lumpi1

Sve ok...ali , obvezuje ga kolektivni ugovor i pravilnik o radu, a nakon toga ne smije selektivno isplaćivati, odnosno nekom da, a nekom ne. S obzirom da se meni sada ne isplaćuje, a drugima da, smatram da se radi i o nekoj vrsti diskriminacije. Naime to što odrađujem otkazni rok, znači da sam još uvijek zaposlenik tvrtke, i da mi pripadaju sva prava ISTA kao i drugim radnicima te bi se tako poslodavac trebao i ponašati.

Odrađujem otkazni rok, odnosno koristim slobodne dane umjesto viška neplaćenih prekovremenih sati. Poslodavac mi drugi mjesec za redom ne isplaćuje troškove puta, obrazlažući to da ne radim jer sam na slobodnim danima. Prihvatio bi to obrazloženje no za sve moje dosadašnje vrijeme zaposlenja u tvrtki, kod korištenja slobodnih dana poslodavac je uvijek isplatio putni trošak i topli obrok svim djelatnicima. Na listi obračuna plaće se ne vidi da koristim slobodne dane već je naveden redovan rad, pa tako je isplaćen i puni iznos naknade za topli obrok, a put ne. Redovan rad je prikazan jer poslodavac ne plaća prekovremene pa tako ni ne vodi evidenciju sati (po čl. 4 ZOR). Na koji način mogu od poslodavca tražiti isplatu putnog troška, jer u obračunu plaće piše redovan rad a ne slobodni dani, odnosno takva je praksa bila uvijek do sada? Da li ta ne isplata putnih troškova spada u nadležnost inspekcije rada?

Prekid bolovanja do 30 dana kod iste dijagnoze se ne smatra prekidom bolovanja.

Na jednom drugom forumu našao sam drugačije mišljenje, odnosno da ukoliko se koriste slobodni dani u otkaznom roku umjesto više odrađenih sati, da je status otkaznog roka u mirovanju, kao i dok radnik koristi npr. godišnji ili je na bolovanju. Ta opcija bi mi bila povoljnija jer imam oko dva mjeseca slobodnih dana (380 neplaćenih prekovremenih).

Otkaz zato jer nisam htio prihvatiti novi ugovor sa manjom plaćom, a opisom radnog mjesta koji dodaje 30% više posla. Ni sa ovim postojećim ugovorom i većom plaćom taj posao nije bilo moguće odrađivati , a poslodavac nije plaćao prekovremene, kao ni 24 satnu pripravnost ... . I na kraju, zaključio sam da je najpametnije se razići, jer je sve to počelo loše utjecati na moje zdravlje.

Odrađujem otkazni rok, i trenutno prema pisanom odobrenju poslodavca koristim slobodne dane (umjesto neplaćenih prekovremenih). Zanima me da li dok koristim slobodne dane u otkaznom roku, otkazni rok "miruje" kao i kod korištenja bolovanja ili godišnjeg odmora?

http://www.zakon.hr/z/307/Zakon-o-radu članak 41.??? http://www.zakon.hr/z/528/Zakon-o-poticanju-zapo%C5%A1ljavanja članak 8.???

http://www.hok.hr/cro/obrazovanje/strukovno_obrazovanje_za_obrtnistvo/ugovor_o_naukovanju http://infos.hok.hr/hr/faq/g_obrazovanje_redovno/g2_sklapanje_ugovora_o_naukovanju/kakva_je_razlika_izmedu_zutih_i_plavih_ugovora_o_naukovanju http://portor.mingorp.hr/dokumenti/18_13_2_2008_Pravilnik_o_min_uvj_za_ug_o_naukovanju.htm

Bovu hvala na odgovoru.. Da li može odgovor i na 2. pitanje? 2. Kolika je cijena ostavinskog postupka kod JB, ako će vrijednost-iznos mirovine (kad se umanji za ostaviteljeve dugove za grobnu naknadu, režije, vodoprivrednu naknadu ....) iznositi cca 1500 kn? Naime kontaktirao sam JB i kaže da je trošak 250 kn + PDV. Prema pravilniku o tarifi JB za ostavine, po meni bi to trebalo iznositi 50 kn + PDV. Da li sam u pravu?

Poštovani, moja pitanja su: 1. Da li mi ugovor o doživotnom uzdržavanju kao davatelju uzdržavanja daje pravo da raspolažem - primim primateljevu mirovinu ili se za nju mora provesti ostavinski postupak? Pod time mislim na zadnju mirovinu za njegovog života koju nisam podigao (imao sam i pisanu punomoć), a mogao sam jer je u trenutku isplate primatelj bio živ, te i pola mirovine iz mjeseca u kojem je umro. 2. Kolika je cijena ostavinskog postupka kod JB, ako će vrijednost-iznos mirovine (kad se umanji za ostaviteljeve dugove za grobnu naknadu, režije, vodoprivrednu naknadu ....) iznositi cca 1500 kn? Naime kontaktirao sam JB i kaže da je trošak 250 kn + PDV. Prema pravilniku o tarifi JB za ostavine, po meni bi to trebalo iznositi 50 kn + PDV. Da li sam u pravu? Nekretnine koje su bile predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju su već gruntovno prenesene na davatelja uzdržavanja, tako da neće biti predmet u ostavinskom postupku. Hvala na odgovoru unaprijed!

Još jedno pitanje za skrivenu-nađenu oporuku. S obzirom da čekam proglašenje naknadno nađene oporuke, želim u ponovljenom postupku temeljem članka 125. Zakona o zansljeđivanju isključiti iz nasljeđivanja osobe koja je oporuku sakrila (imala je time najveću korist u nasljeđivanju). Zanima me što se u članku 126. t.3. točno misli "Na nedostojnost se pazi po službenoj dužnosti ..." ?

Problem je ovakav - ujak mi je nakon smrti svog oca nakon ostavine upisan kao knjižni vlasnik 1/3 nekretnine pod imenom Vlado. Nakon smrti svoje majke nasljeđuje i druge 2/3 iste nekretnine, ali u zemljišne knjige upisan je kao Vladimir. Čitajući sada zemno knjižni izvadak ispada da se tu radi o dvije različite osobe sličnog imena i istog prezimena, no radi se o istoj osobi. Što je potrebno napraviti da se to ispravi, odnosno da se kao vlasnik navede Vladimir u vlasništvu 1/1 ?

Hvala na odgovoru. Zanima me samo da li postoji kakva kaznena odgovornost za skrbnika oporuke koji ju je sakrio, možda naknadno i uništio, jer je znao da po njoj ne nasljeđuje ništa. Tim skrivanjem oporuke sada je nadljednik 2/3 imovine po već održanoj ostavini na kojoj se nije znalo za oporuku.

Imam pitanja vezano za oporuku; 1. Koja je kaznena odgovornost osobe koja sakrije oporuku i ne dostavi je na ostavinsku raspravu? Po toj raspravi osoba koja je sakrila oporuku nasljeđuje većinu imovine, a kasnije se saznaje da po oporuci osoba koja je naslijedila većinu, ne bi trebala naslijediti ništa. Znači oporuka je sakrivena u cilju ostavrivanja osobne imovinske koristi. 2. Koja je kaznena odgovornost za osobu koja tu naknadno pronađenu oporuku uništi, a postoje dokazi (ovjerena preslika da kod JB i fotogtafija da je ona postojala)?

Pozdrav svima! Problem je sljedeći. -Tvrtka u vlasništvu mog oca 1993. godine kupuje stan od bivše vlasnice koji je u otkupu od državne tvrtke. Ugovorom o kupoprodaji, bivša vlasnica ima rok od godinu dana da stan u potpunosti otkupi od državne tvrtke. Ugovor je pisan kod odvjetnika, potpisan i porezna uprava ovjerila ugovor da je porez plaćen, a kupoprodajni iznos isplaćen vlasnici stana. -Prošle godine nakon smrti majke uvidom u zemljišne knjige dolazim do saznanja da stan nije uknjižen u vlasništvo tvrtki moga oca, te da na stanu postoji teret u korist državne tvrtke od koje je stan bivša vlasnica otkupljivala. -Odnosimo Kupoprodajni ugovor u gruntovnicu da se tvrtka mog oca uknjiži kao vlasnik, no to se odbija jer u Kupoprodajnom ugovoru nedostaje rečenica da se kupnjom stana kupuje i zajednički dio objekta srazmjerno udjelu kvadrature stana u zgradi, te nas se upućuje da se napravi anex ugovora sa bivšom vlasnicom sa tom rečenicom. -Tada saznajemo da je bivša vlasnica umrla prije 2 godine, da nakon njene smrti njena kćer nije naslijedila ništa jer je već nekretninu u kojoj kćer živi prepisala na svoju kćer, a bez obzira što je pokojnica bila još uvijek gruntovni vlasnik kupljenog stana od strane tvrtke mog oca, ali saznajemo i da kćer pokojnice plaća rate otkupa stana redovito (još je ostalo cca 10.000 kn na 10 god.). Nakon tog saznanja kćer pokojnice prestaje plaćati otkup smatrajući da nije naslijedila dug majke. Također, kćer ne želi imati ikakve veze sa spornim stanom niti surađivati da se problem riješi. Moje pitanje je - kako uknjižiti vlasništvo nad stanom na osnovu opisanog stanja? Što se tiće duga da bi se brisao teret, otplatili bi ga sami da se slučaj dodatno ne komplicira. Hvala na odgovoru.

Pozdrav svima! Moj problem je ovakav: - krajem 2009. umire mi mama, početkom 2010. javni bilježnik održava ostavinsku raspravu. Pok. mama je bila vlasnik svega. Dogovorom sa bratom i ocem na ostavinskoj, se ja odričem svega, a brat dobiva 1/3, otac 2/3 kuće. Dogovorom zato što sam se odrekao dijela u obiteljskoj kući (na istoj ostavinskoj) bi ja trebao dobiti stan u kojem živim i koji je u vlasništvu tvrtke mog oca, te otprilike to tako i piše u Rješenju javnog bilježnika. - 2011. otac mi ne želi dati obećani stan, ni neku protuvrijednost u novcu za taj stan - prje 3 dana moja djeca pronalaze originalnu oporuku (moj otac ju je sakrio) vlastoručno pisanu 2006. g. od strane pokojne mame (njihove bake) gdje kuću ostavlja njima pola-pola uz mogučnost djedovog uživanja do svoje smrti Moja pitanja su? 1. Da li na koji način mogu pravno tražiti obećanu nekretninu (stan koji glasni na tvrtku u vlasništvi mog oca), jer sam temelljem toga se odrekao prava na vlasništvo u obiteljskoj kući? 2.Da li temeljem sada pronađene oporuke mogu tražiti poništenje provedene ostavinske rasprave, te u ime maloljetnog sina (drugi je punoljetan) njegovu 1/2 nekretnine, odnosno za sebe nužni dio jer nađenom oporukom ni ja ni brat, a ni otac ne nasljeđujemo ništa? Unaprijed hvala na odgovoru!