TurboMama

Ako već dosad niste na HZZO-u riješili svoj status, hitno to obavite jer bez zdravstvenog osiguranja nećete uspjeti doći ni do kakve rodiljne i roditeljske naknade. Prema ZAKONU O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA majka izvan sustava rada (a prema svemu šta ste naveli, Vi biste, kad rodite, spadali u tu skupinu majki) može ostvariti pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete: – da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, – da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 5 godina, – da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Ako ispunjavate ove uvjete, pravo na novčanu pomoć po ovoj osnovi možete ostvaritit počevši od dana rođenja djeteta pa do navršene 1. godine života djeteta. Navedena novčana pomoć iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (sada bi ta pomoć iznosila cca 1660 kn mjesečno). Ako majka izvan sustava rada izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a nije u roku od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod Zavoda, gubi pravo na korištenje prava na navedenu novčanu pomoć. Uz navedeno, možete podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete pod uvjetom da je dijete: – upisano u maticu rođenih – prijavljeno kao član Vašeg kućanstva, – zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Jednokratna novčana potpora iznosi 70% proračunske osnovice (sada bi to bilo cca 2300 kn). I jedno i drugo pravo ostvarujete preko HZZO-a tako da je najbolje obratiti se područnom uredu Zavoda u mjestu gdje Vam je prebivalište ili prijavljen stalni boravak. Zavisno o tome u kojem Vam je mjestu prijavljeno prebivalište, možda imate pravo i na novčanu pomoć od svog grada - naime, neki gradovi (i manja mjesta ) stimuliraju porast nataliteta novčanim pomoćima novopečenim roditeljima - raspitajte se nudi li to i Vaš grad. Pretpostavljam da biste imali pravo i na doplatak za djecu, o tome se raspitajte (kad rodite) u područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje jer se zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi njima (posjetite njihove web stranice, tamo je to prilično dobro objašnjeno). Imate li kao samohrani roditelj izvan sustava rada pravo na još kakvu novčanu pomoć - ne znam. Nadam se da sam Vam bar malo pomogla. Vama i Vašoj bebici želim sve najbolje!

Nije istina da se kod novogradnje ne plaća porez na promet nekretnina. Kupoprodajna cijena nekretnine u novogradnji (izražena u kupoprodajnom ugovoru) se satoji od 3 dijela - 1) vrijednosti zemljišta i komunalnog uređenja, 2) građevinske vrijednosti nekretnine i 3) PDV-a. PDV se obračunava i plaća na građevinsku vrijednost nekretnine, a porez na promet nekretnina na vrijednost zemljišta i komunalnog uređenja. Zato je bitno da se napravi struktura cijene i po mogućnosti bude unesena u kupoprodajni ugovor koji potpisuju prodavatelj (investitor) i kupac nekretnine. Ako strukture cijene nema, porezna uprava će naknadno zatražiti da je dostavite kako bi Vam mogla razrezati porez na promet nekretnina - koji je u slučaju novogradnje ipak bitno manji od slučaja kad kupujete "staru" nekretninu (već spomenutih 5% ukupne kupoprodajne cijene). Preduvjeti koji trebaju biti ispunjeni za oslobađanje od plaćanja poreza prilikom kupnje prve nekretnine za potrebe stanovanja isti su i u slučaju kupnje nekretnine u novogradnji i "stare" nekretnine.

Stvarno smiješno kako se neki poslodavci vole igrati boga, a pojma nemaju ni o osnovama radnog prava! Uz sve navedeno, prvih 15 dana nakon povratka s porodiljnog štiti Vas i Članak 77. Zakona o radu: (1) Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnoga dopusta, koriš­te­nja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskoga dopusta i dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju te petnaest dana nakon prestanka trudnoće, odnosno prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava. (2) Otkaz je ništav ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome pridonese odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugoga ovlaštenog tijela.

To bi Vam svakako bila porezna olakšica jer investicije u sustave grijanja vlastitog stambenog prostora uvećavaju osobni odbitak (pod uvjetom da ste vlasnik i da Vam je na toj adresi prebivalište), al' bojim se da Vi možda imate drugi problem. Naime, da bi račun bio prihvatljiv Poreznoj upravi, u njemu mora biti uključena stavka ugradnje i/ili montaže. Dakle, ako Vam na računu stoji da je izdan za nabavu i ugradnju tog spremnika za centralno grijanje, on Vam definitivno može uvećati osobni odbitak u poreznoj prijavi. No, ako je račun samo za nabavu (kupnju) spremnika, a njegovu ste ugradnju obavili sami ili Vam je to netko odradio "u fušu", onda ništa od povrata poreza po ovoj osnovi...

Prema čl. 61. ZOR-a, trudnica i majka do dvije godine djetetova života te samohrana majka s djetetom do tri godine djetetova života, ne smije biti uključena u noćni rad, osim ako to sama ne traži.

Mislim da ni navedeni iznosi naknade nisu dobro navedeni. Za prvih 6 mj. djeteta (rodiljni dopust) ide 100% Vaše plaće. Za drugih 6 mjeseci djeteta (roditeljski dopust) isto 100% Vaše plaće, al' postoji gornji limit - max iznos naknade za vrijeme roditeljskog dopusta je 80% proračunske osnovice mjesečno - ta bi naknada za Vas trenutno iznosila oko 2660 kn. Ako rodite 3. dijete ili blizance pa ostajete na roditeljskom dopustu do treće godine djeteta, iznos naknade za period od napunjene 1. do 3. godine mališa iznosi 50% proračunske osnovice - danas bi to bilo negdje oko 1660 kn. Za vrijeme bolovanja zbog čuvanja trudnoće imate pravo (ako Vam je plaća veća od tog iznosa) na max iznos bolovanja - sad je to negdje oko 4260 kn, ako Vam je plaća manja od tog iznosa, onda imate pravo na iznos svoje plaće.

Ako Vam može poslužiti kao polazna točka, ovo sam pronašla ma stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje: Izvanbračni drug Izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ima pravo na obiteljsku mirovinu prema istim uvjetima kao i bračni drug. Stoga sve što je navedeno u vezi sa stjecanjem , određivanjem, korištenjem , ponovnim određivanjem i gubitkom prava na obiteljsku mirovinu za udovicu primjenjuje se i na izvanbračnu udovicu . Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku. Pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti samo ona osoba koja je u trenutku stupanja na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju «Narodne novine» , broj 35/08. odredba članka 7.) tj. 28. ožujka 2008. živjela u izvanbračnoj zajednici koja je trajala najmanje tri godine. Udovica ili udovac imaju pravo na obiteljsku mirovinu (prema čl. 61. ZOMO-a): - ako su do smrti bračnog druga po kojem im to pravo pripada navršili 50 godina života ili - ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupila opća nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili - ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovica ili udovac obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci. Ako tijekom trajanja prava po toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. Ako udovica ili udovac do smrti bračnog druga nisu navršili 50, ali su imali 45 godina života , imaju pravo na obiteljsku mirovinu kad navrše 50 godina života. Udovica ili udovac koji su tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navršili 50 godina života zadržavaju to pravo trajno, a ako to pravo prestane prije navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ponovno ostvariti kada navrše 50 godina života. Udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti. U tom joj slučaju pravo na obiteljsku mirovinu pripada od dana smrti osiguranika.

Uspješan d.. pravilnikom o radu ima propisanu naknadu za prijevoz za sve svoje radnike (20-ak ljudi) i uredno im tu naknadu isplaćuje na tekući račun istog datuma kao i plaću. Radnik dobije otkaz kao tehnološki višak, otkaz sročen školski, uz naznaku da za vrijeme otkaznog roka (u konkretnom slučaju se radi o 2,5 mjeseca) nema obvezu dolaska na posao. Protekao je prvi mjesec otkaznog roka, radniku je uredno na tekući račun sjela plaća za prethodni mjesec, ali ne i naknada za prijevoz. Ima li otpušteni radnik, koji sukladno odredbi iz otkaza nije radio u prošlom mjesecu, a neće ni u ovom, pravo na naknadu za prijevoz, a uzimajući u obzir čl.120. ZOR-a - "(4) Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, poslodavac mu je dužan ispatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka."?

Prema članku 79. Zakona o radu, nakon što je prošao rodiljni dopust, posvojiteljski dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova. Isto tako, prema čl. 77. ovog zakona, 15 dana od dana prestanka korištenja porodiljnog, poslodavac Vam ne može otkazati. Ako firma u kojoj ste zaposleni zapošljava više od 20 radnika, morate voditi računa i o sljedećem: 1) Poslovno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima. 2) Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. (Pretpostavljam da biste ovdje Vi bili u prednosti pred dvjema naknadno zaposlenim kolegicama i na ovo se moglo pozvati u zahtjevu za zaštitu nakon uručenog Vam poslovno uvjetovanog otkaza). 3) Poslovno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima. Naravno, ovo je sve ovako na papiru, neki hrvatski "poslodavci" su priča za sebe pa Vam u realizaciji svojih prava želim puno sreće.

Obiteljska ušteđevina.

Ako je to jedini razlog otkaza, onda isključivo REDOVNI poslovno uvjetovani otkaz.

Uzimajući u obzir članak 74. i 75. ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI (stupio na snagu 1.1.2009.g.) mišljenja sam da se u Vašem slučaju primjenjuje isključivo isti - novi zakon. Iako ste otkaz dobili u 2008.g., Zavodu ste se prijavili i svoja prava za vrijeme nezaposlenosti zatražili u 2009. pa Vas stoga "kači" isključivo novi zakon. Članak 74. Korisnicima prava za vrijeme nezaposlenosti koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ta prava ostvarili prema propisima o zapošljavanju koji su se primjenjivali do toga dana, osiguravaju se ta prava i nakon toga dana u istom opsegu do njihovog prestanka. Članak 75. (1) Zahtjevi za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti podneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima koji su se primjenjivali do toga dana, ako ovim Zakonom određeno pravo nije uređeno na povoljniji način. (2) Žalbeni postupci koji nisu pravomoćno dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Koja će Vam dokumentacija biti potrebna za ostvarenje navedenih prava nakon rođenja djeteta najbolje je da osobno ili telefonom provjerite kod nadležne ispostave Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Na njihovim sam web stranicama našla što je potrebno za nezaposlene majke, za majke izvan sustava rada nije ništa navedeno pa najbolje da provjerite sami, kako već spomenuh. Evo, ovo navode za nezaposlene majke: Zahtjev Podnosi se nakon rođenja djeteta, u područnom uredu Zavoda nadležnom prema prebivalištu osigurane osobe. Zahtjev mora biti u pismenom obliku, a uz isti je potrebno priložiti sljedeću dokumentaciju: fotokopiju rodnog lista za dijete ili fotokopije rodnih listova za blizance, troje ili više djece fotokopiju osobne iskaznice (za majku) i potvrdu o prebivalištu potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od kada se majka neprekidno vodi u evidenciji nezaposlenih osoba potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o visini novčane naknade koja joj se isplaćuje kao nezaposlenoj osobi fotokopiju odluke o prestanku radnog odnosa. Na uvid je potrebno donijeti: osobnu iskaznicu zdravstvenu iskaznicu original rodnog lista (listove) za dijete (djecu) original odluke o prestanku radnog odnosa

ZAKON O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA koji je 1.1.2009. g. stupio na snagu razlikuje dvije kategorije roditelja koji nisu u radnom odnosu: nezaposlene roditelje i roditelje izvan sustava rada. Majka i jednog i drugog statusa ima pravo na novčanu pomoć u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno, i to počevši od dana rođenja djeteta pa do njegove navršene prve godine (vrijedi za 1.i 2. rođeno dijete), odnosno do napunjene 3. godine djeteta (vrijedi za rođenje blizanaca kao i za rođenje 3. i svakog sljedećeg djeteta). Razlika je u tome što, za razliku od majke izvan sustava rada, nezaposlena majka ima pravo i na staž, odnosno, "ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima". Kakav je status Vaše supruge - je li ona "nezaposlena" ili je "izvan sustava rada", razlučite sami: NEZAPOSLENI RODITELJ: Nezaposleni roditelj iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete: 1. da je hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, 2. da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 3 godine, 3. da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, 4. da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije rođenja djeteta ili da se u evidenciju nezaposlenih osoba prijavio: – u roku od 90 dana od dana završetka redovitog školovanja ili studija ili 30 dana od dana završnog ispita, – u roku od 30 dana od dana prekida redovitog školovanja ili studija ili – u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne djelatnosti ili primanja novčane naknade zbog bolovanja, ako u trenutku prestanka tih okolnosti ima najmanje 6 mjeseci neprekidnoga radnog staža. (3) Smatra se da nezaposleni roditelj ispunjava uvjet iz stavka 3. točke 4. ovoga članka ako je do prestanka njegova vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje došlo: – radi ostvarenog primitka prema propisima o porezu na dohodak, na koji se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima, – radi korištenja prava iz ovoga Zakona. (4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a nisu u roku od 30 dana stekli novi status osigurane osobe kod Zavoda, gube pravo na korištenje prava prema ovom Zakonu. MAJKA IZVAN SUSTAVA RADA: Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo s osnove rodilje i roditeljske brige o djetetu iz članka 31. stavka 1. i 2. ovoga Zakona pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete: – da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, – da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 5 godina, – da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. (2) Iznimno, majka izvan sustava rada, koja u tijeku korištenja prava na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu završi redovito školovanje ili pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija ili joj obveze redovitog školovanja ili pohađanje sveučilišnog i stručnog studija miruju ili prekine redovito školovanje, pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija, zadržava pravo korištenja priznatog prava do roka propisanog za njegovo korištenje, ako se u roku od 30 dana od dana prekida ili završetka redovitog školovanja ili pohađanja sveučilišnog studija prijavila u evidenciju nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. (3) Majka iz stavka 1. ovoga članka koja izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a nije u roku od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod Zavoda, gubi pravo na korištenje prava iz stavka 1. ovoga članka.

Prošli sam tjedan negdje pročitala da je zadnji službeno objavljeni podatak o prosječnoj plaći isplaćenoj u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini negdje 5100-5200 kn (točan iznos nisam zapamtila). Znači da max naknada za prva 3 mjeseca iznosi cca 3600 kn, a nakon toga cca 2600 kn. Za one koji su imali plaću ispod republičkog prosjeka, osnovica za obračun naknade je navedena u čl. 41. Članak 41. (1) Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. (2) U osnovicu iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze naknade plaće ostvarene po posebnim propisima. (3) Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrditi prema odredbi stavka 1. ovoga članka, nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, ovisno o postotku vremena provedenom na radu.

Zaboravila sam navesti bitan članak: Članak 41. (1) Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. (2) U osnovicu iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze naknade plaće ostvarene po posebnim propisima. (3) Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrditi prema odredbi stavka 1. ovoga članka, nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, ovisno o postotku vremena provedenom na radu. E da - prošli sam tjedan negdje pročitala da je zadnji službeno objavljeni podatak o prosječnoj plaći isplaćenoj u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini negdje 5100-5200 kn (točan iznos nisam zapamtila). Znači da max naknada za prva 3 mjeseca iznoci cca 3600 kn, a nakon toga cca 2600 kn. Za one koji su imali plaću ispod republičkog prosjeka, osnovica za obračun naknade je navedena u čl. 41.

IZ ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI (stupio na snagu 1.1.2009.g.) Članak 42. (1) Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 50% od osnovice utvrđene prema odredbama članka 41. ovoga Zakona (2) Osobama kojima je novčana naknada utvrđena sve do zaposlenja, odnosno nastupanja okolnosti iz članka 48. ovoga Zakona utvrđuje se visina novčane naknade za prvih 12 mjeseci korištenja prema stavku 1. ovoga članka, a za preostalo vrijeme korištenja u visini 40% od osnovice utvrđene prema odredbama članka 41. ovoga Zakona. (3) Pravo na razliku do utvrđene visine novčane naknade iz stavka 1. i 2. ovoga članka ima nezaposlena osoba koja je stekla pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kao i osoba koja je ostvarila naknadu po posebnom propisu u iznosu nižem od utvrđene novčane naknade. (4) Utvrđena novčana naknada ostvaruje se u utvrđenoj visini za cijelo razdoblje trajanja prava. Članak 43. (1) Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 50% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. (2) Osobama iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona najviši iznos novčane naknade nakon 12 mjeseci korištenja ne može biti viši od 40% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. Članak 44. (1) Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju od: 1) 90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine, 2) 120 dana ako je provela na radu više od 2 godine, 3) 150 dana ako je provela na radu više od 3 godine, 4) 180 dana ako je provela na radu više od 4 godine, 5) 210 dana ako je provela na radu više od 5 godina, 6) 240 dana ako je provela na radu više od 6 godina, 7) 270 dana ako je provela na radu više od 7 godina, 8) 300 dana ako je provela na radu više od 8 godina, 9) 330 dana ako je provela na radu više od 9 godina, 10) 360 dana ako je provela na radu više od 10 godina, 11) 390 dana ako je provela na radu više od 15 godina, 12) 420 dana ako je provela na radu više od 20 godina, 13) 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina. (2) Nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno nastupanja okolnosti iz članka 48. ovoga Zakona. (3) Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka u vrijeme provedeno na radu uračunava se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odnosno rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa, odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

IZ ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI (stupio na snagu 1.1.2009.g.) Članak 42. (1) Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 50% od osnovice utvrđene prema odredbama članka 41. ovoga Zakona (2) Osobama kojima je novčana naknada utvrđena sve do zaposlenja, odnosno nastupanja okolnosti iz članka 48. ovoga Zakona utvrđuje se visina novčane naknade za prvih 12 mjeseci korištenja prema stavku 1. ovoga članka, a za preostalo vrijeme korištenja u visini 40% od osnovice utvrđene prema odredbama članka 41. ovoga Zakona. (3) Pravo na razliku do utvrđene visine novčane naknade iz stavka 1. i 2. ovoga članka ima nezaposlena osoba koja je stekla pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kao i osoba koja je ostvarila naknadu po posebnom propisu u iznosu nižem od utvrđene novčane naknade. (4) Utvrđena novčana naknada ostvaruje se u utvrđenoj visini za cijelo razdoblje trajanja prava. Članak 43. (1) Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 50% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. (2) Osobama iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona najviši iznos novčane naknade nakon 12 mjeseci korištenja ne može biti viši od 40% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. Članak 44. (1) Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju od: 1) 90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine, 2) 120 dana ako je provela na radu više od 2 godine, 3) 150 dana ako je provela na radu više od 3 godine, 4) 180 dana ako je provela na radu više od 4 godine, 5) 210 dana ako je provela na radu više od 5 godina, 6) 240 dana ako je provela na radu više od 6 godina, 7) 270 dana ako je provela na radu više od 7 godina, 8) 300 dana ako je provela na radu više od 8 godina, 9) 330 dana ako je provela na radu više od 9 godina, 10) 360 dana ako je provela na radu više od 10 godina, 11) 390 dana ako je provela na radu više od 15 godina, 12) 420 dana ako je provela na radu više od 20 godina, 13) 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina. (2) Nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno nastupanja okolnosti iz članka 48. ovoga Zakona. (3) Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka u vrijeme provedeno na radu uračunava se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odnosno rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa, odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

Sad jedan "nezakonit" savjet: Mislim da je najbolje da se sad razbolite i malo odete na bolovanje. Uostalom, sezona je gripa i viroza. Tako ćete lijepo imati vremena razmisliti o svemu. A da ste pod stresom zbog iznenadnog otkaza - potvrdit će Vam svaki liječnik. Ja se, na Vašem mjestu, ne bih osjećala otpuštenom jer usmeni otkaz ne vrijedi ništa, a Vama, ako sam dobro skužila Vaš post, Vaš otkaz u pisanoj formi još nije uručen. To što su Vam kolegice iz računovodstva pokazale praznu šprancu otkaza nema nikakvog značenja - nit'ga je direktor potpisao, nit' Vam je uručen. Dok Vi budete na bolovanju nek' se direktor smisli želi li Vas uistinu otpustiti ili ne (to me podsjeća na onu Vašu situaciju od prošle godine koju ste opisali - malo bi Vas otpustili, a malo ne) - ako ste u međuvremenu i primili valjani otkaz u pisanoj formi, ovjeren i potpisan od strane direktora, dok ste na bolovanju, ne teče Vam otkazni rok. Isto tako, za period za koji ćete u 2009. još uvijek biti zaposleni u toj firmi imate pravo tražiti srazmjerni dio godišnjeg odmora za 2009.g. - pa nek' je to samo dan-dva-tri - Vaši su. E da - kad se priča o otpremnini - uvijek se priča o bruto iznosu plaće - dakle, za nepune 3 godine staža neprekidnog staža kod istog poslodavca imate pravo na otpremninu u iznosu od min. 2/3 svoje bruto plaće.

Ulazi. Detaljnije na: http://www.mirovinsko.hr/default.asp?ID=100

Danas dobijem poslovno uvjetovani otkaz, za mjesec dana punim 12. godinu radnog staža u ovoj firmi, otkazni rok mi traje 2 mj. i 2 tj. Otkaz sam dobila s 11 g. i 11 mj. radnog staža kod ovog poslodavca, al' ugovor mi prestaje važiti (ako u međuvremenu ne koristim godišnji ili bolovanje) kad budem imala 12 g., 1 mj. i 2 tj. radnog staža u toj firmi. Jel' mi otpremnina ide za 11 ili 12 god. staža - jel' za izračun ključan datum otkaza ili datum prestanka važenja ugovora o radu? Ako otvorim bolovanje, hoće li mi taj iznos (koji je kod nas u firmi neminovno bitno manji od plaće) ući u obračun za iznos otpremnine, uzimajući u obzir da imam dug otkazni rok, a u Zakonu o radu stoji: Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Moram brzo reagirati pa vas molim za brzi odgovor. HVALA UNAPRIJED!

Ispravak: "Majka koja želi koristiti rodiljni dopust do godine dana života djeteta mora u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje predati zahtjev i to najkasnije kad dijete navrši pet mjeseci života." (Sa stranica Roda).

Odgovor ti je na ovom linku HZZO_a: http://www.hzzo-net.hr/03_01_08.php Samo da naglasim (iz osobnog iskustva): ako planiraš koristiti porodni dopust do djetetove 1. godine, kad dijete napuni 5 mjeseci pri nadležnom uredu HZZO-a moraš podnijeti zahtjev za odobrenje porodnog dopusta do djetetove 1. godine - formular dobiješ kod njih, uz to prilažeš rodni list djeteta (meni su tražili i kopiju ugovora o radu). No, sve ti piše na ovom linku HZZO-a. Evo ti još jedan koristan link: http://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=6&Tekst2ID=173&Show=604

Poslodavac u otkaz o radu na neodređeno (poslovno uvjetovani otkaz)stavlja odredbu da za vrijeme trajanja otkaznog roka radnik nije obvezan dolaziti na posao. Za vrijeme trajanja otkaznog roka radnik otvara bolovanje, u roku od 24h dostavi poslodavcu potvrdu o tome, no poslodavac mu odgovara da mu otkazni rok svejedno teče i za vrijeme bolovanja zbog gore spomenute odredbe koju je poslodavac stavio u otkaz. Mislim da se poslodavac ovdje ogriješio o prava radnika - da ne postoji način na koji bi on mogao spriječiti "zamrzavanje" otkaznog roka za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad. Jesam li u pravu? Poslati poslodavcu Zahtjev za zaštitu prava ili što? Thanks!

Ako imam otvoreno bolovanje po jednoj dijagnozi (kronična bolest), može li mi moj liječnik opće prakse na to bolovanje "nadovezati" bolovanje pojavom neke akutne bolesti, a da se u međuvremenu ni dana nisam vratila na posao? Hvala!