lumpi1

Sa 18.5.2013. dobio sam otkaz te ostvario pravo na naknadu sa HZZ-a u trajanju 450 dana. Sada sam se zaposlio od 6.12.2013. do 31.03.2014. na određeno. Kada mi istekne taj ugovor, koliko još imam pravo na novčanu naknadu sa HZZ-a (nastavak do kojeg datuma)?

Na žalost (ili na sreću) ne radim više u trgovini. No po tumačenju minist. rada, za odrađeni praznik koji mi je po rasporedu rada padao kao radni dan, imam pravo na naknadu za praznik za taj dan, ali i za plaću za taj dan jer sam ga odradio, uvećanu nažalost samo za 10%.

Mišljenje ministarstva rada ... Člankom 1. Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN br. 33/96, 96/01, 13/02, 136/02 – proč.tekst, 112/05, 59/06 i 55/08) utvrđeni su dani blagdana u koje se ne radi, s time da je u članku 5. određeno da u te dane radnici imaju pravo na naknadu plaće. Radnik slijedom odredaba ovog Zakona ostvaruje pravo na naknadu plaće samo za dane u koje bi inače trebao raditi i primiti plaću, a ne radi zbog toga što je blagdan ili neradni dan utvrđen Zakonom. Kada blagdan pada u dan kada bi radnik trebao raditi i zaista radi navedenog dana, ima sukladno članku 84. Zakona o radu (NN br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03 i 30/04) (u važećem Zakonu to je odredba članka 86. – napomena priređivača) i pravo na povećanu plaću za rad blagdanom. Zakon ne utvrđuje visinu povećanja plaće, već se povećanje iste za rad na dane blagdana utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako radnik u dane blagdana ne radi jer nije inače trebao raditi (npr. Kod preraspodjele radnog vremena, gdje blagdan pada u slobodan dan), ne ostvaruje prethodno navedeno pravo na naknadu plaće. KLASA: 110-01/09-01/168, URBROJ: 526-08-01-01/1-09-2, od 2. listopada 2009. ---------------- Ako radnik u dane blagdana i neradnih dana određenih zakonom ne radi jer nije inače trebao raditi (radnik prema rasporedu radnog vremena toga dana nije trebao raditi), u tom slučaju ne ostvaruje pravo na naknadu plaće. Ukoliko je radnik na navedene dane prema uobičajenom rasporedu radnog vremena trebao raditi i primiti plaću, ali ne radi zbog toga što je blagdan ili neradni dan utvrđen zakonom, tada ostvaruje pravo na naknadu plaće. Kada blagdan pada u dan kada bi radnik trebao raditi i zaista radi navedenog dana, ima sukladno članku 86. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 149/09 i 61/11) i pravo na povećanu plaću za rad blagdanom. Zakon o radu ne utvrđuje visinu povećanja plaće, već se povećanje iste za rad na dane blagdana utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Prema tome, Vi za stvarno odrađene sate na dan blagdana ostvarujete pravo na povećanu plaću u iznosu utvrđenom kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Službeno, 27. lipnja 2012. ----------------- U mom slučaju po ovim mišljenjima ja imam pravo i na naknadu za blagdan, a i za rad na blagdan.

Nemas pravo na puni godisnji jer ti ugovor istice prije 30.6. Vec na srazmjerni dio. Poslodavc ti ne mora dati koristiti taj dio vec ti ga moze isplatiti na posljednoj placi. Puni godisnji ostvarujes tek nakon 30.6. - cl. 59. Zakona o radu.

Mišljenje odvjetnika sindikata zdravstva koje sam pronašao... ---------------------- "Prema članku 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, blagdani u Republici Hrvatskoj su, među ostalim, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak. U dane blagdana u Republici Hrvatskoj se ne radi. Radnici u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće. Odredbom članka 87. Zakona o radu propisano je da za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće, i to, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom, propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. "Prema članku 86. Zakona o radu za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Zakon o radu ne regulira koliko iznosi povećanje plaće, pa se to mora urediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako tim aktima, odnosno ugovorima, povećanje plaće ne bi bilo uređeno, mišljenja smo da bi radniku trebalo isplatiti primjerenu plaću (odnosno primjereno povećanje plaće), sukladno članku 82. Zakona o radu. U dane blagdana u Republici Hrvatskoj se ne radi i radnici u te dane imaju pravo na naknadu plaće. Pravo na naknadu plaće za blagdan nije bezuvjetno već ovisi, ipak, o rasporedu radnog vremena. Naime, radnik će, kada zbog blagdana ne radi, imati pravo na naknadu plaće samo ako blagdan pada u dan kada je radnik prema rasporedu dužan raditi, a ne i ako blagdan pada u nedjelju ili neki drugi dan kada radnik ne treba raditi i kada inače ne ostvaruje plaću. Međutim, na tu naknadu plaće za blagdan imat će pravo samo oni radnici koji ne rade na dan blagdana, a ne i oni koji taj dan rade. Naime, radnik koji je radio na blagdan (u našem slučaju s obzirom na aktualnost to će biti Uskrs i/ili Uskrsni ponedjeljak) ima za rad na taj dan pravo na redovnu plaću i dodatak (uvećanje plaće) za rad za blagdan, ali ne i na naknadu plaće za blagdan iz Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj jer tu odredbu treba promatrati vezano uz odredbu članka 1. stavka 2. toga Zakona, što, prema našem mišljenju, znači da je tim Zakonom predviđeno pravo na naknadu plaće za blagdan samo u onim slučajevima kada radnik zbog blagdana ne radi, a inače bi trebao raditi. Može se reći da će za rad na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, prema Zakonu o radu, radnik imati pravo na različita materijalna i nematerijalna prava iz radnog odnosa ovisno o sljedećim situacijama: - ako je radnik radio na Uskrs, dakle, u nedjelju (8. travnja 2012.), imat će pravo na plaću uvećanu za dodatak za rad blagdanom. Ako nedjelja nije redoviti radni dan radnika, radom na taj dan radnik je ostvario prekovremene sate pa će imati i pravo na uvećanje plaće s osnove prekovremenog rada (u praksi se nekada umjesto dodatka za prekovremeni rad radniku daje slobodan dan, također, neki pravilnici o radu i kolektivni ugovori propisuju da ako radnik istovremeno ostvaruje dvije osnove za povećanje plaće, da viši dodatak kumulira ostale), a poslodavac je radniku dužan, ako je u pitanju rad na dan tjednog odmora, omogućiti i jedan dan tjednog odmora u narednom razdoblju. Ako je nedjelja redoviti radni dan radnika, radnik neće imati pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad, već samo na plaću i dodatak za plaću za rad blagdanom, - ako je radnik radio na Uskrsni ponedjeljak, u ponedjeljak (9. travnja 2012.), koji inače nije njegov redoviti radni dan već dan tjednog odmora, imat će pravo na plaću uvećanu za dodatak za rad blagdanom, te prekovremeni rad, a poslodavac mu je dužan osigurati dan tjednog odmora sukladno članku 54. Zakona o radu. Ako je ponedjeljak inače redoviti radni dan radnika, tada će radnik imati pravo na plaću i na dodatak za rad blagdanom. I ovdje, u svezi istovremenog ostvarivanja prava na više dodataka na plaću, vrijedi ono što smo napisali u prethodnoj alineji." ----------------------------- Malo mi je ovo sve zbrkano. Imam li pravo za dan blagdana koji sam radio pravo i na naknadu za blagdan i naknadu za plaću ? U mojem slučaju radi se o radu na 26.12., kada bi da nije bio praznik također trebao raditi.

Imam ugovor o radu na odredeno do 31.3.. Kako mogu otkazati taj ugovor jer imam bolju ponudu za zaposlenje?

Ne znam da li ste razumjeli moj "problem"... Prema Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj čl. 5 imam pravo na naknadu za dva dana blagdana (16 sati u navedenom slučaju). Ako sam uz to i odradio jedan praznik, da li mi poslodavac uz redovan rad (160 sati) isplaćuje i 16 sati naknade za blagdan + 8 sati rada na blagdan uvećano za 10% po pravilniku? ... ili kao što kaže poslodavac imam pravo na redovan rad 160 sati, 8 sati naknade plaće za blagdan (koji nisam radio) + 8 sati sa 10 % uvećanja po pravilniku za blagdan koji sam radio? Znači osporava isplatu naknade plaće za blagdan (Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj čl. 5) za dan kada sam radio na taj blagdan.

Pokušao sam pronaći odgovor na forumu na tu temu no dosta mi je to ostalo "nejasno". Moj slučaj je ovakav... Poslodavac nije potpisnik nikakvog kolektivnog ugovora. Ima pravilnik o radu. Pravilnikom je određeno da "radnik ima pravo na dodatak na osnovnu plaću za rad na praznik 10%". Moje pitanje je - ako mjesec ima fond sati 176 sata, od toga 16 sati je državni praznik. Ja sam odradio jedan državni praznik. Što mi je poslodavac dužan platiti za taj rad na praznik? Naime, poslodavac tvrdi da će mi platiti 160 sati redovnog rada, 8 sati državnog praznika, i 8 sati rada na praznik (redovnu satnicu uvećanu 10%). ------------ Pitam iz razloga što bivši poslodavac (kolektivni ugovor trgovine) za isti rad je isplatio 160 sati redovnog rada, 16 sati državnog praznika i 8 sati rada na praznik (uvećanog mislim za 50%)

Ako je osnovica zakonski minimalna plaća x moj koeficijent 1,72, onda je dogovoreni iznos duplo veći. Ali taj iznos ne piše u ugovoru, već u "internom zapisniku" koji sam dobio uz ugovor. Do sada sam u svim ugovorima o radu imao uz koeficijent radnog mjesta napisan i točan iznos bruto plaće. Ovaj poslodavac to nije naveo. Da li je ugovor o radu u kojem nije naveden točan iznos brutto plaće uopće važeći, odnosno, na mojem ugovoru nema nikakvog iznosa plaće?

sory...ne razumijem

Danas sam se potpisao ugovor o radu.... nakon 6 mjeseci nezaposlenosti. No odmah imam "problem". U ugovoru o radu u članku koji govori o plaći stoji da mi je koeficijent X.Y za radno mjesto iz ugovora, te da je osnovna plaća najniža osnovna plaća. Nigdje nema konkretnog iznosa brutto plaće. Uz ugovor dobio sam interni zapisnik potpisan od poslodavca u kojem su navedeni moji podaci i radno mjesto te dogovorena brutto plaća. Tražio sam poslodavca da mi taj dogovoreni iznosu unese u ugovor, no inzistirao je da to tako kod njih i da će sve biti ok. Molim vas vaše mišljenje.

po presudi VSRH Revr 615/2008-2 ...nema pravo, pogotovo ako poslodavac zatraži od HZZO provjeru bolovanja i naveden da nije postojala obveza rada za vrijeme otkaznog roka citiram kraj presude: ".... Nižestupanjski sudovi pravilno su primijenili materijalno pravo i kada su utvrdili da nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da mu nije prestao radni odnos kod tuženika. Prema čl. 111. st. 5. ZR otkazni rok ne teče između ostalog za vrijeme trajanja bolovanja. U konkretnom slučaju ne može se primijeniti ta odredba iz razloga što je tužitelju otvoreno bolovanje zbog bolesti za vrijeme otkaznog roka, kada je tužitelj sukladno odluci o otkazu ugovora o radu bio oslobođen obveze dolaska na rad. Nadalje, rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, područni uredu u Splitu od 25. veljače 2005. koje je potvrđeno rješenjem direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Zagreb od 20. travnja 2005., utvrđeno je da nije bilo osnova da se tužitelju utvrdi privremena nesposobnost za rad jer da nije postojala uopće njegova obveza dolaska na rad slijedom čega su poništena izdata izviješća o bolovanju. Stoga su nižestupanjski sudovi ispravno zaključili da kod tužitelja nije bilo pretpostavki iz čl. 111. st. 5. ZR odnosno da nije bilo privremene nesposobnosti za rad za vrijeme koje ne bi mogao teći otkazni rok. Obzirom na navedeno nisu osnovani revizijski razlozi bitne povrede odredaba parničnog postupka niti pogrešne primjene materijalnog prava koje je tužitelj istakao u reviziji, pa je reviziju tužitelja valjalo odbiti kao neosnovanu temeljem čl. 393. ZPP u svezi čl. 400. st. 1. ZPP. U Zagrebu, 18. veljače 2009. Predsjednik vijeća: Ivan Mikšić, v.r.

Radnik je na otkaznom roku koji ne treba odraditi. Za to mu pripada placa kao da radi. Da li to znaci da ima pravo i na topli obrok i putni trosak?

Hvala na odgovoru. Radnik je (nažalost) potpisao tu izjavu jer je htio da agonija oko tog otkaza konačno završi i da se makne od poslodavca (poslodavac je uporno htio sporazumni otkaz). Što se tiče godišnjeg, godišnji za 2013. je iskorišten sav, a zadnji dan otkaznog roka je oko 10.1.2014. tako da ni tu nema problema.

Prekovremeni su prekovremeni, a slobodni dani se koriste npr. ako radiš nedjeljom, onda idući tjedan imaš slobodan dan. To je po zakonu. Poslodavci koriste "dogovor" sa radnicima te im daju slobodne dane za prekovremene, ali po meni to nije po zakonu, već to u nekom trenutku odgovara objema stranama. Poslodavac ne plaća dodatak na prekovremene, a radnik skupi nešto sati viška pa ima "mali godišnji". Obično se ti sati vode u nekoj internoj evidenciji poslodavca koja nije po zakonu ...ali.. odgovara objema stranama. Znači prekršaj jest, a li će teško dokazati naknadno jer tih sati obično nema u službenim evidencijama. Naime, radnik kad radi i prekovremeno ima normalnih 8 sati u obračunu plaće, ali isto to ima i kad koristi te "slobodne dane"...pa i topli obrok, i prijevoz ako mu ih poslodavac isplaćuje. Sve govorim kako je to u mojoj bivšoj tvrtki funkcioniralo. Postoji mogućnost da i radnik nekad kasnije i dokaže (mora imati neke dokumente kojima je to dokazivo ...npr. službenu evidenciju sa aparata za reg. radnog vremena, radne naloge sa datumom i vremenom i sl.) da postoje neki neplaćeni prekovremeni (npr. ako mu poslodavac ne želi omogućiti korištenje slobodnih dana), no rok za to mu je tri godine da ih naplati. Višak sati se može preraspodjeliti, odnosno kad u nekom periodu radiš više, u drugom radiš manje, no prosjek je 40 sati tjedno i postoji ograničenje u vremenskom periodu kada se to može ostvariti.

Poslodavac uručuje Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu koja sadrži sve zakonski propisane elemente, te osoba-radnik potpisuje primitak odluke. Osobno radnik nema nikakve primjedbe i slaže se sa ostvarenim pravima proizašlim iz odluke poslodavca jer ostvaruje pravo na otpremninu i naknadu na HZZ. No poslodavac traži i da osoba-radnik potpiše Izjavu kojom se u: 1. točki.. konstatira da je radnik X Y zaposlen temeljem ugovora o radu kod poslodavca xxxxxxx na neodređeno od 1.1.2010. na radnom mjestu yyyyyyy. 2. - Da je radniku 28.11.2013. uručen poslovno uvjetovani otkaz. 3. "Ovom Izjavom pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću izjavljujem da prihvaćam otkaz ugovora o radu iz točke 1. ove Izjave te se odričem svih prava na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa, kao i pobijanje tog otkaza pred nadležnim tijelima" 4. Izjavljujem da prema poslodavcu nemam nikakvih potraživanja osim potraživanja neisplaćene plaće do kraja otkaznog roka i otpremnine utvrđene u odluci otkazu. Koja je svrha te izjave, i što ona znači za radnika ako je on potpiše?

Otac i majka kroz život zajedno grade kuću. U gruntovnici ona čitavo vrijeme glasi na oca 1/1. Otac kuću darovnim ugovorom daruje majci i sada je ona vlasnik 1/1, a oboje se upisuju za doživotno uživanje u kući. Majka nakon što postane vlasnik 1/1 odmah oporučno ostavlja tu kuću svojim nasljednicima no ne i ocu. a nakon tri godine umire. Na ostavinskoj raspravi otac traži priznavanje bračne stečevine u 1/2 vlasništva, a u drugoj polovini nužni dio. Pitanje: Kada je otac darovao darovnim ugovorom kuću majci, nije li u tom trenutku njegov dio prestao biti bračna stečevina? Odnosno da li je majka mogla oporučno ostaviti kuću kome hoće jer je u trenutku smrti bila vlasnik kuće 1/1?

Sa ravnateljem je teško razgovarati jer toliko taštine i ega na jednom mjestu stvarno je teško naći. Čovjek je uvjeren da on radi najbolje i da on zna što je najbolje za našu (moju) djecu. Argumentirajući mu moj zahtjev mišljenjem npr. pravobraniteljice za djecu i prosvjetne insp. (kontaktirao sam ih telefonom), ravnatelj je na kraju zaključio da ga baš briga što oni misle i da njegovu odluku nitko neće promijeniti . Jedan dio roditelja pokušava nešto promijeniti no kada treba javno iznesti stav, roditelji se boje. Boje se da se njihovo suprostavljeno mišljenje sa ravnateljevim ne odrazi na njihovo dijete, odnosno boje se "osvete" nad svojom djecom. Ravnatelj je tražio da se roditelji izjasne imenom i prezimenom. Naravno, znao je da će tako jedan dio roditelja odmah postati "nezainteresirano". Najviše me smeta to što se konstantno sa svih razina priča o nekim pravima i jednakosti djece, o ravnopravnosti..., no toga u stvarnosti nema. Kada treba neke stvari sprovesti u djela, uvijek se nađe neki razlog zašto se to ne može. Tako je sada i sa problemom kapaciteta škole (kako vi kažete realno opravdanje). Mene ne zanima takvo realno opravdanje, jer to moje dijete i mene stavlja u nejadnak položaj prema drugoj djeci i roditeljima koji nemaju takav problem. Nitko neće reći ili nešto poduzeti jer škola upisuje programe (npr. dnevni boravak) iznad svojih mogućnosti. Zašto upisuje? Vjerojatno jer se to dodatno plaća novcem roditelja. Ne treba biti poseban stručnjak pa da se zaključi da nije u redu da pedesetero djece u dobi od 7 godina iduće tri godine ima stalno nastavu poslije podne. Bilo da je taj razlog zašto to nije u redu dob djeteta, njihova ne samostalnost, socijalni moment, zdravstveno gledište, odnosno nikako nemaju iste mogućnosti kao njihovi vršnjaci koji imaju nastavu organiziranu na drugačiji, prihvatljiviji način i za djecu i za njihove obitelji. Očito se borimo protiv vjetrenjača. "Onaj koji se bori ima šansu izgubiti i pobijediti, a onaj koji se ne bori već je izgubio."

Hvala na vašem mišljenju. Meni, a i još jednom dijelu roditelja i jest problem što radimo samo prije podne. Dijete nam je samo kod kuće prije podne i viđamo ga samo poslije podne, odnosno navečer. To vrijeme za sada koristimo isključivo samo za pisanje zadaća i učenje. Ne mogu zamisliti da će to tako biti sve do četvrtog razreda. Takav ritam ne dozvoljava mojem djetetu da ima bilo kakve van nastavne ili van školske aktivnosti nakon nastave jer za sada se sve podređuje školi ( i dijete i roditelji). Isto tako cijela obitelj je sada praktički organizirana na način da sve obveze podređuje organizaciji škole. Jednostavno nemamo izbora, jer djeca ne idu u turnusima u školu. Istina, najprihvatljivije bi bilo da djeca idu samo ujutro u školu, tako bi za sve ostalo najviše vremena i sve bi bilo lakše organizirati, Moje dijete se sada ni ne druži sa vršnjacima. Sa onima koji su u suprotnom turnusu jer se ne vide, a sa onima u istom jer svi imaju obvezu sa učenjem i pisanjem zadaća. Razumijem da nema u školama kapaciteta, ali zato smatram da škola nije smjela upisivati toliki broj produženih boravaka (oni zauzimaju kapacitete) djece ili čak ako nema za to uvjete nije smjela uopće imati produženi boravak djece. Iz prakse je vidljivo da taj boravak uz onaj dio koji služi za učenje i pisanje zadaća, većini roditelja služi za "čuvanje" njihove djece do 15 sati pa da ih pokupe dok idu sa posla. Jako malo djece ostaje do propisanih 17 sati. Zbog toga moje i ostala djeca (cca 50 djece) prva tri razreda osnovne škole ide stalno poslije podne. Tendencija školstva je po planu obrazovanja da do 2018. sva djeca idu u jedan turnus i to jutarnji. Za sada se to ostvaruje u jako malo škola, no zakon kaže da se onda do tada organizira rad u dvije smjene. Pod tim u dvije smjene, zakonodavac i stručnjaci nisu sigurno mislili da dijete tri godine ide u školu stalno poslije podne već da se izmjenjuje u jutarnjem i poslije podnevnom turnusu (što većina škola i čini). Dobro da se netko nije sjetio i organizirao rad vrtića zbog smanjenja kapaciteta da npr. tri grupe u istoj ustanovi idu u vrtić stalno poslije podne. Pokušavam naći bilo kakvo pravno ili npr. medicinsko (vezano za razvoj, psihologiju djece), socijalno i sl. uporište kao argument kojim bi sa ostalim roditeljima pokušao našu djecu staviti u istu poziciju sa svom ostalom djecom u školi koju pohađaju. Odnosno ili da izmjenjuju turnuse ili idu stalno ujutro. Stoga molim ukoliko netko ima argumente u prilog, da ih iznese.

Ne znam u koju kategoriju spada moj "problem", pa ću ga opisati-pitati ovdje. Imam dijete u prvom razredu osnovne škole. Ukupno je pet prvih razreda. Odlukom škole dva prva razreda idu iduće dvije godine čitavo vrijeme samo u popodnevni turnus. Znači, jedino ta dva razreda od svih razreda od 1.-8. razreda na školi. Ostatak od tri prva razreda zbog dnevnog boravka idu stalno ujutro u školu. Svi ostali razredi u školi se izmjenjuju jedan tjedan ujutro, jedan tjedan poslijepodne. ------------------------ Mislim da to nije uredu da mi se život djeteta i moj život limitira iduće dvije godine samo kako odgovara školi bez druge mogućnosti. Isto tako smatram da mi je dijete i moja obitelj diskriminirana jer nema iste obrazovne mogućnosti kao ostala djeca u školi s obzirom da ima stalno nastavu poslije podne. Što znači da i nekim slobodnim i van nastavnim aktimnostma neće moći sudjelovati jer se one odvijaju isključivo posliepodne. Isto tako diskriminirano je i zbog svoje dobi jer ostale dobi imaju mogućnost škole ujutro i poslije podne. Diskriminirano je i zbog toga što im nije ponuđena mogućnost da sa istom generacijom pohađaju školu stalno ujutro i da se druže i obrazuju pod vremenski istim uvjetima. Načelno svoj djeci je ponuđena ista mogućnost (npr. dnevni boravak) ali on nije obavezan, on je slobodan izbor koji određuje nastavu stalno ujutro, ali u obveznom dijelu školovanja nije omogućeno da pod istim vremenskim terminima ili intervalima pohađaju nastavu kao i ostala djeca iste škole. Isto tako moje dijete je u nepovoljnijem položaju od onih koje se izmjenjuju u turnusima, jer npr. kod liječnika mora samo ujutro, vrijeme za igru praktički poslije podne nema... Škola tvrdi da organizacijski ne može drugačije organizirati nastavu. Obratio sam se pisano sa problemom prosvjetnoj inspekciji koja me kontaktirala telefonom radi pojašnjenja, i načelno im je mišljenje da to nije uredu. Čekam pisani odgovor. Isto tako obratio sam se pisano pravobraniteljici za djecu, koja je pisano odgovorila da postoje naznake nejednakosti među djecom, te da je tražila očitovanje škole i osnivača.Dostavit će konačno mišljenje. Koje je vaše mišljenje vezano na diskriminaciji, te da li tu postoje pravni elementi koji bi išli u prilog da mi dijete ne ide stalno poslije podne u školu?

evo odgovor ... nema pravo. ako je naplatio uzmi račun i HZZO vraća novac. http://www.cezih.hr/dokumenti/20130705_Obavijest_PU_u_svezi_izdavanja_potvrda_805.pdf

...nisam pravnik ali... ako ste potpisali, a nitko vam nije prijetio npr. oružjem teško da je što iznuđeno. Mislim da ste prije samog potpisa bilo čega trebali kontaktirati nekog stručnog. Iz mojeg iskustva, kada dobrovoljno ne potpišete smanjenje, ostaju vam isti uvjeti, ali onda poslodavac ima mogućnost da vas se "riješi" otkazom sa ponudom izmijenjenog ugovora. Ako ni to ne prihvatite, dobivate otkaz kao "višak" imate pravo na naknadu na burzi , eventualnu otpremninu i otkazni rok. No i imate rok 15 dana kada primite odluku poslodavca da uputite pisani prigovor poslodavcu, a nakon toga rok 15 dana da putem suda osporavate takav otkaz. Vezano za bilo kakve nepravilnosti, imate mogućnost obratiti se inspekciji rada. Na njihovoj internet stranici http://www.inspektorat.hr/dirh12/podrucja-nadzora/rad-i-zastita-na-radu/ opisano je za što su nadležni, i na koji način se podnose prijave. Što se tiče drugih pitanja koje ste postavili pogledajte http://www.zakon.hr/z/307/ članak 67. nadalje gdje se govori o zaštiti majčinstva trudnica ... . Isto tako vezano za uskrate na plaći regulirano je zakonom čl. 88.

Molio bih odgovor vezano za korištenje godišnjeg odmora... Sa 18.5. prestao mi je radni odnos nakon 5 godina rada kod poslodavca zbog gospodarskih razloga. Odradio sam zakonski otkazni rok, i iskoristio srazmjerni dio godišnjeg odmora za 2013. godinu u trajanju 10 dana. Po Pravilniku o radu bivšeg poslodavca ukupno sam imao pravo na godišnji od 30 dana za godinu. Zakonu o radu kaže da je godišnji minimalno 4 tjedna godišnje. Zanima me što se događa sa danima godišnjeg odmora koje nisam koristio jer je radni odnos prestao prije 1.7. ? Što ako se tijekom 2013. zaposlim kod novog poslodavca, kakva su moja prava na daljnje korištenje godišnjeg odmora u 2013. godini?

http://www.inspektorat.hr/prijavi-povredu-propisa/

O opciji sa zahtjevom za zaštitu prava sam i ja razmišljao i ne mogu ništa izgubit. Nije mi samo jasno kako se poslodavac usuđuje postupati ovako, kad dokumentaciju i ne plaćanje pripravnosti i prekovremenih ima totalno u suprotnosti za zakonom. Vezano za prijavu inspekciji, i bojazni što će biti kasnije, mislim da se zato i događaju ovakvi bahati istupi i iskorištavanja radnika jer poslodavci uvelike koriste "strah" radnika. Meni je već svega dosta, jer unazad 3 godine stvari idu samo na gore, te se to odražava i na moje zdravlje. Zbog svega i odlazim iz tvrtke u kojoj radim.