dobar-dan

u takozvanome ugovoru o kreditu piše da će se primjeniti kupoprodajni ugovor kod izostanka jedne rate ili kamata. u kupoprodajnome ugovoru piše da će se primjeniti ako se ne poštuju ugovorne obveze iz kreditnog ugovora. sve logično da nije ugovor krivotvoren. što se tiče roka za žalbu za uknjižbu. još imam par dana no ja sam riješenje dobio slučajno jer je poslano na ime pokojnog oca, čija je čestica i kuća bila, on je umro prije 6 godina. kovertu je netko u kući primio neobazirući se nato na koga je naslovljena i tako sam došao do tog saznanja. pokušavam napisati žalbu kao pravni nasljednik iza oca u petini, obzirom da nisam stranka u postupku kupoprodaje. nadam se da će prihvatiti žalbu obzirom da sam u svojstvu tuženog po ugovoru o kreditu. dodao bi slijedeće. oba ugovora definiraju automatizam i da je sve istinito parnice nebi trebalo očito je tužio kako bi tužbenim zahtjevom došao do nekretnine a ne kupoprodajnim ugovorom.

sadašnji tužitelj u ime treće osobe sastavio je ugovor o kreditu koristeći se našim bjanko potpisima. Ta osoba u koje ime je sve učinio umrla je i navodno mu je ostavila u ostavini taj ugovor osnovom kojeg je pokrenuo tužbeni zahtjev za isplatu. također kao osiguranje ako dođe do kredita sastavljen je i kupoprodajni ugovor koji bi stupio na snagu ako se kredit ne vraća već nakon neisplate prve rate ili kamate. parnica još traje jer mi osporavamo ugovor što i jeste jer je falsificiran i svi potpisnici su potvrdili to jer čak nisu ni poznavali navodnu kreditoricu. današnji tužitelj u svojim iskazima naveo je čak 5 različitih varijanti nastank ugovora , mjesta gdje i tko ga je potpisao itd. čak je sud riješenjem konstatirao da neće pozivati 2 supotpisnice ugovora jer nemaju o tome pojma. rješenje napisano u prisustvu tužitelja, njegovog odvjetnika i prevoditelja znači suglasni su tome. e sada kako to već dugo traje tužitelj je išao aktivirati kupoprodajni ugovor koji za njega još nema pravnu valjanost jer nije riješen parnični postupak. no gle čuda. iznenada stiže riješenje kojim se odobrava upis vlasništva po osnovu tog kupoprodajnog ugovora kojeg je naslijedio navodno u ostavini kreditorice. činjenica je da to u rješenju o nasljeđivanju ne piše već da nasljeđuje ugovor o kreditu. i da stvar bude bolja odnosi se na drugu česticu, ne onu o kojoj smo pregovarali nego na drugu na kojoj je višekratno veća kuća u višekratno veća okućnica. i na kraju svega toga zk odjel šalje rješenje na ime oca koji je već pokojni 6 godina. kod istog suda je sve i vidite što se događa. zahvaljujem na želji za pomoć. Nestrpljivo čekam Vaš odgovor. LP

činjenično je tako. predmetna nekretnina, koja je u stvari bila predmet kupoprodajnog ugovora, bila je na drugoj čestici, druge stambene površine i druge površine okućnice. ono što je po meni važno, posebni je propust što je takozvani kupac dobio suglasnost MVP-a suprotno odredbama zakona tj. prije je navodno kupio a onda tražio suglasnost. Također, takozvani kupac u zahtjevu za suglasnost nije naveo da je predmet kupnje, predmet spora, koji se vodi kod određenog suda a spor je u tome da se osporava iz razloga jer je ugovor o kreditu krivotvoren. Naime kupoprodajni ugovor trebao bi se aktivirati ako se ne ispunjavaju obveze po ugovoru o kreditu. Kako je taj ugovor o kreditu sporan, vodi se parnični postupak koji još nije okočan , u fazi je rasprava. Frapantno je da isti sud kod kojeg se vodi parnični postupak, donosi riješenje - daje suglasnost za upis prava vlasništva iako spor nije okončan i bez obzira što tužena stranka u svojim podnescima upozorava na to. kako to spriječiti Hvala

stvar se komplicira sudski spor još nije gotov a tužitelj je već dobio odobrenje suda za upis nekretnine. kako je to moguće, još je frapantnije da se sve događa na istome sudu. što u tim situacijama napraviti. rok za žalbu je 15 dana znači prije presude kojom bi eventualno ostvario svoje pravo na potraživanja iz navodnog ugovora o kreditu, kupoprodajni ugovor je vezan za ugovor o kreditu kao jamstvo, dobio je suglasnost MVP za kupoprodajni ugovor a da bude zanimljivije(površine u naravi i ugovoru se ne poklapaju) jer je greškom unijet krivi broj čestice u kupoprodajni ugovor , bez obzira što je postupak u toku pred sudom , mimo postupka proslijedio je suglasnost MVP-a i kopiju kupoprodajnog ugovora u gruntovnicu te dobio riješenje o dozvoli za upis. hvala

kako može otići u zastaru ako je parnični postupak u toku. kod mene je pokrenut 03 01 2002, još traje, kako i kada bi mogao zastarjeti

mislim da bez obzira na sve da bi bilo korisno upozoriti ZK ured kako nebi došlo do previda, ili, no toliko je očita razlika, 1/3 od stvarne kvadrature tako da samo loša namjera može napraviti "grešku". Ovo sam napravio, unio krivu kvadraturu, jer mi je bilo sumljivo neoprez "kreditora" a morao sam igrati na kartu povjerenja. sad je još jedna stvar zanimljiva, obzirom da u "kupoprodajnome ugovoru" nije jasno istaknuto, kvadratura kuće- stambeno korisne površine ili u tlocrtu. dali se smatra stambeno korisna površina ili tlocrt po parceli. stoji ovako: kuća 250 m2 i okućnica 76 m2. U naravi je (prizemlje,kat i potkrovlje) cca 720 m2 i okućnica 280 m2. očito velika razlika. zanimljivo je da ministarstvo vanjskih poslova također nije vodilo računa o tome. naime jedan moj prijatelj kupio je parcelu koja je u naravi bila jedna ali po knjigama dvije u kupljenoj kvadraturi. MVP je tu bilo tvrdo i izdalo je suglasnost samo za česticu po traženome broju s pripadajućom kvadraturom dok je prijatelj morao naknadno tražiti i za drugi dio pod drugim brojem. Iskreno sam mislio da ovo kod njih neće proći no eto desilo se. može li se tu tražiti revizija postupka. i još jedna zanimljivost, tužitelj barata s "kupoprodajnim ugovorom" no nije ga priložio u spis tužbe. spominje ga u podnescima no ne prilaže. Mi se bunimo ali sud ne reagira. sada sam zatražio izričito od suda da mi se sve to dostavi u suprotnosti ću tražiti izuzeće suca. kad bi imao para da podignem tužbu za proglašenje ugovora nevažećim ja bi to napravio ali nemam para ni za kruh. ovako se mučim ovim putem da nešto saznam i onda pišem podneske i žalbe. eto hvala svima koji pomažete svojim mišljenjem ili stručno osobito. vjerovali ili ne s ovim se mučim već 7 godina pitanje posebno. kako mislite da prodavatelj može stupiti u posjed ili je bio lapsus. "kupac" nije u kući on čak ni nezna da ta kuća nije ona koja je trebala biti predmetna da je došlo do realizacije.

Ja sam potencijalno oštećena stranka obzirom da sam bio naivan i dao bjanko potpise. moram priznati da sam u ugovor namjerno unio krive površine ako slučajno budem prevaren. No u svakom zakonu ima rupa pa me strah da osoba iks ipak na neki način to može iskoristiti. Znači ja sam takozvani prodavatelj. ako može par riječi više, dobro bi mi došlo. LP

U kupoprodajnome ugovoru stoji kvadratura kuće koja ne odgovara činjeničnome stanju i kvadratura okućnice koja također ne odgovara činjeničnome stanju niti podacima u zemljišnjim knjigama. Navedene kvadrature su cca 1/3 od stvarnih. da bude još bolje na takav kupoprodajni ugovor ministarstvo vanjskih poslova izdaje suglasnost za kupnju ne uviđajući enormnu razliku. Taj kupoprodajni ugovor predan je u gruntovnicu na provođenje. Što će se desit. Dali navodni kupac može što uzeti ili ne obzirom da papiri ne štimaju ili mora dokazati koji je dio kupio te napraviti parcelacioni elaborat i etažiranje kako bi recimo knjižio kupljeno. Sve je farsa i falsificirano ali ako pođe zaista po zlu, što mi preostaje u tome slučaju. Eto ako ima koji komentar. Napominjem da je ovo posljedica lihvarskog ugovora o kreditu kojeg je navodni kreditor sam sastavio na osnovu bjanko raspoloživih potpisa. Hvala unaprijed

županijski sud je vratio prdmet prvostupanjskom s obrazloženjem da je kreditor iz austrije i da je ugovor potpisan u inozemstvu. Od toga nije točno ništa jer je sastavljač ugovora, a on je danas u ulozi tužitelja, sastavio ugovor na osnovu bjanko potpisa u ime i za račun TREĆIH osoba te datirao mjesto u RH. Također sud navodi u prilog tome da je ugovoreno da će se vraćati na račun "kreditora" u Austriji ili u gotovini te jedino tom činjenicom utvrđuje da je mjesto izvršenja u inozemstvu iako ne postoji niti jedan dokaz da je ijedna uplata u inozemstvo obavljena. Pozvali smo se na članak 34 zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometa zlata. Istina je potpuna da je bila namjera za realizaciju toga zajma i da su učinjene predradnje od kojih je jedna bila i to da se napravi kupoprodajni ugovor kao jamstvo za kredit. Ugovor o kreditu je čisti falsifikat sačinjen bez prisutnosti osoba koje su dale bjanko potpise i nije nigdje ovjeren. Dalje nekretnina koja je stavljena u kupoprodajni ugovor i parcela uz nju puno su veće od veličina naznačenih u kupoprodajnome ugovoru pa onda neznamo na osnovu kojih podataka je ministarstvo i dalo suglasnost neuspoređujući podatke iz ugovora i iz zemljišnih knjiga. Koji dio onda tužitelj misli da je kupio itd. Također sud stalno zanemaruje i taj podatak već stalno koristi visinu duga iz ugovora. Da sve štima i po ugovoru o krediti i kupoprodajnome ugovoru onda tužba nebi bila ni potrebna jer odredbe istih govore da će se primjeniti u slučaju neispunjenja obveza. Znači i tu mućka. kako natjerati sud da zaustavi provođenje uknjižbe obzirom da na ta upozorenja uopće ne reagira, do okončanja spora. dali je u ovom slučaju sporan i članak399 ZOOa. zahvaljujem RENOVI pa ako može još koje mišljenje LP

Hvala na javljanju, mislio sam dali se kupoprodajni ugovor može poništiti ako je sklopljen u fazi donošenja novog zakona pod obrazloženjem da je sklopljen kako bi se iskoristile odredbe starog zakona. Zakon o poljoprivrednom zemljištu određuje da vlasnik više neće moći direktno prodavati ili iznajljivati poljoprivredno zemljište već da će to morati nuditi lokalnim samoupravama ili agenciji LP

U zakonu se ništa ne spominje mogućnost nasljeđivanja ili stjecanja ostavinom kako užih članova obitelji tako i drugih koji nisu u srodstvu. Ako primjerice neki prijatelj obrađuje određenu parcelu koju pravi vlasnik nije u mogućnosti sam obrađivati, može li se to smatrati: 1 zemljište se obrađuje ili 2 zemljište je dano u najam. Napominjem u slučaju da nije stvarna namjera unajmljivanja već korištenja gdje se vlasniku tek ponekad ili redovno daje nešto od plodova. i na kraju dali bi sada neka kupoprodaja na brzinu mogla biti poništena iako je na snazi još stari zakon te treba li procjena ako se istakne cijena po 1m2 cca 1 eur, te koliki je porez na promet. Zanimljivo, ili.........

U postupku ovrhe što ima veću snagu argumenta ili što se uzima u obzir kao početak procedure ovrhe, dali je proces prisilne naplate počeo danom pod 1 ili pod 2: 1 datum neuspjelog pokušaja stavljanja mjenice na naplatu (radi nedostatka sredstava naračunu), tim osnovom protest mjenice s notifikacijom kod javnog bilježnika, a sve to prije od ugovorenog datuma kao rok za isplatu 2 Klauzula ovršnosti (od strane javnog bilježnika) i osnovom nje prijedlog za ovrhu, 2,5 mjeseci nakon roka , dospjelosti plaćanja. Pozdrav

Sklopili smo sporazum s kojim solidarno jamčimo s svojim poduzećem za plaćanje kupljene robe. Ugovorom je utvrđeno da se jamči svojim nekretninama i pokretninama uključujući i financijska sredstva itd. Krajnji rok za plaćanje dugovanja ugovoren je 31.12.2001 godine. Početo je s obročnim otplatama no usprkos tome dobavljač bez ikakve prethodne opomene kako kupcu, našoj firmi, niti nama kao solidarnim jamcima, svojim zahtjevom izdavajući raspoložive instrumente osiguranja plaćanja,mjenicu , dva i pol mjeseca ranije od ugovorenog točnije 16.10.2001, roka pokreće i ovrhu, ovršni prijedlog pokreće jer dostavom mjenice ZAP-u, ZAP vraća radi nedostatka sredstava na računu. Ne moramo ni objašnjavati o šokitanosti takvim postupcima. Nakon toga vjerovnik ulaže protest kod javnog bilježnika na mjenicu, mjenica je izdana SAMO do strane firme, što se u protestu jasno i nedvojbeno navodi da je trasant poduzeće te da nema sredstava na računu. U nastavku protesta izjave stoji: Obveznik nije izvršio zatraženu (poduzeće jasnim imenom) čimbu, uz slijedeće obrazloženje: prema solemiziranoj ispravi, obveza obveznika je podmirenje duga do 31.12.2001, a u posljednjih petnaest dana, uplaćeno obročno, u tri obroka, 15 000,00 kn, slijedom čega se zahtjev smatra neosnovan. (razlog koji smo naveli za odbijanje čimbe). Mišljenja sam da je ovime nastala NEDVOJBENA SPORNA situacija. Osim toga u sporazumu stoji da ako stranke sporove iz sporazuma ne riješe mirno, ugovaraju nadležnost suda u Zagrebu. Kako ja vidim situaciju. 1. Vjerovnik je aktivirao instrumente osiguranja plaćanja prema dužniku i posebno prema solidarnim jamcima prije ugovorenog roka. Mišljenja sam da je vjerovnik možda i mogao od glavnog dužnika tražiti prijevremenu isplatu s tim da o tome obavijesti sudužnike-jamce ali nikako nije mogao prije isteka roka vršiti represiju nad sudužnicima-jamcima. Poglavito ne jer je i istaknuto da se već vrši obročna OTPLATA DUGOVANJA. 2 Svim time činjenično je stvorena situacija da je nastao spor osnovom kojeg je vjerovnik, u skladu sa sporazumom, trebao podnijeti tužbeni zahtjev kod nadležnog suda ugovorenog u sporazumu radi namirenja svojih tražbina. 3 Znači preuranjenim radnjama ispucao je valjane instrumente i nije podnio tužbeni zahtjev te stoga po meni je nastupila zastara po tim pitanjima. 4 Osim toga glavni dužnik je u međuvremenu SILOM ZAKONA likvidiran Dali moja razmišljanja imaju osnove i kakva bi trebala izgledati moja žalba na rješenja o ovrsi koja sam dobio prošli tjedan. Zaista je hitno Rado ću odgovoriti na svako pitanje kako bi mi mogli što više pomoći Unaprijed hvala svima