Jump to content

eugen6

Korisnik
  • Broj objava

    16
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O eugen6

  • Rang
    Novak

Nedavni posjetitelji profila

716 pregleda profila
  1. Poštovani, molim još jedno razjašnjenje; Na jednoj od parcela koja se vodi kao voćnjak i krš nalazi se kuća sa gospodarskim zgradama. Na ostavinskoj raspravi nismo posebno spomenuli postojanje navedene kuće i ostalih gosp. zgrada te to nije navedeno niti u rješenju JB o ostavinskoj raspravi i podijeli. Sada postoji problem oko raspodjele prostorija u kući. Pitam: trebamo li kuću i ostale zgrade prijaviti kao naknadno pronađenu imovinu i ponovno ići na ostavinsku raspravu ako se ne možemo dogovriti ili odmah ići u nekakvu parnicu? Kako isposlovati privremenu mjeru za raspolaganje imovinom o kojoj nije donesen dogovor o korištenju i raspodjeli? Hvala Uz dobro zdravlje u ovim uvjetima Eugen
  2. Poštovani, veoma sam zadovoljan sa vašom prosudbom i pojašnjenjem. Hvala Lp, Eugen
  3. Poštovani, zahvaljujem na vašem mišljenju, savjetu i prosudbi ovog predmeta. Molio bih vas još jedan savjet; Naime, ima jedna parcela u ovom našem posjedu koja odgovara veličini mog udjela od 8/48 a to je nekih 3.400 m2. Pitanje je mogu li ja tu parcelu izdvojiti i prodati je ako se braća sa time ne slažu i ne daju mi svoj pristanak za tu kupoprodaju, koja mi je opcija? Lp, Eugen
  4. Poštovanje, stvar je bila ovakva; na roditeljima koji su umrli 2016.g. je bilo 2/4 zemljišta, a 2/4 na strini koja je živjela u SAD-u i umrla prošle godine. Inače za spomenuti je da je moj otac svojevoljno 1968.g. taj dio od 2/4 dao stricu i strini koji nisu nikada tu zemlju faktički niti posjedovali niti obrađivali niti vidjeli. E tu zemlju sam ja obrađivao. 2016.g. su umrli otac i majka i mi kao troje braće smo stekli svaki po 8/48. Prošle godine kada je umrla strina moj brat koji inače živi u gradu Zgb. i koji nikada nije obrađivao zemlju, po oporuci strine stiče taj strinin i stričev dio od 24/48 dijela i to tek sada u 03/2020.g. tako da smo mi tek od 2016.g. zemljišnoknjižni posjednici, ja u dijelu 8/48 koji je u cijelosti obrađujem, drugi brat ima udjel 8/48 od 2016.g. isto je ne obrađuje isto živi na gradu (Zgb.) i ovaj treći je zemljišno knjižni vlasnik 8/48 od 2016 te dodatnih 24/48 od 3.mjeseca 2020.g. sveukupno 32/48. Mislite po tome da bih ja njima trebao nešto nadoknaditi? Usput rečeno strina je vratila samo ono što je moj otac greškom poklonio svom bratu svojevoljno. Inače ne obrađujem cijelokupno zemljište koje ima 21.500 m2 već nekih 2.500 m2 a imao bih pravo obrađivati prema mom vlasničkom udjelu (8/48) do nekih 3.500 m2, isto tako u kući ima nekih 300 m2 površine, ja od toga uživam podrum u veličini cca 48 m2, što opet znači da se ta površina uklapa u ovih 8/48 suvlasničkih dijelova. Mislite li da oni na temelju iznesenog mogu imati kakva potraživanja, jer u njihovu kvadraturu vlasništva ja ne ulazim niti koristim? Molim vaše cijenjeno mišljenje na ove moje argumente. U spornoj kući ne živim jer imam svoju odmah do te na svojoj 1/1 parceli. Lp, Eugen
  5. Hvala na promptnom odgovoru, međutim teško se oteti dojmu da nešto ne štima. Naime, 50 godina si u zajedničkom obiteljskom poljoprivrednom posjedu i na kraju ispadneš gubitnik? Hvala, Lp
  6. Poštovani, smrću roditelja pred 4 godine nas tri brata stekli smo nasljeđivanjem svaki po 8/48 udjela u poljoprivrednom gospodarstvu. Ostalih 24/48 dobio je moj brat koji inače živi u gradu i ne bavi se poljoprivredom, od strine iz SAD-a. Drugi brat također živi u gradu i ne bavi se poljoprivredom. Ja sam cijeli svoj vijek proveo sa roditeljima i zajednički obrađivali zemlju koju ja i danas obrađujem u potpunosti i nesmetano (bar za sada). Znači, ja posjedujem 8/48 zemljišta koje obrađujem kompletno 48/48, drugi brat ima isto 8/48 ne obrađuje zemlju, treći brat ima ukupno 32/48 isto ne obrađuje zemlju- Kako sam ja obrađivao zemlju dok su roditelji bili živi i nakon toga i danas, znači neometano od brače, zanima me mogu li ostvariti pravo vlasništva nad tom poljoprivrednom zemljom na temelju dosjelosti jer obrađujem istu već cca 50 godina, i u njenom sam takoreći faktičnom vlasništvu. Drugo pravno pitanje; na jednoj parceli-voćnjaku nalazi se kuća i gospodarski objekti koji nisu nigdje upisani niti ucrtani a izgrađeni prije 1968.g. te kao takvi ne postoje upisani u gruntovnici. Da li se ovi omjeri 8/48, 8/48 i 32/48 primjenjuju i na kući i gospodarske zgrade ili su tu primjenjuje pravilo od 3 jednaka suvlasnička dijela, iz razloga što se u ostavini nigdje nije pojavila podjela tih objekata, niti su upisani da postoje. Bio bih veoma zahvalan pravnom stručnjaku iz tog područja na stručnom mišljenju i odgovoru. Lp, Eugen
  7. Pa zašto ne pokušati, mislim nemam što izgubiti, samo dobiti. Pokušati ću krenuti od liječnice PZZ. Hvala, Lp
  8. Podnio sam zahtjev za odlazak zbog zdravstvenih razloga i molio da me otpuste kao tehnološki višak. Ne pristaju na tu soluciju, jer, na području gdje ja radim ima manjka ljudi te kategorije, a i ne mogu vele, primiti novog radnika 6 mjeseci na to radno mjesto. Mudrolija. Ima jedna druga solucija kako sam čuo da mi mogu dati otkaz ugovora o radu i zbog osobno uvjetovanih razloga zbog određenih zdravstvenih problema, koje u stvari imam, ali bih trebao ići na ocjenu radne sposobnosti na medicinu rada. U slučaju da mi MR dadne ocjenu: nesposoban za rad na tom mjestu, lakšeg radnog mjesta nema te mi u tom slučaju daju otkaz i imam pravo na otpremninu u visini 6 prosječnih plaća. Oni me isto sami neće da upute na ocjenu, trebao bih sam tražiti i dakako sam platiti ocjenu koja iznosi od 500.- do 700.- Kn u medicini rada. Evo velim neznam kako bi bilo pametnije postupiti?
  9. Uglavnom kao tehnološkom višku za ukinute odjele i radna mjesta, ali prema godinama staža u Društvu s tim da da je maksimalni iznos 100.000.- Kn. Dakle ne dobiju svi taj iznos koji odlaze, to je maksimalni iznos. Ja bih prema svom stažu u Društvu trebao dobiti i 200.000.- ali zbog stečenih uvjeta za mirovinu svega 8.000.- Kn.
  10. Poštovani, visina plaće na bolovanju je viša od mirovine i to cca za 1.500.- kuna. Otišao bih već i u mirovinu ali poslodavac ne isplaćuje stimulativnu otpremninu (100.000.-Kn) onima koji su stekli uvjete za bilo kakvu mirovinu, već onu običnu neoporezivu od 8.000.- Kn. Lp Hvala
  11. Poštovani, evo javljam se ponovo. Dana 11.12.2019.g. sam navršio 41 godinu radnog staža i imam 62 godine života. Od 07.01.2020 se nalazim na bolovanju koje može duže potrajati. Zanima me kako bolovanje utječe na iznos mirovine, budući nakon bolovanja (za koje još ne znam kada će završiti), namjeravam podnijeti zahtjev za umirovljenje kao dugogodišnji osiguranik. Lp, Eugen
  12. Zahvaljujem na promptnom odgovoru te navodim slijedeće: - prosječni vrijednosni bod PVB iznosi: 1,0098 - polazni faktor: 0,9610 - mirovinski faktor: 1,0000 Učestvovanja u DR nemam, jer sam bio mobiliziran na tzv. građansku dužnost a to se ne priznaje u braniteljski status. Zdravlje je relativno dobro, plaća redovita, međutim problem je dvokratni rad na koji sam slijedom određenih okolnosti svojevoljno pristao, a taj dvokratni rad se svodi u pravilu na cijelodnevni rad, a što mi pričinjava nepremostive probleme. Lp, Eugen
×
×
  • Napravi novi...