objavljenim krajem godine iz Hrvatske udruge banaka. Podaci sadržani u JRR-u omogućavaju provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama prema osobnom identifikacijskom broju (OIB-u) ovršenika bez njegove suglasnosti i bez obzira ako u osnovi za plaćanje nije određena ovrha na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima. Ukoliko u osnovi za plaćanje nisu navedeni računi na kojima se ovrha provodi, onda se ovrha provodi u svim bankama redom, počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun. Fina daje nalog bankama na način da se osnova za plaćanje izvršava na svim računima Jedinstveni registar računa je elektronička baza podataka o računima. Sadrži podatke o računima poslovnih subjekata, jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, računima Hrvatske narodne banke i računima banaka te, po prvi puta, računima građana Republike Hrvatske. Osim podataka o računima, u ovome registru su i podaci o postojanju oročenih novčanih sredstava, ugovorima o stambenoj štednji i depozitima u kreditnim unijama. Podaci o stanju na računu ili visini depozita se ne dostavljaju u Jedinstveni registar računa. Podaci iz Registra koji se odnose na građane nisu javni i na njih se primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka. Proširenje opsega podataka koje sada sadrži Jedinstveni registar računa rezultat je spajanja više baza podataka i dugoročnog partnerskog odnosa, u kojemu, kao ravnopravni partneri u provođenju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, sudjeluju Fina i sve banke. Važno je napomenuti da se radi o potpuno novom načinu funkcioniranja naplate potraživanja te kompleksnom sustavu koji će zasigurno pridonijeti bržoj i učinkovitijoj razmjeni podataka te djelotvornijoj naplati potraživanja. Fina demantira kaos i blokadu sustava: provodi se zaštita podataka ovršenika i ovrhovoditelja te kontrola podataka U Finu je 1. siječnja 2011. godine pristiglo oko 11 milijuna računa i oko 600.000 osnova za plaćanje. Neke osnove za plaćanje sadrže više predmeta, tako da ukupan broj predmeta u obradi prelazi 730 tisuća. Uz spomenute zaprimljene predmete, kontinuirano zaprimamo i veliki broj novih predmeta. Na projektu radi više od 300 Fininih zaposlenika, u dvije smjene. Posebna se pozornost, radi osjetljivosti i tajnosti podataka, posvećuje zaštiti ovršenika i ovrhovoditelja te kontroli podataka. Na dan 13. siječnja 2011., broj blokiranih računa građana iznosio je 162.204, a računa poslovnih subjekata 109.237. Ovim putem želimo demantirati bilo kakvo postojanje kaosa i blokadu sustava Fine. Naime, zbog tako velikog broja zaprimljenih predmeta i očekivanog povećanog opterećenja sustava, dogodile su se određene tehničke poteškoće u radu koje kontinuirano otklanjamo. Nastojimo, u izravnoj komunikaciji, riješiti što više pojedinačnih slučajeva klijenata. Ovim se putem ispričavamo klijentima koji su naišli na određene poteškoće te im zahvaljujemo na razumijevanju.

u. Pozdrav, evo ja probao i radi. Učitaj stranicu, klikni na "slow download" i pričekaj 30-tak sek. Skini knjigu. Knjige možeš kupiti u fotokopiraoni ZOMA kraj faksa (u Zgb.) Šibni mi mail pa ti pošaljem knjigu; druge dvije knjige (vidi gore) su prevelike za mail.

Kolegice, objavite svoju dopunjenu skriptu. hvala

Ja naljepio na krivom mjestu i koliko vidi sa zastarjelim rasporedom pitanja za Radno-uprave i Ustav-EU-Organizacija prav... ali provjerite sami. http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503346211&forum=16

Evo još nešto: http://rapidshare.com/files/447928659/Osnove_prava_EU_2010.pdf

http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503336234&forum=40

Vjerujem da su ovo pitanja iz Radnog koja nedostaju: Pojam radnika Predmet Zakona o radu Obveza donošenja pravilnika o radu Postupak donošenja pravilnika o radu Zakonska i ugovorna zabrana natjecanja

Poštovane kolege, objavio sam ova pitanja pod krivom temom pa molim moderatore da prebace ovu objavu na odgovarajuće mjesto. Molim vas, zbog mene i drugih da izvršite izmjene i dopune ukoliko vidite potrebu. Čini mi se da ovo nije točan popis. Hvala. GRAĐANSKO I TRGOVAČKO PRAVO ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA - obvezno 1. Osnovna načela ZOO 2. Pravna sposobnost, poslovna sposobnost 3. Prava osobnosti 4. Načelo monetarnog nominalizma, valuta obveze • Indeksna klauzula i klizna skala 5. Ugovorne kamate 6. Zatezne kamate 7. Alternativne obveze i fakultativna obveza i tražbine 8. Djeljive obveze i nedjeljive obveze 9. Solidarnost dužnika 10. Solidarnost vjerovnika 11. Pobijanje dužnikovih pravnih radnji 12. Pravo zadržanja 13. Cesija 14. Preuzimanje duga 15. Pristupanje dugu 16. Preuzimanje ispunjenja 17. Jamstvo 18. Obnova – novacija 19. Nagodba 20. Prestanak obveza – ispunjenjem obveze 21. Prijeboj 22. Nemogućnost ispunjenja, sjedinjenje 23. Zastara 24. Zastoj i prekid zastare 25. Sklapanje ugovora 26. Mane volje 27. Oblik ugovora 28. Kapara 29. Tumačenje ugovora 30. Ništetni ugovori 31. Pobojni ugovori 32. Ugovorna kazna 33. Raskid ugovora zbog neispunjenja obveze 34. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti 35. Prekomjerno oštećenje 36. Ugovor o kupoprodaji – pojam, oblik i bitni sastojci 37. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke 38. Ugovor o darovanju 39. Opoziv darovanja 40. Ugovor o zajmu 41. Ugovor o posudbi 42. Ugovor o zakupu 43. Ugovor o najmu 44. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju 45. Ugovor o doživotnom uzdržavanju 46. Ugovor o djelu, posebno odgovornost za nedostatke 47. Ugovor o građenju 48. Ugovor o ortaštvu 49. Ugovor o ostavi 50. Ugovor o organiziranju putovanja 51. Ugovor o osiguranju 52. Osiguranje imovine 53. Osiguranje osoba 54. Isključeni rizici kod osiguranja 55. Odgovornost za štetu po osnovi krivnje 56. Odgovornost za drugoga 57. Odgovornost po osnovi uzročnosti 58. Odgovornost za štete izazvane motornim vozilom u pogonu 59. Odgovornost za neispravan proizvod 60. Pojam štete 61. Popravljanje neimovinske štete 62. Popravljanje imovinske štete 63. Odgovornost više osoba za istu štetu 64. Stjecanje bez osnove i pravila vraćanja 65. Poslovodstvo bez naloga 66. Nepravo poslovodstvo ZAKON O VLASNIŠTVU - stvarno 67. Predmet vlasništva i drugih stvarnih prava (sposobnost stvari) 68. Stvari njezine pripadnosti, dijelovi stvari, pripadak stvari i koristi stvari 69. Posjed 70. Kakvoća posjeda 71. Zaštita posjeda 72. Prestanak posjeda stvari i prava 73. Pravo vlasništva – Stjecanje 74. Pravo vlasništva, opća ograničenja i posebna ograničenja 75. Suvlasništvo 76. Poslovi redovite uprave i izvanredni poslovi 77. Razvrgnuće 78. Zaštita prava vlasništva 79. Zajedničko vlasništvo 80. Vlasništvo posebnih dijelova nekretnine 81. Susjedska prava 82. Višestruko ugovaranje otuđenja prava vlasništva 83. Stjecanje prava vlasništva građenjem 84. Zaštita prava vlasništva (vidi p.78.) 85. Prestanak vlasništva 86. Služnosti pojam i stjecanje 87. Stvarne služnosti 88. Osobne služnosti 89. Zaštita prava služnosti 90. Prestanak prava služnosti 91. Stvarni tereti 92. Pravo građenja i zaštita prava građenja 93. Prestanak prava građenja 94. Založno pravo 95. Stjecanje založnog prava 96. Vjerovnikova ovlaštenja do namirenja (kod založnog prava) 97. Ostvarenje prava na namirenje (kod založnog prava) 98. Zaštita založnog prava 99. Prestanak založnog prava 100. Načelo pravnog jedinstva na nekretninama 101. Pravo stranih osoba na stjecanje prava vlasništva nekretnina ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA 102. Sastav zemljišne knjige (glavna knjiga) 103. Knjižni upisi 104. Uknjižba i uknjižba hipoteke 105. Predbilježba 106. Prvenstveni red 107. Zabilježba 108. Prijedlog za upis 109. Odlučivanje o prijedlogu za upis 110. Pravni lijekovi 111. Brisovna tužba NASLJEDNO PRAVO 112. Pravni temelji nasljeđivanja 113. Zakonski nasljednici – I. nasljedni red 114. Pretpostavke valjanosti oporuke i sadržaj oporuke 115. Privatne oporuke 116. Javna oporuka 117. Oporuka u izvanrednim okolnostima 118. Opoziv oporuke 119. Zapisi 120. Nužni nasljednici 121. Pravne posljedice povrede nužnog dijela 122. Ustup i raspodjela imovine za života 123. Nasljedničke izjave 124. Odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA 125. Trgovac, trgovačko društvo i trgovac pojedinac 126. Preddruštva trgovačkih društava 127. Odgovornost članova društva za obveze društva 128. Tvrtka trgovačkog društva 129. Predmet poslovanja i sjedište trgovačkog društva 130. Zastupanje trgovačkog društva – po zakonu, po punomoći, po zaposlenju 131. Prokura 132. Sudski registar 133. Javno trgovačko društvo - pojam i pravni odnosi među članovima 134. Javno trgovačko društvo i osobna odgovornost članova 135. Komanditno društvo 136. Dioničko društvo – pojam, osnivači i temeljni kapital 137. Dionice kao vrijednosni papir - sastojci i prijenos 138. Dionice 139. Simultano i sukcesivno osnivanje dioničkog društva 140. Statut dioničkog društva, sadržaj, usvajanje i izmjena 141. Unošenje temeljnih uloga u dioničko društvo 142. Stjecanje i prestanak članstva u dioničkom društvu 143. Registar dionica i načelo jednakog položaja dioničara 144. Organi dioničkog društva i njihov međusobni odnos 145. Uprava dioničkog društva 146. Nadzorni odbor dioničkog društva 147. Upravni odbor i izvršni direktori dioničkog društva 148. Odgovornost za štetu članova organa dioničkog društva 149. Glavna skupština dioničkog društva 150. Povećanje temeljnog kapitala 151. Smanjenje temeljnog kapitala 152. Ništavost i pobojnost odluka glavne skupštine dioničkog društva 153. Prestanak dioničkog društva 154. Društvo s ograničenom odgovornošću – pojam i obilježja 155. Društvo s ograničenom odgovornošću- osnivanje ( društveni ugovor i izjava o osnivanju) 156. Društvo s ograničenom odgovornošću - temeljni ulozi i poslovni udjeli 157. Organi društva s ograničenom odgovornošću i njihov međusobni odnos 158. Povezana društva - pojam i vrste 159. Poduzetnički ugovori – pojam i vrste 160. Pripajanje, spajanje i podjela dioničkih društava – pojmovno razlikovanje 161. Gospodarsko interesno udruženje - pojam STEČAJNI ZAKON 162. Ciljevi stečajnog postupka, stečajni dužnik i stečajni razlozi 163. Tijela stečajnog postupka 164. Pokretanje stečajnog postupka 165. Prethodni postupak 166. Otvaranje stečajnog postupka 167. Stečajna masa, stečajni vjerovnici i vjerovnici stečajne mase 168. Razlučni i izlučni vjerovnici 169. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka – vrijeme nastupanja, zabrane otuđenja i opterećenja, preuzimanje parnica i prijelaz prava dužnikovih tijela, zabrana ovrhe i osiguranja i prijeboj 170. Namirenje stečajnih vjerovnika – prijava i utvrđivanje tražbina 171. Namirenje stečajnih vjerovnika – osporene tražbine 172. Stečajni plan- pojam POMORSKI ZAKONIK 173. Pomorskim zakonikom – što uređuje 174. Brodar – pojam i odgovornost brodara za obveze nastale u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda 175. Stvarna prava na brodu – pravo vlasništva, hipoteka, privilegij 176. Ugovori o iskorištavanju pomorskih brodova ZAKON O MJENICI 177. Mjenica kao vrijednosni papir – pojam i bitni sastojci 178. Indosament 179. Akceptiranje mjenice 180. Avaliranje mjenice 181. Dospjelost mjenične obveze 182. Regres zbog neakceptiranja i neisplate po mjenici 183. Protest mjenice 184. Vlastita mjenica ZAKON O ČEKU 185. Ček – razlika u odnosu na mjenicu 186. Ček - izdavanje i oblik čeka 187. Ček – isplata i regres zbog neisplate GRAĐANSKO POSTUPOVNO I OBITELJSKO PRAVO ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU 1. Osnovna načela parničnog postupka 2. Prethodno pitanje 3. Apsolutna nenadležnost 4. Stvarna i mjesne nadležnost 5. Sukob nadležnosti 6. Vrijednosti predmeta spora - značaj i način utvrđivanja 7. Određivanje mjesne nadležnosti od višeg suda – nužna i svrhovita delegacija 8. Izuzeće suca 9. Stranke u postupku 10. Zakonski zastupnik 11. Punomoćnici 12. Sadržaj podnesaka – sadržaj tužbe 13. Postupanje suda s nerazumljivim i nepotpunim podnescima 14. Povrat u prijašnje stanje 15. Osobna dostava – odbijanje primitka pismena 16. Parnični troškovi 17. Pretpostavke za pokretanje parničnog postupka u kojem je stranka Republika Hrvatska 18. Vrste tužbi 19. Isticanje više tužbenih zahtjeva u tužbi – protutužba 20. Preinaka tužbe 21. Povlačenje tužbe i odricanje od tužbenog zahtjeva – posljedice 22. Postojanje parnice – litispendencija 23. Suparničari • materijalni, formalni i naknadni suparničari • eventualni suparničari • ovlaštenja suparničara • jedinstveni suparničari 24. Umješač • kada se treća osoba može mješati u tuđu parnicu • pravni položaj umješača • osporavanje prava da sudjeluje u postupku • umješač s položajem jedinstvenog suparničara 25. Imenovanje prethodnika i obavijest treće osobe o parnici 26. Prekid postupka • po sili zakona • na temelju odluke suda • pravne posljedice 27. Mirovanje postupka • pravne posljedice • u sporovima male vrijednosti • u postupku pred trgovačkim sudovima 28. Dokazi i njihova ocjena 29. Svjedoci • dužnost svjedočenja • tko se ne može saslušati kao svjedok • uskraćivanje svjedočenja i uskraćivanje odgovora 30. Vještaci • nalaz i mišljenje • izvođenje dokaza 31. Saslušanje stranaka 32. Osiguranje dokaza • pretpostavke • sadržaj podneska • vrsta postupka 33. Pripremanje glavne rasprave • što obuhvaća pripremanje glavne rasprave • koje presude može donijeti • ovlaštenja suda 34. Odgovor na tužbu • sud je dužan upozoriti na posljedice • rok za odgovor na tužbu 35. Pripremno ročište • rješenja koja je sud ovlašten donijeti u tijeku pripremanja glavne rasprave • odnosno na pripremnom ročištu 36. Iznošenje činjenica i predlaganje dokaza • do kada se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi • posljedice 37. Međupresuda • kad se može donijeti • troškovi postupka 38. Dopunska presuda i ispravak presude 39. Djelomična presuda • kad se može donijeti • troškovi postupka 40. Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja • pretpostavke za donošenje • protuzakonito donošenje 41. Presuda zbog ogluhe • pretpostavke za donošenje • protuzakonito donošenje 42. Presuda zbog izostanka • pretpostavke za donošenje • protuzakonito donošenje 43. Pravomoćnost odluke • kad nastupa pravomoćnost presude • na što se odnosi pravomoćnost presude • subjektivni i objektivni identitet spora 44. Donošenje i objava presude i pismena izrada presude 45. Sadržaj presude 46. Rješenje • rješenje kao oblik odluke • rješenja kojima se upravlja postupkom • dostava rješenja strankama 47. Žalba protiv presude • rok za žalbu, • sadržaj žalbe i • žalbeni razlozi 48. Apsolutno i relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka – pojam i razlika 49. Ograničenje razloga za žalbu kod presuda zbog ogluhe, zbog izostanka, na temelju priznanja i na temelju odricanja 50. Granice ispitivanja prvostupanjske presude 51. Žalba protiv rješenja – kad je dopuštena i kad podnesena žalba odlaže ovrhu rješenja 52. Revizija protiv presude • rok, • vrste, • razlozi i • granice ispitivanja presude 53. Revizija protiv rješenja 54. Ponavljanje postupka – pojam i nadležnost za odlučivanje o prijedlogu 55. Ponavljanje postupka u povodu konačne presude Europskog suda za ljudska prava u Strassbourgu o povredi temeljnih ljudskih prava ili slobode 56. Pravni lijekovi u posebnim postupcima 57. Platni nalog – pretpostavke za izdavanje ZAKON O NASLJEĐIVANJU 58. Pojam spora male vrijednosti 59. Pokretanje i predmet ostavinskog postupka. 60. Stvarna i mjesna nadležnost u ostavinskom postupku. 61. Načelo oficioznosti u ostavinskom postupku. 62. Odluke u ostavinskom postupku 63. Žalba i postupak po žalbi u ostavinskom postupku. 64. Proglašenje oporuke (pisane, usmene, nestale ili uništene te naknadno pronađene) 65. Postupak kada nema imovine ostavitelja i kada nema nasljednika ostavinske imovine. 66. Nasljednička izjava. 67. Upućivanje nasljednika u parnicu, razlozi i koga se upućuje. 68. Sadržaj rješenja o nasljeđivanju 69. Učinak pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju. 70. Naknadno pronađena imovina. OVRŠNI ZAKON 71. Koje je značenje izraza: • tražbina • ovrhovoditelj • predlagatelj osiguranja • javno ovjerovljene isprave 72. Koje je značenje izraza • ovršenik • protivnik osiguranja • stranka • sudionik 73. Pokretanje ovršnog postupaka i postupaka osiguranja 74. Sredstvo i predmet ovrhe te što ne može biti predmet ovrhe 75. Sastav suda u ovršnom postupku, odluke suda i pravni lijekovi 76. Troškovi ovršnog postupka? (troškovi postupka, tko snosi troškove unaprijed, posljedice nepostupanja po odluci suda o predujmljivanju troškova i načelo culpae i zahtjev za naknadu troškova postupka? 77. Ovrha strane sudske odluke i ovrha na imovini strane države 78. Ovršna isprava 79. Ovršnost odluke i nagodbe po Ovršnom zakonu 80. Vjerodostojna isprava 81. Stvarna i mjesna nadležnost suda za određivanje ovrhe 82. Sadržaj prijedloga za ovrhu i posljedice nepotpunog prijedloga 83. Sadržaj rješenja o ovrsi 84. Odlučivanje o žalbi protiv rješenja o ovrsi 85. Upućivanje u parnicu 86. Pravni lijekovi protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i postupanje suda 87. Protuovrha • kada se određuje, • postupanje suda i • rješenje o protuovrsi 88. Obustava i dovršetak ovrhe 89. Ovrha na pokretnini radi naplate novčanog potraživanja, nadležnost i ovršne radnje ZAKON O OVRSI NA NOVČANOJ TRAŽBINI 90. Ovrha na novčanoj tražbini ovršenika, • nadležnost i ovršne radnje, • prednosni red ovrhovoditelja OVRŠNI ZAKON 91. Ovrha radi ostvarivanja nenovčane tražbine, nadležnost, ovršne radnje 92. Ovrha radi uspostavljanja prijašnjeg stanja i ponovno smetanje posjeda 93. Ovrha radi vraćanja zaposlenika na rad 94. Nadležnost javnih bilježnika u ovrsi 95. Osiguranje tražbine, sredstva osiguranja – nabrojiti 96. Prethodna mjera i privremena mjera. ZAKON O RJEŠAVANJU SUKOBA ZAKONA… 97. Priznanje i izvršenje strane sudske odluke – pretpostavke SUDSKI POSLOVNIK 98. Sudski zapisnici – o kojim radnjama se sastavljaju i tko ih vodi? 99. Kada i koja rješenja se mogu donijeti upotrebom štambilja? OBITELJSKI ZAKON 100. Odnosi koji se uređuju Obiteljskim zakonom i na kojim se načelima temelji uređenje obiteljskih odnosa 101. Pojam bračne i izvanbračne zajednice 102. Načini sklapanja braka 103. Pretpostavke za postojanje braka 104. Pretpostavke za valjanost braka 105. Načini prestanka braka 106. Razvod braka 107. Određivanje i priznanje majčinstva i očinstva 108. Tužba za utvrđenje majčinstva i očinstva 109. Tužba za osporavanje majčinstva i očinstva 110. Roditeljska skrb (prava i obveze) 111. Mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te prestanak roditeljske skrbi 112. Posvojenje i pretpostavke za zasnivanje posvojenja 113. Pravni učinci posvojenja 114. Skrbništvo i vrste skrbništva 115. Imenovanje skrbnika 116. Tko ima pravo i dužnost na uzdržavanje 117. Uzdržavanje djece i uzdržavanje roditelja 118. Uzdržavanje bračnog druga i izvanbračnog druga 119. Način određivanja uzdržavanja 120. Ovlasti Centra za socijalnu skrb kod uzdržavanja djeteta 121. Bračna stečevina i vlastita imovina bračnih drugova 122. Bračni ugovor 123. Stjecanje i raspolaganje imovinom malodobnog djeteta 124. Procesna ograničenja u statusnim stvarima i parnicama radi uzdržavanja malodobnog djeteta (utvrđenje činjenica i provođenje dokaza, mirovanje, priznanje i odricanje od tužbenog zahtjeva) 125. Izvanredni pravni lijekovi prema Obiteljskom zakonu KAZNENO I KAZNENO POSTUPOVNO PRAVO KAZNENI ZAKON 1. Kazneno djelo 2. Načelo zakonitosti 3. Obavezna primjena blažeg zakona 4. Način počinjenja kaznenog djela i posljedica u odnosu na kažnjavanje 5. Vrijeme počinjenja kaznenog djela 6. Mjesto počinjenja kaznenog djela 7. Beznačajno djelo 8. Nužna obrana 9. Prekoračenje nužne obrane 10. Kranja nužda 11. Sila ili prijetnja 12. Pripremne radnje 13. Pokušaj kaznenog djela 14. Dragovoljni odustanak 15. Poticanje 16. Pomaganje 17. Sudionici i kažnjavanje sudionika 18. Neubrojivost 19. Samoskrivljena neubrojivost 20. Smanjena ubrojivost i smanjena ubrojivost u znatnoj mjeri 21. Namjera 22. Nehaj 23. Zabluda u kaznenom pravu 24. Razlozi isključenja protupravnosti 25. Kazneno djelo kvalificirano težom posljedicom 26. Stjecaj kaznenih djela 27. Sadržaj krivnje 28. Odmjeravanje kazne za djela u stjecaju 29. Produljeno kazneno djelo 30. Kaznena djela ostvarena na mah 31. Uzročnost 32. Supočiniteljstvo 33. Dogovor za počinjenje kaznenog djela 34. Vrste kaznenopravnih sankcija i svrhe kažnjavanja 35. Kazna zatvora 36. Kazna dugotrajnog zatvora 37. Glavne i sporedne kazne 38. Novčana kazna i zamjena novčane kazne 39. Uvjetna osuda 40. Opoziv uvjetne osude 41. Sudska opomena 42. Opća pravila o izboru vrste i mjere kazne 43. Ublažavanje kazne 44. Oslobođenje od kazne, posebni slučajevi oslobođenja od kazne 45. Uvjetni otpust 46. Što se uračunava u kaznu 47. Uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom i opoziv te uvjetne osude 48. Zastara kaznenog progona 49. Zastara izvršenja kazne 50. Pojam, vrste i svrha sigurnosnih mjera 51. Sigurnosna mjera obvezno psihijatrijsko liječenje 52. Sigurnosna mjera obvezno liječenje od ovisnosti 53. Sigurnosna mjera zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti 54. Sigurnosna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom 55. Sigurnosna mjera protjerivanje stranca iz zemlje 56. Sigurnosna mjera oduzimanje predmeta 57. Oduzimanje imovinske koristi 58. Imovinsko pravni zahtjev 59. Rehabilitacija 60. Pomilovanje 61. Amnestija 62. Neodređene vrijednosti kao zakonsko obilježje kaznenog djela 63. Kaznena djela protiv života i tijela – ubojstvo – osnovni, privilegirani i kvalificirani oblik 64. Kaznena djela protiv života i tijela - tjelesne ozljede 65. Kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina – otmica 66. Kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina - prijetnja 67. Kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom – zlouporaba opojnih droga 68. Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa – silovanje -osnovni i kvalificirani oblici 69. Kaznena djela protiv časti i ugleda – kleveta i uvreda 70. Kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži - povreda dužnosti uzdržavanja 71. Kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži - zapuštanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetne osobe 72. Kaznena djela protiv imovine - oblici kaznenog djela krađe 73. Kaznena djela protiv imovine - kazneno djelo razbojništva i razbojničke krađe 74. Kaznena djela protiv imovine - oblici kaznenog djela prijevare 75. Kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa - dovođenje u opasnost ljudi i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom 76. Kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa - Izazivanje prometne nesreće 77. Kaznena djela protiv pravosuđa - davanje lažnog iskaza 78. Kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava - krivotvorenje isprava 79. Kaznena djela protiv službene dužnosti - zlouporaba položaja i ovlasti 80. Kaznena djela protiv službene dužnosti - primanje mita 81. Kaznena djela protiv službene dužnosti – davanje mita 82. Značenje zakonskih izraza – službena osoba 83. Značenje zakonskih izraza – odgovorna osoba 84. Značenje zakonskih izraza – pravna osoba 85. Značenje zakonskih izraza – više osoba, skupina ljudi i grupa, 86. Značenje zakonskih izraza – zločinačka organizacija 87. Značenje zakonskih izraza – isprava 88. Značenje zakonskih izraza – imovinska korist ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU (1997/2008) 89. Primjena kaznenog procesnog zakonodavstva u odnosu na vrijeme, prostor i osobe 90. Akuzatorno načelo 91. Načelo oficijelnosti 92. Načelo neposrednosti 93. Načelo slobodne ocjene dokaza 94. Nezakoniti dokazi 95. Sastavi suda 96. Stvarna nadležnost sudova 97. Mjesna nadležnost sudova 98. Spajanje i razdvajanje postupaka 99. Izuzeće 100. Stranke u kaznenom postupku 101. Državni odvjetnik – prava i ovlasti ZKP/97 102. Državni odvjetnik – prava i ovlasti ZKP/08 103. Oštećenik kao tužitelj 104. Privatni tužitelj 105. Žrtva – prava i ovlasti ZKP/97 106. Žrtva – prava i ovlasti ZKP/08 107. Branitelj i obavezna obrana ZKP/97 108. Branitelj i obavezna obrana ZKP/08 109. Rokovi u kaznenom postupku i njihovo računanje 110. Molba za povrat u prijašnje stanje 111. Mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika u kaznenom postupku 112. Dovođenje 113. Mjere opreza 114. Jamstvo – ZKP/97 115. Jamstvo – ZKP/08 116. Uhićenje 117. Zadržavanje ZKP/97 118. Pritvor – ZKP/08 119. Pritvor i osnovi za određivanje ZKP/97 120. Istražni zatvor i osnovi za određivanje – ZKP/08 121. Trajanje pritvora (ZKP/97) ili istražnog zatvora (ZKP/08) 122. Postupak oduzimanja imovinske koristi 123. Kaznena prijava i postupak po njoj – ZKP/08 124. Primjena načela oportuniteta ZKP/08 125. Izvidi kaznenih djela ZKP/97 126. Posebni izvidi kojima se privremeno ograničavaju ustavna prava i slobode – ZKP/97 127. Posebne dokazne radnje – ZKP/08 128. Istraga – ZKP/97 129. Istraga – ZKP/08 130. Dokazno ročište – ZKP/08 131. Istražne radnje – ZKP/97 132. Dokazne radnje –ZKP/08 133. Pretraga 134. Ispitivanje okrivljenika – ZKP/97 135. Ispitivanje okrivljenika – ZKP/08 136. Ispitivanje svjedoka 137. Krunski svjedok 138. Osobe koje ne mogu biti ispitane kao svjedoci 139. Osobe koje su oslobođene dužnosti svjedočenja 140. Prepoznavanje 141. Očevid 142. Vrste optužnih akata - ZKP/97 143. Vrste optužnih akata - ZKP/08 144. Uvjeti za podizanje optužnice – ZKP/97 145. Uvjeti za podizanje optužnice – ZKP/08 146. Prigovor protiv optužnice – ZKP/97 147. Odgovor na optužnicu – ZKP/08 148. Potvrđivanje optužnice – ZKP/08 149. Pripremno ročište – ZKP/08 150. Nagodba stranaka u kaznenom postupku – ZKP/97 151. Nagodba stranaka u kaznenom postupku – ZKP/08 152. Pretpostavke za održavanje glavne rasprave – ZKP/97 153. Odgoda i prekid glavne rasprave – ZKP/97 154. Odgoda i prekid glavne rasprave – ZKP/08 155. Tijek glavne rasprave – ZKP/97 156. Čitanje zapisnika o ranijem ispitivanju svjedoka i vještaka 157. Vrste presuda 158. Sadržaj presude 159. Uvjeti za oslobađajuću presudu 160. Uvjeti za odbijajuću presudu 161. Redoviti pravi lijekovi 162. Žalbene osnove i postupak po žalbi 163. Bitne povrede odredaba kaznenog postupka 164. Povrede kaznenog zakona 165. Granice ispitivanja prvostupanjske presude 166. Načelo zabrane preinačenja na teže, 167. Načelo beneficium cohaesionis, 168. Načelo in dubio pro reo 169. Odluke drugostupanjskog suda u povodu žalbe 170. Žalba protiv drugostupanjske presude - ZKP/97 171. Žalba protiv drugostupanjske presude - ZKP/08 172. Izvanredni pravni lijekovi – ZKP/97 173. Izvanredni pravni lijekovi – ZKP/08 174. Obnova kaznenog postupka – ZKP/97 175. Obnova kaznenog postupka – ZKP/08 176. Izvanredno ublažavanje kazne – ZKP/97 177. Zahtjev za zaštitu zakonitosti 178. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude 179. Revizija – ZKP/08 180. Skraćeni postupak – ZKP/97 181. Skraćeni postupak – ZKP/08 182. Kazneni nalog – ZKP/97 183. Kazneni nalog – ZKP/08 ZAKON O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA 184. Postupak prema okrivljenicima sa duševnim smetnjama ZAKON O SUDOVIMA ZA MLADEŽ 185. Maloljetnici – pripremni postupak i postupak pred vijećem ZAKON O IZVRŠENJU KAZNE ZATVORA 186. Stvarna nadležnost i djelokrug suca izvršenja 187. Odgoda i prekid izvršenja kazne zatvora ZAKON O POMILOVANJU 188. Pomilovanje – procesne odredbe RADNO I UPRAVNO PRAVO ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU 1. Upravni akt (definicija, bitne karakteristike, donositelj) 2. Predmet ZUP-a i upravna stvar 3. Temeljna načela ZUP-a 4. Načelo zakonitosti (pristup podacima, zaštita podataka) 5. Načelo zaštite prava građana i javnog interesa 6. Načelo materijalne istine 7. Načelo saslušanja stranke 8. Konačnost i pravomoćnost 9. Izvršnost rješenja 10. Stvarna i mjesna nadležnost – zabrana prorogacije 11. Službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i za rješavanje 12. Izuzeće 13. Stranke i zastupanje stranaka u postupku 14. Dostavljanje pismena 15. Rokovi (vrste, računanje) 16. Povrat u prijašnje stanje 17. Pokretanje postupka 18. Spajanje stvari u jedan postupak (razdvajanje) 19. Izmjena i odustanak od zahtjeva 20. Zapisnik 21. Nagodba 22. Skraćeni postupak 23. Poseban ispitni postupak 24. Prethodno pitanje 25. Dokazivanje (vrste dokaza, tko odlučuje, što se ne dokazuje) 26. Uvjerenja i Zaključak 27. Rješenje (tijela za donošenje, sastavni dijelovi, rokovi za izdavanje, ispravljanje) 28. Djelomično, privremeno i dopunsko rješenje 29. Žalba (dopuštenost, ovlaštenici, sadržaj, postupak predaje, rok) 30. Razlozi za žalbu – mogućnost iznošenja novih činjenica 31. Ovlasti prvostupanjskog tijela u povodu žalbe (postupci povodom žalbe) 32. Odluke drugostupanjskog tijela o žalbi 33. Reformatio in peius – zabrana i iznimke 34. Obnova postupka – najčešći razlozi i rokovi 35. Rješavanje u obnovi postupka – nadležnost, odlučivanje 36. Osobiti slučajevi poništavanja, ukidanja i mijenjanja rješenja 37. Pravo nadzora ( razlozi, rokovi, pravne posljedice poništavanja i ukidanja ) 38. Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom 39. Proglašenje rješenja ništavim 40. Sudsko i administrativno izvršenje ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA 41. Upravni spor ( procesne pretpostavke za pokretanje, opseg ocjene, razlozi) 42. Stranke u upravnom sporu 43. Postupak po tužbi u upravnom sporu 44. Šutnja uprave 45. Odbacivanje tužbe u upravnom sporu 46. Obustava postupka 47. Spor pune jurisdikcije ( pretpostavke, usmena rasprava ) 48. Odluke u upravnom sporu 49. Obveznost presude 50. Postupanje tijela čiji je akt poništen u upravnom sporu 51. „Naknadni“ upravni spor vezan za nepostupanje po presudi 52. Supstituiranje upravnog akta sudskim rješenjem 53. Zaštita ustavom zajamčenih prava u kvaziupravnom sporu (zaštita ustavnosti i zakonitosti u upr. sporu) 54. Tužba radi zaštite od nezakonite radnje 55. Zahtjev za zaštitu zakonitosti 56. Ponavljanje sudskog postupka NOVA PITANJA ??? o Pravo stranke na pravni lijek o Načelo zaštite stečenih prava stranaka o Postupanje nenadležnoga javnopravnog tijela po podnesku o Sukob nadležnosti o Odlučivanje o sukobu nadležnosti o Zajednička odluka u upravnoj stvari o Jedinstveno upravno mjesto o Podnesci (rokovi, nedostaci u podnesku, prijevod pon., elektronička komunikacija) o Obnavljanje (rekonstrukcija) spisa o Jamstvo stjecanja prava o Odricanje od prava na žalbu i odustanak od žalbe o Pravo stranke kad je uputa o pravnom lijeku pogrešna o Obavješćivanje o uvjetima ostvarivanja i zaštite prava o Zaštita od drugih oblika postupanja javnopravnih tijela o Zaštita prava korisnika javnih usluga o Postupanje po prigovoru korisnika javnih usluga o Troškovi postupka i stranaka o Nagrade i naknade troškova drugim osobama koje sudjeluju u postupku o Oslobađanje od troškova o Provedba zakona o Neposredno rješavanje o Predmjeva usvajanja zahtjeva o Upravni ugovor i prigovor (ništavost, izmjena, rješenje o upr. ugovoru) o Izdavanje potvrde ZAKON O IZVLAŠTENJU 57. Izvlaštenje ( pretpostavke, vrste, korisnik ) 58. Postupak izvlaštenja i sudska zaštita ZAKON O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE 59. Tijela državne uprave i poslovi državne uprave 60. Provedba upravnog nadzora 61. Donošenje provedbenih propisa 62. Poslovi ministarstva 63. Odnos tijela državne uprave i građana ZAKON O RADU 64. Načela radnog prava 65. Zabrana diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja u radnim odnosima 66. Primjena za radnika najpovoljnijeg prava 67. Dužnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom i primjena općih propisa obveznog prava) 68. Pravni izvori koji uređuju radne odnose 69. Pojam ugovora o radu (trenutak sklapanja – perfekcije, oblik, ugovorne strane, razgraničenje ugovora o radu od drugih ugovora sličnog sadržaja) 70. Podjele ugovora o radu (vrste prema vremenu na koje se sklapaju, prema dužini radnog vremena) 71. Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa (opći uvjeti, posebni uvjeti) 72. Probni rad, obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad, posebnosti ugovora o radu pripravnika, volonterski rad 73. Radno vrijeme (pojam, puno, nepuno i skraćeno radno vrijeme, prekovremeni rad, raspored radnog vremena, preraspodjela radnog vremena) 74. Odmori, dopusti i noćni rad 75. Zaštita majčinstva 76. Zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad 77. Plaće (određivanje, jednakost muškaraca i žena, isplata, isprave o plaći, pravo na povećanu plaću, naknada plaće) 78. Zakonska i ugovorna zabrana utakmica 79. Naknada štete (odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu) 80. Naknada štete (odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku) 81. Prestanak ugovora o radu (načini) 82. Redoviti otkaz ugovora o radu 83. Izvanredni otkaz ugovora o radu 84. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora 85. Sudski raskid ugovora o radu 86. Otpremnina 87. Sudska zaštita prava iz radnog odnosa 88. Prenošenje ugovora na novog poslodavca 89. Sudjelovanje radnika u odlučivanju (radnička vijeća - temeljna ovlaštenja, savjetovanje s radničkim vijećem kod otkaza, suodlučivanje radničkog vijeća kod otkaza) 90. Sindikati i udruge poslodavaca 91. Kolektivni ugovori (stranke, oblik, trajanje, prestanak) 92. Zaštita prava iz kolektivnih ugovora, rješavanje kolektivnih radnih sporova 93. Štrajk – pretpostavke dopuštenosti, ovlaštenici prava na štrajk, sporovi u kojima je štrajk dopušten 94. Posljedice sudjelovanja u štrajku (ako je dopušten / ako je nedopušten) 95. Isključenje s rada (lock out) 96. Radna knjižica 97. Gospodarsko socijalno vijeće o Agencija za privremeno zapošljavanje ZAKON O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA 98. Državni službenici i namještenici 99. Osnovna načela ponašanja državnih službenika 100. Odlučivanje o pravima, obvezama i odgovornosti državnih službenika 101. Premještaj državnih službenika 102. Ocjenjivanje rada i učinkovitosti rada državnih službenika 103. Povrede službene dužnosti - vrste povreda i tijela koja odlučuju 104. Kazne za povrede službene dužnosti 105. Prestanak državne službe ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 106. Odgovornost za organiziranje i provedbu zaštite na radu ( odgovornost za štetu i oslobođenje od odgovornosti ) ZAKON O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU… 107. Postupak za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti ( postupak, prava, vraćanje primljene novčane naknade ) ZAKON O STRANCIMA 108. Rad stranaca u Republici Hrvatskoj ( tko se smatra strancem, radna dozvola, poslovna dozvola NOVA PITANJA ???? o Pojam radnika o Predmet Zakon o radu o Obvezan sadržaj pisanog ugovora o radu o Poslovna sposobnost maloljetnika za sklapanje ugovora o rdu i zabrana obavljanja određenih poslova o Obveza donošenja pravilnika o radu o Postupak donošenja pravilnika o radu o Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove o Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada o Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo o Poslovna sposobnost maloljetnika za sklapanje ugovora o radu USTAVNO UREĐENJE, OSNOVE SUSTAVA EU I ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA OSNOVE PRAVA EUROPSKE UNIJE 1. Razlika između Europske unije i Europske zajednice 2. Osnivački ugovori 3. Koja su tri stupa Europske unije? 4. Što nazivamo Europskom pravnom stečevinom? 5. Koji su izvori prava Europske unije? 6. Koja je razlika između uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja? 7. Primjena prava Europske unije u državama članicama? 8. Koje su institucije Europske unije? 9. Nadležnost Europskog vijeća i Europskog parlamenta? 10. Nadležnost Vijeća ministara i Europske komisije? 11. Organizacija i sastav Europskog suda? 12. Metode rada i postupak pred Europskim sudom? 13. Nadležnost Europskog suda? 14. Nadležnost Suda prvog stupnja i Službeničkog suda? 15. Što je izravni učinak europske pravne norme? 16. Razlika između vertikalnog i horizontalnog izravnog učinka europske pravne norme? 17. Nadređenost Europskog prava? 18. Izravan učinak direktiva i razlika između uredbi i direktive? 19. Vertikalni i horizontalni učinak direktiva? 20. Posredni ili interpretativni učinak europskog prava? 21. Posredni učinak Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju? 22. Odgovornost države za štetu u pravu Europske unije? 23. Tržišne slobode? 24. Sloboda kretanja robe i usluga? 25. Četiri koraka testa proporcionalnosti? 26. Odnos primarnog i sekundarnog prava 27. Prethodni postupak pred Europskim sudom? 28. Predmet, svrha i učinci prethodnog postupka? 29. Na što se može odnositi pitanje nacionalnog suda? 30. Podjela uloga između nacionalnih i Europskog suda? 31. Tko može pokrenuti prethodni postupak? 32. Ovlast podnošenja zahtjeva za tumačenje? 33. Ovlast podnošenja zahtjeva za ocjenu valjanosti? 34. Koji su nacionalni sudovi obavezni postaviti pitanje Europskom sudu i u kojim slučajevima 35. Kako sastaviti zahtjev Europskom sudu? USTAV 36. Ustav Republike Hrvatske-općenito? 37. Izvorišne osnovne Ustava Republike Hrvatske 38. Kakva je Republika Hrvatska država i kako narod ostvaruje vlast u RH prema temeljnim odredbama Ustava 39. Suverenitet Republike Hrvatske 40. Najviše vrednote Ustavnog poretka Republike Hrvatske 41. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda? 42. Načelo trodiobe vlasti 43. Političke stranke 44. Oružane snage Republike Hrvatske 45. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina 46. Pravo na žalbu 47. Osobne slobode? 48. Političke slobode? 49. Gospodarska prava? 50. Socijalna i kulturna prava? 51. Presumpcija nevinosti 52. Pravo na pravično suđenje 53. Nepovredivost doma 54. Sloboda mišljenja i izražavanja misli 55. Jamstvo prava vlasništva 56. Poduzetničke i tržišne slobode 57. Pravo na štrajk ZAKON O IZBORIMA ZASTUPNIKA U HS 58. Hrvatski sabor mandat i imunitet zastupnika u Hrvatskom saboru 59. Kandidiranje – pravo predlaganja lista za Hrvatski sabor 60. Izbor zastupnika u Hrvatski sabor 61. Državno izborno povjerenstvo 62. Nadležnost Hrvatskog sabora 63. Način rada i odlučivanja u Hrvatskom saboru 64. Organski zakoni 65. Stupanje Zakona na snagu 66. Retroaktivnost propisa 67. Uredbe Vlade Republike Hrvatske prema Ustavu ZAKON O PUČKOM PRAVBRANITELJU 68. Pučki pravobranitelj 69. Djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja 70. Izbor i razrješenje pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika 71. Uloga i ovlasti predsjednika Republike Hrvatske 72. Izbor predsjednika Republike 73. Odgovornost predsjednika Republike za povredu Ustava 74. Imunitet predsjednika republike ZAKON O VLADI 75. Vlada Republike Hrvatske –formiranje Vlade Republike Hrvatske 76. Sastav i ovlasti Vlade 77. Način rada i akti Vlade Republike Hrvatske 78. Sudbena vlast 79. Imunitet sudaca 80. Stalnost sudačke dužnosti i razrješenje sudaca 81. Državno sudbeno vijeće po Ustavu Republike Hrvatske 82. Koja je ustavna uloga Državnog odvjetništva 83. Tko imenuje Glavnog državnog odvjetnika 84. Tko imenuje zamjenike Glavnog državnog odvjetnika 85. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske 86. Nadležnost Ustavnog suda Republike Hrvatske 87. Međunarodni ugovori 88. Udruživanje i razdruživanje USTAVNI ZAKON O USTAVNOM SUDU + USTAVNA ODLUKA… + ODLUKA SABORA RH O… 89. Promjena Ustava 90. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske 91. Odluka Sabora Republike Hrvatske o raskidu državno-pravne sveze 92. Sastav, način izbora i mandat sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske 93. Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom 94. Vrste i pravni učinak odluka Ustavnog suda 95. Zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom 96. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom 97. Odluke Ustavnog suda u slučaju utvrđenja neustavnosti zakona odnosno nezakonitosti drugih propisa 98. Ustavna tužba ZAKON O LOKALNOJ I PODRUČNOJ… 99. Općina – osnivanje i djelokrug 100. Grad – pojam i djelokrug 101. Županija – pojam i djelokrug 102. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju 103. Tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne samouprave 104. Akti jedinica lokalne i područne samouprave 105. Nadzor zakonitosti općih akata 106. Raspuštanje predstavničkog tijela i zaštita prava na lokalnu i područnu samoupravu KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA… 107. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda sa protokolima –općenito 108. Pravo na život 109. Zabrana mučenja, ropstva i prisilnog rada 110. Pravo na slobodu i sigurnost 111. Pravo na pošteno suđenje 112. Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života 113. Sloboda, mišljenja savjesti i vjeroispovijedi i sloboda izražavanja 114. Sloboda okupljanja i udruživanja 115. Pravo na djelotvoran pravni lijek 116. Derogiranje obveza ugovornih stranaka u vrijeme izvanrednog stanja 117. Zabrana zloupotrebe prava 118. Rezerva na određenu odredbu Konvencije 119. Protokol br. 1. uz Konvenciju (zaštita vlasništva, pravo na obrazovanje, pravo na slobodne izbore) 120. Protokol br.4. uz Konvenciju (zabrana dužničkog zatvora, sloboda kretanja, zabrana protjerivanja vlastitih državljana, zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca) 121. Protokol br. 6. uz Konvenciju (ukidanje smrtne kazne, smrtna kazna u vrijeme rata) 122. Protokol br. 7. uz Konvenciju (postupovne garancije glede protjerivanja stranaca, pravo na žalbu u kaznenim predmetima, pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen u istoj stvari, jednakost među supružnicima 123. Protokol br. 11. uz Konvenciju (Europski sud za ljudska prava) ZAKON O SUDOVIMA 124. Koji sudovi obnašaju sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj 125. Nadležnost Upravnog suda RH 126. Nadležnost Vrhovnog suda Republike Hrvatske 127. Nadležnost Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 128. Nadležnost Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 129. Zaštita prava na suđenje u razumnom roku 130. Nadležnost sudačkog vijeća 131. Praćenje rada sudaca i ispunjavanje sudačkih obveza 132. Izbor predsjednika sudova 133. Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova 134. Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske 135. Sudska uprava 136. Pravosudna uprava i pravosudna inspekcija 137. Okvirna mjerila za rad sudaca 138. Opći uvjeti za imenovanje suca 139. Prava i dužnosti te ocjenjivanje sudaca 140. Kodeks sudačke etike 141. Odgovornost suca za štetu koju počini u obnašanju sudačke dužnosti ZAON O DSV-u 142. Izbor članova Državnog sudbenog vijeća 143. Sastav i nadležnosti DSV-a 144. Postupak imenovanja sudaca 145. Stegovni postupak ZAKON O ODVJETNIŠTVU 146. Odvjetništvo – pojam, ovlasti i odgovornost 147. Tko se smije baviti pružanjem pravne pomoći za nagradu u Republici Hrvatskoj 148. Pravo na upis u imenik odvjetnika? 149. Zaštita odvjetnika protiv odluka Odvjetničke komore? 150. Organizacioni oblici odvjetništva ZAKON O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU 151. Unutarnje ustrojstvo državnog odvjetništva? 152. Tko obavlja poslove državnoodvjetničke uprave i koji su to poslovi 153. Nadležnost državnog odvjetništva 154. Imenovanje državnih odvjetnika 155. Prava i dužnosti državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, te njihovo ocjenjivanje 156. Prestanak državnoodvjetničke dužnosti 157. Kodeks državnih odvjetnika i zamjenika 158. Državnoodvjetničko vijeće ZAKON O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU 159. Javno bilježništvo 160. Poslovi javnog bilježnika 161. Imenovanje i razrješenje javnog bilježnika 162. Odgovornost javnog bilježnika

pa zar ti nije dobra ova od kolege Jackala?

Da se zahvalim svima i da dam svoj obol stavljma linkove za knjige koje bi vam mogle dobro doći u kombinaciji sa skriptama kolege Jackala http://rapidshare.com/files/445760967/GRADJANSKO_PRAVO-Klaric-Vedris_2009.pdf http://rapidshare.com/files/445761071/KAZNENI_ZAKON_U_SUDSKOJ_PRAKSI-OPCI_DIO-Garacic_2006.pdf

pridružujemo se molbi! unaprijed hvala. vinko.berkovic@zg.t-com.hr

Koliko sam ja upućen Vi ne možete odgovarati za mužev dug. Niti se, sukladno odluci i stavu Ustavnog suda može pokrenuti ovrha na bračnoj stečevini. Teoretski bi se moglo da ste i vi i vaš muž upisani u zk kao suvlasnici ali i onda bi imali pravo prigovora i s(po mom mišljnju) lako se obranili od takve ovrhe. U slučaju smrti djeca nasljeđuju prava i OBVEZE roditelja ali samo do visine nasljeđene imovine... Obrt nema pravnu osobnost (bez obzira na tumačenja nekih banaka) i sva prava, OBVEZE i ovlasti ima VLASNIK OBRTA, tj. osoba upisana kao vlasnik obrta u službeni registar. Provjerite da li su neke stvari iz zajedničkog kućanstva možda negdje zavedene kao "imovina obrta" i da li je neko član kućanstva možda jamac, sudužnik ili nešto treće za obveze obrta (vašeg muža).

provjera društva koje će se preuzeti... već sam saznao da se preuzimanje (koncentracija) najavljuje AZTN-u, ali neznam što pravna služba treba pripremiti za due dilligence, odnosno da li se to najavljuje društvu koje se misli preuzeti...

Molim nekog tko se time ikad bavio da mi napiše što sve trebam pripremiti, koga obavijestiti i na kraju što raditi.

ne bi se smjelo te bi se trebalo smatrati da je zaključen ugovor na neodređeno ali nema sankcije protiv poslodavca osim što on svjesno čini prekršaj. u slučaju da vam se svake tri god promjeni radno mjesto ili NAZIV radnog mjesta može se svaki put sklopiti novi ugovor na neodređeno!!! državni inspektorat izlazi na teren u inspekciju i na temelju anonimne prijave