lumpi1

Molim vas vaše mišljenje vezano za korištenje godišnjeg odmora kada promijenite poslodavca. Radnik prestaje sa radom u tvrtki A 30.9. u kojoj je iskoristio cijeli godišnji odmor (ne srazmjerni već ukupan broj dana po pravilniku o radu). Radnik se zapošljava u tvrtki B od 1.10.. Da li u tvrtki B ima pravo na korištenje srazmjernog godišnjeg odmora za 10., 11. i 12 mjesec?

Ovjereravanje svjedodžbe iz srednje škole košta cca 150 kn. Da li postoji koja zakonska obveza zašto poslodavac ima pravo zadržavati originale?

Da li nakon zaposlenja u firmi moram ostaviti originale dokumenata Svjedodžbe o završenom obrazovanju, Uvjerenja ... ? Naime, novi poslodavac želi da svi originali budu kod njega. Da li mogu tražiti svoje originale, a poslodavcu ostaviti preslike?

Drugostupanjski sud je donio presudu kojom ispravlja prvostupanjsku vezano za nasljeđivanje nekretnine. Da li upis vlasništva ide automatski tako što sud dostavlja podatke-presudu u gruntovnicu, ili osobno treba posebno temeljem drugostupanjske presude pisati zahtjev za uknjižbu prava vlasništva?

...nastavak na opisanu problematiku u ovoj temi; 1. Danas sam primio porezno rješenje po prijavi poreza na promet nekretnina koje sam stekao temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju pok. ujaka. 2. Znači kao piše u rješenju, porez sam prijavio 23.3.2012. godine. Rješenje sam primio danas 17.3.2016. godine. 3. Po odgovoru koji sam dobio na ovu temu od bovu 26.10.2015., ovo porezno rješenje koje sam danas primio bi trebalo biti u zastari. 4. Želio bih provjeriti još jednom da li je stvarno došlo do zastare, a pitam zbog toga što sam 2012. u srpnju kupio prvu nekretninu za koju sam dobio porezno rješenje, te sam za svaku kalendarsku godinu nakon 2012. imao zahtjev za povrat poreza na dohodak te sam ostvarivao pravo na povrat poreza, odnosno zbog pitam zbog tumačenja Općeg poreznog zakona - čl. 95. / prekid zastare. 5. Da li je tim radnjama došlo do prekida roka zastare ? 6. Ako nije, sada bi trebao napisati žalbu na ovo porezno rješenje. Da li ima gdje špranca žalbe?

Čitam objavljeni članak na Legalisu od Matrix76, 9.2.2016 na temu zastare porezne obveze. Ja u svojem slučaju nisam još uvijek dobio rješenje porezne uprave, pa prema tumačenju bovu moj slučaj je u zastari. No vezano na objavljen članak i situacija kada dolazi do prekida roka kojim teče zastara, iste 2012. nakon nasljeđene nekretnine, imao sam kupljenu i prvu nekretninu za stanovanje te sam dobio Rješenje porezne uprave da ne moram platiti porez na stan već samo na garažu, a što sam odmah podmirio. Također 2013. i 2014, imao sam povrat poreza na dohodak po poreznim prijavama. Zanima me da li je u navedenim slučajevima dolazilo do prekida roka za zastaru plaćanja poreza vezano za nasljeđenu nakretninu za koji još uvijek nisam dobio rješenje?

Radi se o doživotnom uzdržavanju sa ujakom. Ujak je umro početkom 3. mjeseca 2012. (dva mjeseca nakon sklapanja ugovora kod javnog bilježnika). Rečeno mi je da nisam oslobođen poreza na promet nekretnina i isti sam nakon smrti ujaka prijavio 19.3.2012. godine u nadležnoj poreznoj upravi. Nisam dobio nikakvo rješenje... ni da trebam što platiti od poreza, niti da sam oslobođen plaćanja. Kada nastupa zastara?

19.3.2012. prijavio sam u nadležnoj poreznoj upravi obvezu plaćanja poreza na promet nekretnina na osnovi ugovora o doživotnom održavanju. Do danas nisam dobio nikakvo rješenje. Kada nastupa zastara?

Tema je u ime osobe-pastorka koja ima ugovor o doživotnom sa pok. očuhom. Zašto "sakriti" ugovor o doživotnom... u pitanju je porez na promet nekretnina koji je u obvezi između pastorka i očuha. No da majka naslijedi od supruga (očuha) te daruje djetetu, poreza nema. Kad je sklapan ugovor o doživotnom znalo se da se po svakoj godini uzdržavanja porez umanjuje, no nitko se nije nadao da će očuh iznenada umrijeti. Znam da nije "ideja" baš sva "po zakonu" no problem je što se za kuću treba platit i legalizacija, a onda još i porez na nekretninu... a tih novaca se nema pa ni u daljnjoj budućnosti.

Očuh i majka su u dugogodišnjem braku. Očuh sklapa s jednim od tri pastorka ugovor o doživotnom uzdržavanju te umire nakon godinu dana. Ugovor je ovjeren na sudu no nije registriran kao teret u vlasničkom listu nekretnine koja ostaje nakon očuhove smrti. Slijedi ostavinska rasprava u kojoj nije rečeno da postoji ugovor o doživotnom uzdržavanju te bi tako sad sve trebala naslijediti majka. Ostavina još nije završena jer majka (supruga očuha) nije mogla doći na zakazani termin). Majka se želi odreći svega u korist djeteta koje je imalo sa očuhom ugovor o doživotnom uzdržavanju uz upis tereta za pravo korištenja nekretnine do svoje smrti, ili sa istim djetetom sklopiti također ugovor o doživotnom uzdržavanju. -------------------- Moja pitanja su; 1. Što ako se održi ostavina i na njoj se „sakrije“ ugovor o doživotnom uzdržavanju? Koje su moguće posljedice? 2. Ako javni bilježnik donese rješenje da sve nasljeđuje majka – supruga očuha, a ona se odmah na ostavini svega odrekne (daruje) u korist svojeg jednog djeteta, koja su prava ostale dvoje djece eventualno potraživanjem npr. nužnog dijela odmah ili eventualno nakon smrti majke?

Tražim odvjetnika za radno pravo. Hvala

Pokušao sam razgovarati sa poslodavcem (njegovom ovl. osobom) prema vašem savjetu, no nisam dobio nikakav odgovor, već samo da je "sigurno sve po zakonu". Rekao sam joj da ću se obratiti i pismeno vezano za produljivanje ugovora suprotno čl. 12 ZOR. To sam i učinio, no po saznanjima neću dobiti nikakav odgovor. Što mi je dalje za činiti, a da to poštuje "proceduru po zakonu", da ostvarim svoja prava?

Hvala na odgovoru. Naime radi se o hitnoj intervenciji na koju se radnik poziva. Javnim prijevozom je nemoguce doci u kratkom vremenskom roku pa je nuzan osobni automobil. Takoder radnik je odjeven u radnu odjecu i obucu pa je neprimjereno da takav ulazi u sredstva javnog prijevoza, a pogotovo nakon intervencije da se prljav vozi medju ostalim putnicima.

Radnik koristi slobodan dan - nedjelja, prema mjesečnom rasporedu rada koji je izradio poslodavac.. Poslodavac ga poziva na sl. mobitel koji radnik ima i traži da se radnik pojavi na radnom mjestu zbog hitne situacije. Poslodavac nema organiziranu pripravnost, niti je ona navedena u Pravilniku o radu i Ugovoru o radu. 1. Da li poslodavac treba nadoknaditi u ovom slučaju radniku realne putne troškove privatnog automobila jer drugačije nije moguće doći na posao u kratkom roku? Naime, poslodavac isplaćuje cijenu pola mjesečne karte za tramvaj za grad Zagreb i tvrdi da je on platio putne troškove. 2.Ako radniku nije plaćena pripravnost, odnosno u firmi nije uopće organizirana, da li radnik ima obvezu bez naknade biti dostupan poslodavcu 0-24 na službeni mobitel odnosno u radnikovo slobodno vrijeme? 3. Radnici koji nemaju službeni mobitel, da li se moraju javljati poslodavcu u svoje slobodno vrijeme na svoj privatni telefon?

Hvala na odgovoru. Po vašem mišljenju, da li da se poslodavcu obratim pismeno, da ga upozorim da povrijeđeno mi pravo ( mislim da usmeni razgovor neće imati efekta)? Naime, u tvrtki nas ima stotinjak koji imaju istu situaciju kao ja... ugovor na određeno svaka tri mjeseca pa čak i manje, a nigdje se ne navodi razlog zašto se ugovor produljuje. Znači kada bi poslodavac priznao "pogrešku" u mojem "slučaju" morao bi to učiniti i za sve ostale zaposlenike. Što vi konkretno predlažete?

... 1.Može se to gledati i na način ne da je radnik izigrao poslodavca, već da poslodavac ima bahat pristup i misli da može radniku ponuditi ugovor na potpis kad on to želi, ili može se gledati na način da poslodavac uopće ne vodi brigu o pravnim propisima - ne vodeći računa da radnik nije smio započeti sa radom ako nema potpisan novi ugovor. Što da u ovom slučaju dođe do povrede na radu, kontrole inspekcije rada ...i sl.? 2.S obzirom da je koverta bila zalijepljena teško netko može svjedočiti o njenom sadržaju. Svako svjedočenje o sadržaju bilo bi samo pretpostavka što je bilo u koverti. 3.Što se tiče kontraproduktivnosti, trebao bih vam dati Pravilnik o radu pa da vidite kakav stav ima poslodavac prema svojim zaposlenicima. Neki članci su po meni diskriminirajući jer ne daju ista prava radniku, rukovodećem kadru i upravi (isto pravo dijeli se financijski na 3 kategorije, a ovisno o funkciji koju obavljate u firmi. Radi se o naknadama ). 4.Znam da postoji "milion" načina da se poslodavac riješi radnika, pa zato baš mislim da bi radnik trebao iskoristiti ono minimalno što mu se pruža, a u ovom slučaju je to očit propust poslodavca da zapošljava radnika bez važećeg ugovora o radu. Poslodavac da drži do mene kao radnika, nebi me zavlačio na ugovore na određeno, a u isto vrijeme zapošljavao još ljudi jer posla ima. Ljude koji rade tri godine na ugovore na određeno, otpušta (ne daje im ugovor na određeno) uz ponudu da ih nakon tri mjeseca opet može zaposliti na određeno.

Radniku ističe ugovor na određeno sa 31.12.2014.. Poslodavac mu preko treće osobe dan prije isteka ugovora šalje kovertu. Radnik u koverti pronalazi novi ugovor na određeno. Radnik nigdje ne potpisuje preuzimanje te koverte ili ugovora. Radnik ne potpisuje taj novi ugovor, ali normalno radi i dalje nakon isteka prvotnog ugovora, a ni poslodavac ne traži potpisan novi ponuđeni ugovor. Da li radnik može smatrati da sada radi na neodređeno jer nije potpisao novi ugovor prije početka rada (poslodavac nema pisani dokaz da je ponudio novi ugovor) ? Čl. 14 kaže: "Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora". Znači očito se ovdje radi o propustu.

Radnik radi kod istog poslodavca na istom radnom mjestu sa istim opisom poslova od 1.1.2014. i poslodavac mu svaka tri mjeseca daje novi ugovor na određeno. Zadnji odrađen ugovor na određeno je od 1.10.2014.do 31.12.2014.. Poslodavac daje opet novi ugovor na određeno (ista špranca kao i svi prije) sa 1.1.2015. do 31.3.2015. ne navodeći nigdje objektivan razlog zašto je ugovor na određeno kao što piše u članku 12. novog ZORa. S obzirom da posla ima čak se zapošljavaju novi radnici također na određeno i drugima se produžuju-daju novi ugovori. Da li radnik s obzirom da poslodavac nije naveo razlog zašto je ugovor sklopljen opet na određeno, a sukladno čl. 12. st. 7. ZORa (jer ugovor nije prema članku 12. st 2. ZORa, znači nije sklopljen prema odredbama ZORa) može smatrati da je zaposlen na neodređeno vrijeme prema ugovoru koji je odradio od 1.10. do 31.12.2014?

1.U slučaju davanja izvanrednog otkaza ugovora o radu, stranka koja ga otkazuje mora to napraviti u roku 15 dana od dana saznanja za okolnosti zbog kojih otkazuje ugovor o radu. To znači da u roku 15 dana treba npr. radnik treba primiti takvu odluku poslodavca? 2.Kod otkazivanja ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika da li isto postoji vremenski rok u kojem poslodavac mora odraditi postupak od dana saznanja za okolnosti skrivljenog ponašanja radnika? 3.Ako je poslodavac jednom pisano upozorio radnika zbog npr. jednog kašnjenja na posao, a radnik nakon 3 mjeseca napravi drugu vrstu skrivljenog ponašanja (ali ne za izvanredni otkaz ugovora o radu), da li to znači da mu sada poslodavac može dati otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja? 4. Kakva je procedura - praksa kod otkazivanja ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika?

Molio bih hitan odgovor ako može pomoć. Želio bih dati otkaz kod poslodavca zbog narušenih odnosa i ne isplate putnih troškova koji su navedeni u Pravilniku o radu, no da ipak ostvarim neka prava na HZZ vezano za novčanu naknadu. Da li je dovoljno opravdan razlog da ja dam poslodavcu izvanredni otkaz ugovora o radu ako ne isplaćuje naknadu troškova za prijevoz sukladno Pravilniku o radu? Naime poslodavac cijelo vrijeme mog rada isplaćuje cca 25% manju naknadu od one koju se obvezao Pravilnikom o radu. Na konkretan jedan pisani i usmeni upit dobio sam odgovor da će "uprava" razmotriti zahtjev i na tome je ostalo.Zadnji takav odgovor dobio sam prije cca 10 dana. Postoji li koji način da dam otkaz sam i da ostvarim prava na HZZu?

Dijete je 4 semestra studiralo na visokom učilištu. Kroz 4 semestra samo prvi semestar se nije trebao plaćati, dok roditelj plaća ostala 3 zbog neredovitog davanja ispita. Nakon 4. semestra dijete gubi prava na upisanom visokom učilištu jer nije položilo jedan ispit u svim zadanim rokovima. Nakon toga dijete "aktivira" državnu maturu te upisuje veleučilište uz plaćanje prvog semestra na veleučilištu. Dijete odlazi na stan želeći se "osamostaliti" i na taj način nastaviti svoje školovanje, ali zahtjeva od roditelja da ga financiraju dok se školuje. Roditelj mu nudi da živi sa njim no dijete to ne prihvaća već želi isključivo financijsku pomoć. Da li dijete može zahtijevati u opisanom slučaju alimentaciju s obzirom da nije redovito ispunjavao svoje obveze na visokom učilištu, odnosno po potvrdi tog učilišta ispisano je nakon 4. semestra uz navod "izgubio prava na visokom učilištu"? Također, ako mu se nudi "stan i hrana" u roditeljskom domu, da li dijete može zahtijevati alimentaciju, a pritom biti podstanar po vlastitoj želji? Dijete ima 21 godinu.

ima li tko mišljenje?

Radnik je zaposlen na određeno do 30.6.. Tijekom travnja napravio je po mišljenju poslodavca "grešku", za koju koju poslodavac zna isti tren no ništa ne poduzima. Nitko radnika nije tražio pisanu izjavu, odnosno poslodavac u kratkom razgovoru pita radnika "što je bilo" prije mjesec dana i na tome sve završava. Radnik dobiva novi ugovor o radu na određeno sa. 1.7., sedam dana prije isteka starog ugovora na određeno. Ali... i 1.7. dobiva-uručuje mu se pisana opomena poslodavca s mogućnošću raskida ugovora o radu (dva mjeseca nakon "događaja"). Molim mišljenje o tome da se radniku dodjeljuje opomena za "grešku" koja se dogodila po po ugovoru o radu koji je istekao dan ranije prije donošenja odluke poslodavca i uručivanju radniku?

Laik sam i informacije sam "pokupio" u kadrovskoj bivše tvrtke Mislim da prema čl. 119. st. 2 ZOR, treba utvrditi koja su to tri mjeseca prije otkazivanja ugovora o radu, a koje je radnik OSTVARIO ZA SVOJ RAD u brutto iznosu. Znači na taj način može se točno utvrditi brutto plaća za rad, dok preračunavanje plaće zbog bolovanja u opciju kao da je radnik radio je samo matematički izračun , a ne i isplaćena-ostvarena plaća za rad. Isto tako uzimaju se u obzir samo plaće za odrađene mjesece koji nemaju bolovanje, jer je za bolovanje nije plaća za rad već naknada. Isto tako mislim da to ne mora biti kontinuitet od tri mjeseca za redom jer zakon kaže samo "ostvarene tri brutto plaće" prije otkazivanja ugovora. Po tome znači da mogu biti tri bilo koja mjeseca koja su ostvarena (i vjerojatno isplaćena) prije otkazivanja, za rad radnika. I ja bih volio da netko stručniji komentira.

Otpremnina čl. 119. st. 2 ZOR: "Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca." Naknada na HZZ: "....Plaće ostvarene u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa (npr. Potvrda poslodavca, platne liste ovjerene od strane poslodavca)" ------------------------- Po meni naknada sa burze izračunava se prema prosjeku cijele plaće (za čitav odrađeni mjesec) u periodu od 3 mjeseca u kontinuitetu (kada nema npr. bolovanja i sl.) što bi bilo 2., 3., 4. mjesec 2012.. Obračun otpremnine bi išao prema 1/3 tri zadnje isplaćene bruto plaće (bez bolovanja i sl.) prije otkazivanja ugovora o radu, a što bi bilo 7., 6. i 4. mjesec 2012.. --------------- Nisam siguran, pa ako ima još koje mišljenje stručnijih . Uglavnom i jedni i drugi uzimaju u obzir samo pune plaće isplaćene za rad (bez naknada).