Mihek

Neobično je i za vas mislim loše ako prvotni ugovor nije solemiziran jer bi takav ugovor u sebi trebao sadržavati ovršnu klauzulu temeljem koje bi se vi nakon dospijeća ili raskida mogli prisilno namirivati ovrhom na zemljištu. U načelu, svakom se ugovoru može napraviti anex ali između onih osoba koje su sklopile osnovni ugovor a bilo bi i moguće da napravite anex u kojim osim vas i prvog dužnika u pravni posao stupa i treća osoba, ovdje brat dužnika i to u svojstvu jamca ili preizimatelja duga ( s time da su svi suglasni ) . Dakle ne možete raditi anex nekog ugovora s strankom koja nije stranka iz osnovnog ugovora, osim uz uvijet da su sve tri stranke suglasne. Drugi način je da brat toga prvoga dužnika, s vama sklopi novi sporazum kojim pristupa dugu prvog dužnika i pruzima dug ( s time da time automatski ne oslobađa prvog dužnika od duga )i da s njime sklopite novi ( dodatni ) ugovor o založnom pravu na njegovoj kući. Ili ako je brat dužnika voljan, da s njime jednostavno iznova sklopite novi ( solemiziran ) ugovor o založnom pravu na njegovoj kući i nakon toga izdate brisovno očitovanje za hipoteku koju od ranije imate na zemlji. To je najednostavniji put i ne treba vam nitko osim toga brata prvog dužnika.

Koji su pravni oblici i koji je "najbolji" pravni oblik za izgradnju stanova na zemljištu kojeg vlasnik fizička osoba daje investtoru pravo izgradnje stanova a kao naknadu primi izgrađeni stan ? Što je prihvatnjivo za investitora a dovoljno sigurno za vlasnika zemlje, kako stvari funkcioniraju u praksi najčešće ?

ako je u tijeku postupak za poništenje uknjižbe, dostavite to sve sudu i tražite odgodu ovrhe do rješavanja toga spora o uknjižbi. Ako iz priložene dokumentacije bude vjerojatno da biste pretrpili teško nadoknadivu štetu a o ishodu toga spora ovisi legitimnost ovršnog postupka, trebali bi postići odgodu ovrhe bar na neko vrijeme. Osim toga ako se spor za poništenje uknjižbe i ovrha vode ne jednoj te istoj nekretnini, trebali biste ( ili već jeste ) staviti zablježbu spora na toj nekretnini i po mogućnosti da ta zabilježba bude prije zabilježbe ovrhe, to vam daje određene prednosti.Međutim ako je bilo i dr. izvora za plaćanje duga banci, ne razumijem zašto onda niste plaćali iz tih drugih izvora? U principu kod ovrha dužnici postižu najbolji efekat kada dostave hrpetinu dokumenata u spis i zakompliciraju postupke pa ako vam je u interesu kupiti vrijeme dok se ne snađete, učinite tako.

aha.. jedan od tisuće slučajeva ( nič hudega ) ako ste pokretnine prenjeli prije nego je porezna donjela rješenje o ovrsi na tim pokretnina, onda bi takav prijenos trebao biti pravno valjan ( postoji mogućnost da se takav prijenos pobija radi nedopuštenog raspolaganja dužnika na štetu vjerovnika ali i to u praksi porezna ne radi )i te se pokretnine niti ne mogu popisivati, međutim dođe li do tog popisa ( češće je to "plašenje vrana" kad je u pitanju porezna i propali d.. kao kod vas ) morat ćete ispravama ( ovjerenim ugovorima itd ) dokazivati da je taj prijenos i stvarno napravljen. Sve u svemu ako taj vač d.. nema neke vrijednije imovine i nema budućnosti i ako dugovi nisu ogromni,savjetujem vam da zapravo ništa ne poduzimate osim da pratite tijek stvari i firnu će po službenoj dužnosti izbrisati a dugove otpisati. Svako zlo za neko dobro.

"Apsolutna zastara Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i naplatu te prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći (članak 96. stavak 1. OPZ-a). Za nastupanje apsolutne zastare prekidanje tijeka zastare nema pravnog učinka. Učinak zastare Zastara ima za posljedicu da se neko pravo uz prigovor zastare ne može naplatiti prisilno. Nakon što je istekao i posljednji dan roka od šest godina, Porezna uprava nema zakonske osnove za naplatu poreznog duga koji u tom vremenu, uz primjenu svih dopuštenih mjera nije uspjela naplatiti, jer je protekom tog roka, sukladno članku 24. stavku 2. OPZ-a nastupila zastara samog prava iz porezno-dužničkog odnosa. Stoga porezno tijelo ne može donijeti rješenje o ovrsi zastarjele obveze, niti dospjelo, a sporno potraživanje, naplatiti prijebojem ili kompenzacijom." U čemu se ne slažemo ?

Apsolutna zastara se zove apsolutna baš zato što je ništa ne prekida

Iz kojeg razloga je pokrenuta ovrhu? Inače, tvrtke koje nemaju zaposlenih i koje su dugo u blokadi pa se okarakteriziraju kao trajno nesposobne za plaćanje, idu u stečaj po prijedlogu ministarstva financija i ako se radi o malim tvrtkama obično se traži da dostaviš prokazni popis imovine, ukoliko se pak utvrdi da nema imovine iz koje bi se mogle namiriti obveze, stečaj se ujedno otvara i zatvara u tzv skraćanom stečajnom postupku a to za vlasnike ne mora biti nužno loše. Inače, općenito, činjenica da se protiv tvrtke vodi ovršni postupak ne spriječava otvaranje stečajnog postupka, samo što se kod otvaranja stečajnog postupka sa ovrhama " zastaje " ,preuzima ih stečajni upravitelj i regulira stvari po stečajnom zakonu te ih u načelu nastavlja. To je ono načelno, za konkretnu situaciju možeš koristiti link zakon.hr gdje imaš stečajni zakon pa zapni

Postoji li u ovršnom postupku mogućnost podnošenja izvanrednog pravnog lijeka ( revizije ili ponavljanje postupka) i koji zakonici tretiraju to područje?

kod poreznih dugova najprvo se primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona ( koji je u skladu za ZOO-om, OZ-om i kamatnim propisima). Relativna zastara je procesna zastara i podrazumijeva rok u kojem se mora pokrenuti postupak prisilne naplate ( ovrha,tužba ), nakon toga postupak više nije moguće pokrenuti ( odnosno treba istaknuti prigovor radi zastare ) a apsolutna zastara kod poreznioh dugova nije pet, već šest godina a to znači da je dug s kamatama nakon isteka 6 godina apsolutno zastario te treba prigovoriti na apsolutnu zastaru i tražiti otpis poreznih dugova iz tog razdoblja. Važno je da se kod računanja zastare u obzir uzme sljedeće : zastara počinje teći istekom godine u kojoj je trebalo utvrditi porez za proteklu godinu, npr za dug iz 2004. god. zastara počinje teći 31. 12. 2005. god. No kod poreznih dugova ima komplikacija jer često ovrhe pokreću za dugove iz duljeg perioda, pa se dešava da je dio duga iz ovrhe zastario a dio nije,i sve to treba imati u vidu.

rješenje zastarjeva za deset godina ali mislim da u slučaju kad se u tih deset godina poduzima kakva pravna radnja, time se prekida zastarni rok i ponovno otpočinje teći a novčana naplata ovrhe također prekida zastaru tako da u praksi ovrhe gotovo i ne zastarjevaju već je češći slučaj da ovrhovoditelji radi roškova, smrti,nepronalaženja predmeta od ovrhe kadkada odustaju, jesam li u pravu?

U sklopu stečajnog postupka jedne bivše ŠKZ, proveden je ovršni postupak na nekretnini a iz razloga što je na nekretnini upisano založno pravo stečajnog dužnika pa je to založno pravo ušlo u stečajnu masu i sve to i nije sporno niti čudno " na prvu". Međutim, u stečajnom postupku, stečajna masa ( u ovom slučaju založno pravo na nekretnini ) prodaje se po pravilima ovršnog postupka koliko ja znam ( a na pravila OZ-a se izrijekom poziva i sud u pismenima iz toga stečajnog postupka ) i sad počinju muljaže : 1) ni izvornom ovršeniku, ni vlasniku nekretnine ni z.k. odjelu u kojem je upisana nekretnina nije dostavljeno rješenje o ovrsi kao ni rješenje o otvaranju stečajnog postupka, 2) Ni jedna naredna isprava ( poziv na ročište za utvrđenje vrijednosti , piziv na javnu dražbu itd...) također nije dostavljena potonjima, 3) ovrha je došla do faze u kojem je doneseno nepravomoćno rješenje o dosudi nekretnine kupcu ( koju ćemo napasti žalbom svakako ) za doslovce 500-toti dio stvarne vrijednosti nekretnine i za to rješenje saznajem na oglasnoj ploči. Pitanje glasi: može li se ovršni postupak u stečju provoditi i okončati u potpunoj tajnosti ( adrese svih stranaka su poznate ) i da se o tome ne izvjesti ni jedna stranka ni z.k. odjel i jeli moguće da se nekretnina proda u potpunoj tajnosti, smatram da se radi o nejtežem obliku povrede pravila ovršnog postupka, jesam li u pravu ili sam neznalica ?

U slučaju podnošenja nekog od izvanrednih pravnih lijekova u kazn. postupku, kakav to utjecaj ima na egzistentnost postojeće pravomoćne presude pobijane tim izvanred. pravnim lijekom. Ukida li se u trenutku izjavljivanja pravnog lijeka automatski pravomoćnost pobijane presude ili se o tome u tom postupku tek utvrđuje i odlučuje, i što je sa kaznenopravnim sankcijama koje su izvršne u trenutku izjavljivanja izvanrednog pravnog lijeka?

Jasno vam je kako vam sudjelovanje u postupku pod utjecajem alkohola nije pametno i vrijeđa sud. Nadalje u kaznenom zakonodavstvo RH postoji mogućnost ulaganja izvanrednog pravnog lijeka : 1) obnova kaznenog postupka 2) zahtjev za zaštitu zakonitosti 3) zahtjev zua izvanredno ispitivanje pravomoćne presude Dakle, mogućnosti postoje a na koji način i o kojem se kaznenom djelu radi kao i podaci o tome od čega bolujete ( poseban odnos suda prema duševnim bolesnicima ), jeste li raspravno sposobni ( jeli u provedenom postupku predloženo i provedeno psihijatrisko vještaćenje na okolnost vašeg stanja koje isključuje kaznenu odgovornost) , o tome se može raspravljati kad se raspolaže svim tim informacijama. Iako, smatram da sud nije baš postupao ne uvažavajući ništa od nevedenoga, međutim ako ste pravni laik, može vam se učiniti kako su vam prava pogažena jer ne poznajete kaznenoprocesne propise...

Nisu stvari tako crne kako izgledaju i čak ni u najcrnijem scenariju nećete završiti u zatvoru bez brige, a gospoda iz moguće sumnjive "organizacije za mikoro kredite" vrši pritisak imajući u vidu vašu neinformiranost ali prvo da utvrdim: jeli tvoja majka istinit dizatelj kredita kao umirovljenik ili? drugo : ti si upisan kao sudužnik a supruga kao jamac, na koga se odnose neistiniti podaci koje ste upisali i što ste konkretno upisali ? O kojoj cifri se radi? U načelu imajte u vidu da dug trebate vratiti na ovaj ili onaj način, međutim sve ostalo je vrlo diskutabilno jer kazneno dijelo i namjeru tek treba dokazati a to nije sam tak i ide po nekakvoj proceduri a ne po šerofovanju kako vas plaše.

to štima, međutim govorim o samim "početnim" i redovnim ovršnim radnjama kod ovrhe na motornom vozilu kao pokretnini , ono : " zabilježbom, oduzimanjem, procjenom i blabla " dakle isključiva uloga mupa po Ovršnom zakonu je tu upis zabilježbe u prometnu nakon čega postupak ide dalje redovnim tijekom ( kao npr. kod nekretnina kada se zabilježbe u z.k. upisuje odmah po donošenju rješenja po službenoj dužnosti kao sastavni dio redovnih ovršnih radnji ) i postoji li tu ovlast mupu da skida tablice? Kasnije nakon prodaje, jasno da se poništavaju isprave, novom vlasniku-kupcu u ovršnom postupku izdaju nove isprave na njegovo ime pa se onda vjerojato i poništavaju tablice i izdaju druge, ali moje pitanje je upereno u ovaj dio redovnih ovršnih radnji na početku postupka a glede toga u OZ-u jasno stoji kako nakon upisa zabilježbe od str, mupa, ovršitelj pri uredovanju ( dakle ne mup ) skida tablice s vozila i oduzima ga

Prema starom i novom ovršnom zakonu, rješenje o ovrsi donosi sud ( ili porezna uprava u upravnom ovršnom postupku ), vozilo zaplijenjuju sudski ( ubuduće i javni ) ovršitelj a uloga Mup-a je upis zabilježbe ovrhe u isprave vozila ( zabrana otuđenja )- tako nalaže zakon, međutim ima li mup u ovršnom postupku ovlast da oduzme tablice s vozila ?..zakon definira kako je taj posao u nadležnosti ovršitelja prilikom pljenidbenog popisa odnosno otpreme zaplijenjenih pokretnina.

Zastara samog prekršajnog progona po PZ-u ( ZOP-u ) radi počinjenog je dvije a apsolutna mislim četiri godine pa ako je prošlo toliko prekršajne sankcije ne mogu biti više provedene.Koliko shvaćam,pošto prekršajne kazne nisi platio, one su po službenoj dužnosti proslijeđene u Poreznu da ona provede naplatu a ona je pokrenula ovrhe. Trebao si po prijemu rješenja o ovrsi od porezne uložiti prigovor apsolutne zastare prekršaja i tada mi mislim ovrhe bile odbačene, a to vjerojatno nisi učinio pa su ovrhe postale pravomoćne i sad su stvari malo zapetljane..? Inače apsolutna zastara poreznog dugovanja je po OPZ-u 6 godina ( za što u ovom slučaju nisam siguran da se odnosi i na prekršajne kazne koje utjeruje porezna ) a apsolutna zastara po ZOO-u mislim 5 ili 10 godinazavisno o vrsti tražbine. evo sad imaš neke informacije pa prouči malo još sam Prekršajni zakon, Opći porezni zakon i Zakon o obveznim odnosima a pročišćene teksove tih zakona naći češ na str. Zakon.hr