Jump to content

Ace_Rimmer

Korisnik
  • Broj objava

    16
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. ja pak umoljavam admina da ukloni cijelu ovu temu. Pokušao sam prikupiti mišljenja sjajnih ljudi koji obitavaju na ovom forumu o jednoj dvojbenoj situaciji. Neuspio eksperiment. Ukazano mi je da ovo nije mjesto za to i da time samo iskazujem svoje neznanje. Što je sasvim legitimno, a možda i ispravno mišljenje. U tom smislu, hvala svima. Neću više
  2. sam prijenos vlasništva mi zapravo i nije sporan. nego ovo predloženo brisanje zabilježbe. Naime, udovoljio sam uknjižbi vlasništva, a odbio brisanje zabilježbe, a sad više nisam siguran da sam u pravu
  3. Sklopljen je ugovor o doživotnom uzdržavanju i isti je zabilježen u ZK. Potom primatelj uzdržavanja prodaje nekretninu, a davatelj uzdržavanja se u ugovoru pojavljuje kao zainteresirana strana i daje pristanak da se zabilježba prava iz ugovora briše. Ugovor i dalje ostaje na snazi. Predlaže se uknjižba vlasništva i istovremeno brisanje zabilježbe prava iz ugovora. Da li je to ispravno ili je nužno da se ugovor o DU raskine? ne brigajte, ne bavim se nadripisarstvom nego radim u gruntovnici
  4. mislim da inspektor za ceste nije ovlašten postupati na nerazvrstanim cestama (osim onih u velikim gradovima). Ovo bi trebala biti stvar za komunalno redarstvo
  5. Zanima me vaše cijenjeno mišljenje o jednoj situaciji vezanoj za ometanje poljskog puta. 1. Čestica je u grt i katastru upisana kao javno dobro u općoj uporabi (put) u vlasništvu općine. 2. Vlasnik susjedne čestice gradi zid na predmetnom putu. 3. Općina tuži navedenoga općinskom sudu i traži prestanak ometanja i ponovnu uspostavu svog posjeda na putu. 4. Prvostupanjski sud udovoljava tužbenom zahtjevu, nalaže tuženom da prestane ometati put i suzdrži se od budućeg takvog ponašanja. 5. tuženik se žali i županijski sud usvaja žalbu. Pritom valja napomenuti da se žalba usvaja obzirom da sud smatra da općina nije bila legitimirana podnositi takvu posjedovnu tužbu jer nije samostalni posjednik navedene čestice (koja je javno dobro u općoj uporabi pa se na njoj ne mogu stjecati nikakva stvarna prava...pa ni posjed). Istovremeno se u obrazloženju presude navodi da je činjenično stanje u prvostupanjskoj presudi pravilno i potpuno utvrđeno, odnosno da je tuženi nesporno ometao prometovanje putom. I sad je stvar opet na početku. Naime, čini mi se da je pristup problemu bio pogrešan od početka. Mislim da ovo zaista nije bila stvar za tužbu i sud, već da se radi o upravnom postupku koji je jedinica lokalne samouprave trebala voditi prema Zakonu o cestama. U prijevodu, provozati se bagerom, a uzurpatoru naplatiti troškove uklanjanja ograde/zida plus mu naplatiti kaznu. No, ja nisam pravnik pa baš i nisam siguran u ovo što pišem. Vidim da ovdje ima sjajnih pravnika pa bih molio savjet i mišljenje lp
  6. nekako mi se čini da bi najjednostavnije rješenje bilo podnijeti novi prijedlog za uknjižbu (sada sa svim potrebnim ispravama).
  7. bojim se da sam ja pogrešno shvatio o kakvoj vrsti upisa se radi, jer zaista ne vidim što bi to sud odlučivao po pitanju zabilježbe tražbine upisane za korist RH - ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Nego, što to tamo točno piše? btw, teretovnica je naziv za list C zemljišne knjige...u nju se upisuju tereti na nekretnini te se kao takva ne može brisati
  8. a možda ipak onda nisam najbolje upućen. Odavno nisam vidio prijavni list za upis objekata izrađen po katastru...to u pravilu rade geodeti. A katastar samo potvrđuje isti i izdaje Rješenje. za elaborat neznam, al trebat će ti građevna dozvola. Nego, temeljem čega je objekt upisan u katastru?
  9. a možda ipak onda nisam najbolje upućen. Odavno nisam vidio prijavni list za upis objekata izrađen po katastru...to u pravilu rade geodeti. A katastar samo potvrđuje isti i izdaje Rješenje. A pojma nemam kakav elaborat bi bio u pitanju. Nego, temeljem čega je objekt upisan u katastru?
  10. banka me ne kreditira jer dozvoljeni minus nemam. Pa ako to može tako...što nisu onda cjelokupni iznos naplatili i stjerali me na -2000 Kn nedozvoljenog? a osobito me zanima odgovor na ono drugo pitanje
  11. nažalost, bez prijavnog lista za zemljišnu knjigu potvrđenog po Područnom uredu za katastar + pravomoćnog Rješenja katastra, neće biti ni upisa promjene izgrađenosti u zemljišnoj knjizi
  12. na tvom mjestu, ja bih se svakako obratio u nadležni Centar za socijalnu skrb...onaj na temelju čijeg zaduženja je tražbina i zabilježena.
  13. Daklem, prvo da pojasnim stanje stvari (kronološki): - stanje na tekućem računu je -150,00 Kn (naravno, radi se o nedozvoljenom minusu budući da nemam dozvoljeni minus); - sjeda mi FINA sa blokadom računa radi ovrhe na novčanim sredstvima (ZABA) - na račun sjeda određeni iznos od poslodavca...recimo da je to 1500,00Kn - stanje računa je +1350,00Kn - fina skida sa računa 1500,00Kn (kompletni priljev) i ja odlazim u nedozvoljeni minus od 150,00Kn - banka šalje opomenu za nedozvoljeni minus i naplaćuje istu 50kn ... Sad ja imam par pitanja ako mi itko može pojasniti: 1. kako je moguće da mi se temeljem rješenja o ovrsi sa računa skidaju sredstva koje nemam. Naime, stanje mog računa je 1350Kn, a ne 1500Kn koliko je fina skinula. Koliko sam ja upućen, dozvoljeni/nedozvoljeni minus nisu moja novčana sredstva i ne vidim kako mogu biti podložna ovrsi. 2. kako da se ja izvučem iz nedozvoljenog minusa? ako uplatim tih 150 (odnosno nakon opomene 200kn)...fina će uzet i te novce i ja ću i dalje biti u istoj situaciji. Hmmm, za mene potpuna enigma i da, u banci (HYPO) su rekli da je cjelokupni priljev na tekući račun podložan ovrsi, bez obzira na stanje samog računa. molim pomoć nekog pametnijeg od mene
  14. naravno, time da maloljetnike pri sklapanju tog ugovora imaju zastupati njihovi zakonski zastupnici (u pravilu roditelji). No poslije može biti problema kod bilo koje vrste opterećenja ili raspolaganja nekretninom jer će biti nužno odobrenje centra za soc. skrb i sklapanje isprava u formi javnobilježničkih akata. A teško možete biti sigurni da će neka nekretnina ostati u njihovom vlasništvu, barem ne trajno. Nikakvu zabranu raspolaganja im ne možete nametnuti i onog trenutka kad postanu punoljetni, moći će slobodno raspolagati nekretninom
  15. Državljani i pravne osobe iz država članica Europske unije ne trebaju suglasnost za stjecanje vlasništva na nekretninama. Te osobe stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. (čl. 358.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) Ipak, strane osobe ne mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu i zaštićenim dijelovima prirode. Daklem, pod uvjetom da je sklopljen valjani Ugovor (ne predugovor) i pod uvjetom da imate uvjerenje da se ne radi o poljoprivrednom zemljištu, nikakvih problema sa predbilježbom ne bi trebalo biti. A po isplati cijene i izdavanju tabularne isprave, tražiti ćete zabilježbu opravdanja predbilježbe vlasništva u zemljišnoj knjizi. Uglavnom, dozvola za predbilježbu kao takva ne mora postojati u samom ugovoru.
×
×
  • Napravi novi...