Trn44

Hvala Vam na odgovorima ljudi.
Šteta da se praksa očito zakomplicirala i da me vjerojatno čeka teži, tj dulji put, ali barem ste me sad približili u tu materiju. Riješit će se već na ovaj ili onaj način.

Hvala Vam na odgovorima ljudi.
Šteta da se praksa očito zakomplicirala i da me vjerojatno čeka teži, tj dulji put, ali barem ste me sad približili u tu materiju. Riješit će se već na ovaj ili onaj način.

Koliko je meni još znano, u PIP je moguće pozvati i svjedoke a oni,
ako je ovo točno bi bili više nego idealni. Pojedinačni ispravni postupak se nije mogao otvarati ako nije nije bilo isprave bez obzira što su predloženi svjedoci.
No kako je Ivo govorio o nedavno donesenoj presudi koja nešto možda drugačije govori, neka me ispravi ako to više ne stoji.
Nadalje, a poradi ovoga
 pozitivna sudska praksa (Gž Zk-338/21) čak implicitno sugerira da je moguće pojedinačnim ispravnim postupkom, a kako bi se izbjegao dugotrajan i supocjeni parnični postupak, utvrditi postojanje prava vlasništva dosjelošću.
Btw, što se tiče ugovora, možda bi ste ih mogli pronaći  katastru jer svatko ima pravo u za to određeno vrijeme i pod nadzorom službenika DGU, odnosno ureda Grada Zagreba, obaviti uvid u podatke katastra nekretnina te iz njega dobiti izvode, ispise i preslike 

Nažalost, Vrhovni je prije par mjeseci odgovorio na revizijsko na pitanje da se dosjelost ne može isticati u PIP-u niti se vlasništvo dokazivati svjedocima. Što je glupo jer da imam isprave išao bih na redovni postupak.
“9. Obzirom na navedene odredbe čl. 200. i čl. 200.a ZZK proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnoća da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti zemljišnoknjižne upise. Zemljišnoknjižni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ako određena osoba smatra da je dosjelošću stekla određenu nekretninu, a nema adekvatne isprave koje ima u vidu odredba čl. 200. st. 3. ZZK, svoje pravo može ostvarivati u parnici.
10. Stoga je odgovor na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija slijedeći:
U zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/decisionPdf?id=090216ba80e56a12
 
(isprike na formatiranju, zeza prek mobitela)

Ako su navedene u rješenju o nasljeđivanju (barem kao vanknjižno vlasništvo), ispravan put bi bio pojedinačni ispravni postupak jer posjedovni list (+rješenje)je isprava na osnovu koje bi bio vidljiv opravdan razlog i pravni slijed a također bi trenutno upisane mogli pozvati kao svjedoke.
Ukoliko iz isprava ne bi bio vidljiv opravdan razlog tada je stranka dužna provedti parnični postupak protiv formalno upisanih vlasnika, dakle tužbu radi utvrđenja vlasništva.