scorpion87

16.7.2015

Zanima me kada nastupa zastara zbog kaznenog djela iz čl. 235. st. 1? Sud je 23.12.2015. donio osuđujuću presudu t.j. kazneni nalog, na kojeg je 25.1.2016. podnio prigovor. Optužno vijeće suda je 2.3.2016. potvrdilo optužnicu državnog odvjetnika protiv optuženog što je bila i posljednja radnja suda u tom predmetu. Kao oštećenika u tom predmetu zanima me da li da pišem požurnicu sudu da zakaže glavnu raspravu u tom predmetu jer će uskoro proći 2 godine od potvrde optužnice te me je strah da predmet ne padne u zastaru.

Rješenjem o ovrsi naloženo je FINI da blokira sve ovršenikove račune i prebacuje novac na račun ovrhovoditelja, budući da ovršenik nema primanja u Hrvatskoj a postoji velika vjerojatnost da ih ima u inozemstvu (susjedna država gdje je radio) zanima me, da li može FINA na osnovi OIB-a ovršenika vidjeti ima li ovršenik primanja u inozemstvu odnosno ima li otvoren tekući račun u inozemstvu na kojem dobiva redovita primanja (mirovina)? Na koji način bi se mogla provesti provjera svih primanja ovršenika u Hrvatskoj i inozemstvu?

Mene zanima sljedeće, u ovršnom predmetu sam ovršenik, žalio sam se na rješenje o ovrsi međutim Županijski sud mi je odbio žalbu i potvrdio 1. st rješenje. Nakon toga je Općinski izdao rješenje gdje moram još nadoknaditi ovrhovoditelju troškove odgovora na moju žalbu u iznosu od 800 Kn, i troškove podneska u iznosu 500 Kn, što znači ukupno 1300 Kn dodatnih troškova. Gledao sam malo po sudskoj praksi i vidio da uglavnom sudovi ne priznaju troškove odgovora na žalbu jer ta radnja nije bila nužna odnosno ne nalažu protustranci nadoknadu troškova odgovora na žalbu. Imam se pravo žaliti na to rješenje, no zanima me kakve su mi šanse da mi sud usvoji žalbu i smanji troškove koje moram nadoknaditi ovrhovoditelju?

Ponešenim Zahtjevom za isplatu primjerene naknade zbog sporog suđenja Županijskom sudu, Županijski sud donio je rješenje u kojem nalaže, da je Općinski sud dužan provesti ovršne radnje i dovršiti postupak ovrhe u predmetu ... u roku od 6 mjeseci i te je odredio primjeren naknadu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu od ... U navedenih 6 mjeseci Općinski sud donio je rješenje protiv kojeg je uložena žalba koja se nalazi na odlučivanju na Županijskom sudu. Zanima me, da li se rješenje Županijskog suda za dovršetak postupka (sporo suđenje) odnosi i na Županijski sud, da u najkraćem mogućem roku odluči o žalbi konkretnom predmetu?

Općinskom sudu odnosno predsjedniku Općinskog suda podnio sam zahtjev za suđenje u razumnom roku s prijedlogom "da predsjednik Općinskog suda utvrdi da je zahtjev osnovan i odredi najkraći mogući rok u kojem se mora riješiti predmet pod poslovnim brojem *****. " Predsjednik suda prihvatio je moj zahtjev i odredio rok sucu, koji vodi moj predmet, od 6 mjeseci, da donese konačno rješenje u tom postupku. Međutim, do danas nije bilo nikakvih pomaka u tom predmetu i rok je potekao. Zanima me, da li sada mogu tražiti naknadu štetu zbog suđenja u razumnom roku po novom zakonu o sudovima, da se pozovem da rješenje predsjednika OP koji je odredio rok za riješavanje predmeta? Jel postoji kakva šema tj. nacrt prijedloga te na koje članke zakona da se pozovem?

Trebao bi primjerak ispunjenog zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava, budući da je na stranicama suda novi obrazac, koji se popunjava u Adobe Reader-u.

Molim, ako netko ima primjerak ustavne tužbe, da mi pošalje. Hvala unaprijed.

Molim, ako netko ima primjerak ustavne tužbe, da mi pošalje. Hvala unaprijed.

Ovdje ne piše ništa o pristojbi. Znači da je nema?

Mene zanima koliko iznosi pristojba za podnošenje Ustavne tužbe? Tužbu bi podnio zbog povrede Ustava u rješenju Županijskog suda

Htio bi podnijedi predsjedniku županijskog suda "Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku" zbog odluke o žalbi koja na tom sudu stoji od 2007. godine (6 godina). Prema novom Zakonu o sudovima prvo se treba obratiti predsjedniku suda kod kojeg se nalazi predmet. Zanima me jesam li točno naveo članke po kojima imam to pravo tražiti: "III Stoga predlagatelj osnovano podnosi ovaj zahtjev temeljem članka 63. Zakona o sudovima (NN 148/13) u svezi s člancima 64., 65., 66., 67., 68., 69. Zakona o sudovima (NN 148/13) i predlaže da predsjednik Županijskog suda utvrdi da je zahtjev osnovan i odredi najkraći mogući rok u kojem se mora riješiti predmet pod poslovnim brojem *****. "

Povodom prijedloga općinskom državnom odvjetništvu za kazneni progon prema članku 235. Kaznenog zakona od 1. siječnja 2013, pokrenut je protiv okrivljenog kazneni postupak pred općinskim sudom. Na glavnoj raspravi na temelju izjave okrivljenika, da nije oštetio i uništio tuđu stvar, državni odvjetnik odustaje od progona. Ja, kao oštećeni nisam imao svog odvjetnika na toj raspravi. Pošto je državni odvjetnik odustao od progona, sudac me je pozvao hoću li progon protiv okrivljenog, što sam i učinio. Saslušali su se svjedoci, sudac je pogledao zapisnik o očevidu i fotografije. Općinski sud je okrivljenog oslobodio u obrazloženju, da nisu ostvarena objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 235. Presudu je potvrdio i Županijski sud. Premda postoje fotografije, snimljene kako okrivljeni uništava moju imovinu i koje dokazuju, da je stvar uništena odnosno izobličeno, okrivljeni je pravomoćno oslobođen. Zanima me, jeli postoji, još koji pravni lijek protiv ove presude? Mogu li pisati dopis državnom odvjetništvu zbog propusta, koje napravio državni odvjetnik? Tražim bilo kakav savjet. Unaprijed hvala.

Htio bih postaviti video nadzor u svoje dvorište i kod prilaza kući. Planiram staviti 2 kamere. Zanima me, da li moram dobiti kakve dozvole, moram li koga obavijestiti? Da li postoje, kakvi zakoni ili pravilnici, koji reguliraju video nadzor na privatni posjed?

Zaboravio sam reći, da sam i ja jedan o suvlasnika tog zemljišta gdje je započeta radnja. Čovjek od mene nije tražio suglasnost, da smije nešto raditi.

Slučaj protupravne gradnje sam prije dvije godine prijavio građevinskoj inspekciji u Zagrebu na ministarstvo. Međutim dobio sam samo broj predmeta pod kojim se taj slučaj vodi i ništa drugo. Na uviđaj je izašao i inspektor no nije donio nikakvo rješenje, več samo obavijest što je vidio. Do danas sam poslao desetak požurnica zbog tog predmeta i pisao čak i ministrici no ništa - sve uzalud. Zanima me kome da se obratim?

Sve odluke su sređene, rješenje je već kot poslodavca gdje piše, koliko je ovršenik dužan i koliko mi mora platiti, međutim on se je izgleda na to rješenje oglušio (mislim naravno na poslodavca). Tu je nastao problem.

Po odluci Županijskog suda, ovršenik mi duguje 10.000 HRK, taj dug bi mu trebao poslodavac oduzimati od plaće, međutim do danas nisam dobio ni kune. Poslao sam dopis sudu, da mi do sada nije ništa bilo uplaćeno no ništa. Zanima me kome, da se obratim za pomoč?

Što se točno smatra pod neovlašteno, snimka je učinjena kriomice? Mogu li dobiti malo detaljniji opis?

Jel može tada kada se pošalje dopis sudu poništiti predmet i zar nije trebao netko iz obitelji pokojnika obavijestiti sud o smrti? Može li se ovdje raditi o kaznenom djelu pošto je netko drugi napravio žalbu a u potpisu stoji ime pokojnika?

Mene zanima jeli kazneno djelo iz KZ čl.131, kada te netko kriomice fotografira u vlastitom dvorištu i kasnije te fotografije predloži na javnoj raspravi kao dokaz? Može li se protiv te osobe podnijeti kaznena prijava?

Kada bi slao dopis sudu, koje podatke bi trebao navesti?

Imao sam ovaj vikend vremena pa sam bolje proučio cijeli predmet. Čovjek je umro 1999. godine, poslije je i bilo donešeno rješenje o nasljeđivanju, općinski sud je donio rješenje 2001. godine kada je rađena i žalba koju je županijski zaprimio tek 2002. godine i 2004. godine je županijski sud donio rješenje, gdje je ponovno stranka mrtav čovjek. Znači da je žalbu radio njegov sin, koji nije ništa nasljedio, kao da je taj čovjek još uvijek živ. Zanima me da li se ovdje radi o kaznenom djelu, i zar nije trebao sud obustaviti proces, pošto je jedna od stranak u predmetu umrla?

Stvar je ovakva što na kraju žalbe stoji ime i prezime podnositelja žalbe i to je pokojnik, no nema vlastorućnog potpisa, naravno jer je čovjek bio već mrtav kad se žalba pisala. Sin nema punomoći oca, niti majke koja je sada vlasnik imovine. I još jedno pitanje nevezano za ovo, može li netko tužiti nekog zbog jačeg prava na posjed a nije vlasnik te nekretnine, znači da nije upisan ni u gruntovnicu ni u katastar?

Nije njegov sin nasljednik, svu imovinu je nasljedila njegova žena. No nisam očito dovoljno razložio, na žalbi piše da ju je podnio pokojnik, što nije moguće naime on je umro prije negoli je žalba napisana, znači da ju je podnio netko drugi u njegovo ime.