Anngee

Hvala, pravnice, ali to me nervira. Svi će drugi saznat prije, ali mi prvi na roku tek na pismenom. Već učim dugo i ponavljala sam po svim pitanjima, al stvarno više nemam živaca. A valjda će bit ok. Viva anarhija, dole zakoni.

3 stupanj- 5 sudaca, a za rizi obnove- iznimno se može obnoviti i na štetu okrivljenika.

Pa dobro zar doista neće danas objaviti komisiju? Ja više ne mogu gledat ta pitanja, kad ne znam kod koga ću bit. Inače mi je usmeni u srijedu. Ne znam više šta bi.

Hvala hvala! Jer istina da gledah samo skriptu, zakon više ne stignem.

Mislim da bi slao na dopunu, no ako ne bi bilo dopune moguće da bi odbio a ne odbacio jer su dokazi matrijalnopravno, a ne procesno pitanje. Tako nešto.

Kaj je to baš taksativno navedeno u ZUPiću ili je to ono što kao treba reć, slično ko ZPP? Sad i ja trkeljam...

Ponavljam po pitanjima. Presude nisam ni pogledala, a mislim niti da neću. Imam dosta sa suda, pa ću ponijeti kofer. malo jesam nervozna, građansko mi šteka, al ajde, dug je tjedan, valjda ću uspjeti! A ti?

I drugi put!

Mislim da bi morao godišnji iskoristiti prije isteka ugovora, jedino ako imaš, a imaš otkazni rok mogao bi godišnji koristiti za vrijeme trajanja otkaznog roka. Pokušaj se dogovoriti s pšoslodavcem, ovdje ti baš neće pomoći neki citat.

Zaboravih se logirati, al nek se zna.

Mislim da nema mjesta ljutnji, moje namjere su zaista bile najbolje, u jednom širem općekorisnom kontekstu za ovaj forum. Inače, brza metoda 'find' veoma efikasno rješava takohitne dileme.

Download the original attachment Što je stečajni postupak? Stečajni postupak je sudski izvanparnični postupak. Stečajnim zakonom uređuju se uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, stečajni plan, osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje te uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza. Ciljevi stečajnoga postupka: (1) Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. (2) Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i preustroj dužnika (stečajni plan) radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti. Stečajni dužnik Stečaj se može provesti: 1. nad pravnom osobom 2. nad imovinom dužnika pojedinca osim ako zakonom nije drukčije određeno (dužnikom pojedincem smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik). Stečaj se ne može provesti nad: 1. Republikom Hrvatskom, 2. fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, 3. mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, 4. Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje 5. jedinicama lokalne samouprave i uprave Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnoga suca o pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska. Tko odgovara za obveze pravne osobe, ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad njom? Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi. To se međutim ne odnosi na dionička društva. Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje stečajnoga postupka dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine. Stečajni razlozi Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojeg od zakonom predviđenih stečajnih razloga. Isti su: 1. nesposobnost za plaćanje 2. prezaduženost. 1. Nesposobnost za plaćanje: Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje. Predmnijeva nesposobnosti za plaćanje: Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u razdoblju od dva mjeseca nije s bilo kojega od njegovih računa kod bilo koje pravne osobe koja za njega obavlja poslove platnoga prometa isplaćena barem jedna petina iznosa koji je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu bez daljnjega pristanka dužnika naplatiti s toga računa. Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na kojim drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje. Ta predmnjeva neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu naplatiti sa svih njegovih računa, ili ako dođe do pristupanja dugu. Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa. Postojanje okolnosti o tome da je dužnik nesposoban za plaćanje dokazuje se potvrdom pravne osobe koja za dužnika obavlja poslove platnoga prometa. Ta je pravna osoba dužna bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu. U suprotnom ona odgovara za štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti. Prijeteća nesposobnost za plaćanje: Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje). 2. Prezaduženost Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću. Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba (javno trgovačko društvo, komanditno društvo) ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba. Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnoga postupka. Što je stečajni postupak? Stečajni postupak je sudski izvanparnični postupak u kojem se na odgovarajući način primjenjuju pravila parničnog postupka u postupku pred Trgovačkim sudom. Tko je nadležan za provođenje stečajnog postupka U stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika pravne osobe, odnosno sjedište dužnika pojedinca. Načela postupka Stečajni postupak se pokreće samo prijedlogom ovlaštene osobe. Stečajni postupak je hitan. Stečajni sudac po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti za stečajni postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze. Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave. Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika na temelju zakona, ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno sam dužnik pojedinac nepoznata boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do prekomjernoga odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnoga dužnika pojedinca može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenoga zastupnika. Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U stečajnom postupku se ne može tražiti povrat u prijašnje stanje. Koje se odluke donose u stečajnom postupku Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i zaključka. Zaključkom se izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu stečajnog postupka za obavljanje pojedinih radnji te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kada je to izrijekom predviđeno ovim Zakonom. Pravni lijekovi Protiv rješenja žalba je dopuštena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Rok za žalbu je osam dana, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Ako se prema ovom Zakonu dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, rok za žalbu počinje teći istekom trećega dana od dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču suda, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem. Ako se prema ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.Žalba protiv rješenja ne zadržava ovrhu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.Ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba, sud će umnožiti dio spisa na koji se žalba odnosi i prijepis toga dijela spisa sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, u prvostupanjskom će se postupku poduzimati one radnje koje je moguće poduzimati prije pravomoćnosti pobijanoga rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću sastavljenom od triju sudaca. Vijeće drugostupanjskog suda dužno je o žalbi odlučiti hitno, a najkasnije u roku od 60 dana od primitka žalbe. Prvostupanjski sud je dužan žalbu podobnu za odlučivanje dostaviti drugostupanjskom sudu u roku od 8 dana od njezinog primitka. Protiv zaključka nije dopuštena žalba. U stečajnom postupku ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a revizija se može izjaviti samo ako odluka drugostupanjskog suda ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, u skladu s pravilima parničnog postupka. Tijela stečajnoga postupka Tijela stečajnoga postupka su: 1. stečajni sudac, 2. stečajni upravitelj, 3. skupština vjerovnika 4. odbor vjerovnika. 1. Stečajni sudac Stečajni sudac: 1. odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak, 2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka, 3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezatne upute, u skladu s ovim Zakonom, 4. nadzire rad odbora vjerovnika, 5. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom, 6. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju, 7. odobrava isplatu vjerovnika, 8. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka, 9. odlučuje i o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka, osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje koje drugo tijelo stečajnoga postupka. 2. Stečajni upravitelj Za stečajnog upravitelja može biti imenovan samo odvjetnik, odvjetnički ured koji ima financijsko-ekonomskog savjetnika ili član javnog trgovačkog društva upisanog u sudski registar za obavljanje djelatnosti stečajno upraviteljske službe koji ima visoku stručnu spremu (VII/I stupanj) i položen stručni ispit za stečajnog upravitelja. Za stečajnog upravitelja može se imenovati fizička osoba koja ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih upravitelja. Prigodom imenovanja stečajnog upravitelja posebno će se voditi računa o tome da upravitelj raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje odnosnog stečajnog postupka. Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila članom nekog njegovog tijela, zatim bliski srodnik stečajnoga suca, osoba odgovornih za obveze u stečaju, članova uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparništva s dužnikom. Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nadzornog odbora ili sličnog tijela, osoba pravomoćno osuđena za počinjena kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja te za druga kaznena djela koja ju čine nedostojnom za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja. Za stečajnog upravitelja može biti imenovan i odvjetnik pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka. Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka. Ovlasti stečajnoga upravitelja: Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga postupka, poslovanje vodi stečajni upravitelj. Stečajni upravitelj zastupa dužnika. Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlastima zakonskoga zastupnika. Stečajni upravitelj može stečajnom sucu podnijeti pisani prigovor protiv njegovih naredbi i uputa u roku od tri dana, a ako je rok za provedbu naredbe ili upute kraći od tri dana, unutar toga roka. Do odluke stečajnoga suca stečajni upravitelj može odgoditi provedbu dobivene naredbe ili upute, ako u njima nije drukčije određeno. – BRISANO !!! Dužnosti stečajnoga upravitelja: Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a osobito: 1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka, 2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom sucu, 3. odrediti povjerenstvo za popis imovine, 4. sastaviti početno stanje imovine dužnika, 5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika, 6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika, 7. savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se poslovanje nastavlja, 8. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu, 9. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu, 10. dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun, 11. izvršiti naknadne isplate vjerovnika. 12. nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu u skladu s ovim Zakonom, 13. obavljati i druge poslove u skladu s ovim Zakonom. Stečajni upravitelj je dužan podnositi pisana izviješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajni sudac ili odbor vjerovnika. Odgovornost stečajnoga upravitelja Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti. Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrio stečajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute stečajnoga suca, osim ako je odobrenje ili uputu isposlovao na prijevaran način. Za štetu koju počine radnici stečajnoga upravitelja stečajni upravitelj odgovara samo ako je šteta nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru. Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku stečajne mase koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u vrijeme preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna za njeno ispunjenje. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog povrede dužnosti stečajnoga upravitelja zastarijeva protekom roka od tri godine od saznanja oštećenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza stečajnoga upravitelja za naknadu štete. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od pravomoćnosti odluke o zaključenju stečajnoga postupka. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prouzrokovane povredom dužnosti počinjene u svezi s naknadnom diobom ili s nadzorom nad ispunjenjem plana, zastarijeva protekom roka od tri godine od provedbe naknadne diobe ili završetka nadzora. Stečajni upravitelj dužan je nakon stupanja na dužnost osigurati se kod osiguravajućeg društva od odgovornosti u smislu odredaba ovoga članka, nakon što visinu osigurnine odredi zaključkom stečajni sudac uzimajući u obzir predvidivu veličinu stečajne mase te složenost postupka. Troškovi osiguranja su troškovi stečajnog postupka. O zahtjevima za naknadu štete podnesenim protiv stečajnog upravitelja sud odlučuje u parničnom postupku. Polaganje računa Stečajni upravitelj dužan je po završetku svoje dužnosti položiti račun vjerovnicima. Stečajni sudac će, prije ročišta vjerovnika, ispitati završni račun upravitelja i na njemu potvrditi da ga je ispitao. U slučaju potrebe stečajni sudac može odrediti da završni račun pregledaju vještaci. Ako je osnovan odbor vjerovnika, stečajni sudac će, završni račun, prije nego što ga ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom računu. Ispitani završni račun, zajedno s dokazima i izjašnjenjem odbora vjerovnika, stečajni sudac će staviti na uvid vjerovnicima u pisarnici suda. Rok između izlaganja završnoga računa s prilozima i održavanja ročišta vjerovnika mora iznositi najmanje osam dana. Vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju da u određenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaže račune. Na te se račune na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka. Nadzor nad stečajnim upraviteljem Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika, koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova. 3. Odbor vjerovnika Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove. U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni: 1. stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama 2. vjerovnici s malim tražbinama 3. predstavnik ranijih dužnikovih zaposlenika (radnika), osim ako oni kao stečajni vjerovnici ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama. Broj članova odbora vjerovnika mora biti neparan. Zadaci odbora vjerovnika: 1. Odbor vjerovnika je dužan 2. nadzirati stečajnoga upravitelja i 3. pomagati mu u vođenju poslova, 4. pratiti tijek poslovanja, 5. pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te 6. naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine. Odgovornost članova odbora vjerovnika Članovi odbora vjerovnika dužni su razlučnim i stečajnim vjerovnicima, naknaditi štetu ako su skrivljeno povrijedili koju od svojih zakonskih dužnosti. Odredbe o zastari prava na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prema stečajnom upravitelju primjenjuju se na odgovarajući način i na zastaru zahtjeva za naknadu štete prema članovima odbora vjerovnika. 4. SkupŠtina vjerovnika Skupštinu vjerovnika saziva stečajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac Ovlasti skupštine vjerovnika: Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu: 1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti, 2. imenovati novoga stečajnog upravitelja, 3. odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine, 4. odlučiti o preustroju, naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana, 5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika, 6. odlučiti o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka u skladu s ovim Zakonom. 5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika. Skupština vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine kojom upravlja stečajni upravitelj. Ukidanje odluke skupštine vjerovnika Ako je koja od odluka skupštine vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika, stečajni će sudac na zahtjev kojega od razlučnih vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnog reda ili stečajnog upravitelja ili iznimno po službenoj dužnosti, tu odluku ukinuti. O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će odlučiti odmah na toj skupštini, ali u složenijim slučajevima može odgoditi donošenje odluke za 8 dana od dana održanja skupštine vjerovnika. Rješenje kojim se ukida odluka skupštine vjerovnika javno se objavljuje. Protiv te odluke pravo na posebnu žalbu ima svaki razlučni vjerovnik te svaki stečajni vjerovnik koji nije nižega isplatnog reda. Pokretanje stečajnoga postupka Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika, ako zakonom nije drukčije određeno. Nikada se ne pokreće po službenoj dužnosti. Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga. Razlučni vjerovnici mogu predlagati otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom samo ako učine vjerojatnim da se njihova tražbina neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo. Rok podnošenja prijedloga: Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac dužni su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od dvadeset jedan dan od dana nastupanja nesposobnosti za plaćanje. Prethodni postupak Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak), protiv kojega nije dopuštena posebna žalba ili taj prijedlog odbacuje rješenjem. U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac može imenovati privremenoga stečajnog upravitelja. Kada sudac može donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka bez vođenja prethodnog postupka? Ako dužnik predloži otvaranje stečajnoga postupka ili ako nakon pokretanja prethodnoga postupka prizna postojanje kojega od razloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni sudac može bez prethodnoga postupka, odnosno bez daljnjega vođenja toga postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka. Prethodni postupak može trajati najduže tri mjeseca od donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka, osim ako posebne okolnosti ne zahtijevaju dulji rok. Ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka Nakon što donese rješenje o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac će odmah zakazati ročište na koje će pozvati zastupnike dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, predlagatelja, pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa i privremenoga stečajnoga upravitelja, a po potrebi i druge osobe. Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka pozvane osobe će se izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. One se o prijedlogu mogu i pisano izjasniti. Izjava o pristupanju dugu Treća osoba može na ročištu iz članka 49. ovoga Zakona dati izjavu o pristupanju dugu stečajnoga dužnika. Uz izjavu je treća osoba dužna predočiti stečajnom sucu po javnom bilježniku ovjerovljenu ispravu o sadržaju i načinu podmirenja dužnikovih obveza prema odredbi stavka 3. ovoga članka. Stečajni sudac će ocijeniti danu izjavu i, po potrebi, provjeriti je i zatražiti odgovarajuće jamstvo. Radi toga može i odgoditi ročište.Ako se pokaže da je izjava o pristupanju dugu bez valjanoga pokrića, njen davatelj odgovara za prouzročenu štetu i troškove postupka. Stečajni sudac će odobriti pristupanje dugu ako se pristupitelj obvezao da će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana donošenja rješenja o odobrenju pristupanja dugu namiriti sve dospjele obveze stečajnoga dužnika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu već nastale obveze, kako budu dospijevale. Davatelj izjave o pristupanju dugu i njegovi jamci, nakon što stečajni sudac odobri pristupanje dugu, solidarno odgovaraju s dužnikom za njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o pristupanju dugu. Rješenjem kojim se odobrava pristupanje dugu, stečajni sudac će obustaviti stečajni postupak. Protiv toga rješenja pravo na Žalbu imaju predlagatelj i dužnik. Vjerovnici stečajnoga dužnika čija je tražbina prema dužniku nastala do pristupanja dugu i koja je utvrđena ovršnom ispravom mogu na temelju te isprave i rješenja kojim se odobrava pristupanje dugu izravno tražiti ovrhu protiv pristupitelja i njegovih jamaca. Dužnik odgovara solidarno s pristupiteljem dugu za preuzete obveze. Vjerovnici koji imaju prema stečajnom dužniku ovršnu ispravu mogu i nakon pristupanja dugu izravno na temelju te isprave tražiti protiv njega ovrhu Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika Stečajni sudac će odrediti jednog ili više vještaka koji će u roku od 15 dana, zajedno s njime i s privremenim stečajnim upraviteljem ako je imenovan i po njihovim uputama ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen. Slučajevi u kojima se neće odrediti ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika Vještaci iz članka 51. ovoga Zakona neće se imenovati ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka bez prethodnoga ispitivanja sposobnosti dužnika za plaćanje ili njegove prezaduženosti. Vještaci iz stavka 1. ovoga članka neće se imenovati i ako se nesposobnost dužnika za plaćanje može nedvojbeno utvrditi iz okolnosti što je obustavio plaćanje. Okolnost da je dužnik obustavio plaćanje može se osobito utvrditi na temelju izvješća pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa. Otvaranje stečajnoga postupka Nakon što primi izvješće privremenoga stečajnoga upravitelja, te mišljenje vještaka o nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti dužnika, stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka. Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka može se ispitati mogućnost pristupanja dugu. U tom će slučaju stečajni sudac na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 50. ovoga Zakona, osim odredbe o odgodi ročišta. Ako je riječ o slučaju u kojem se neće ispitivati gospodarsko-financijsko stanje dužnika (članak 51.), tada se ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka (članak 49.) može spojiti s ročištem radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupka (članak 53.). Stečajni sudac će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka. U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni sudac će odrediti tko je dužan snositi troškove postupka. Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka žalbu može podnijeti osoba koja je bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja stečajnoga suca kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka žalbu može podnijeti predlagatelj. Ako se utvrdi da je dužnik do završetka prethodnoga postupka postao sposoban za plaćanje, postupak će se obustaviti. Troškove provedenoga postupka u tom slučaju snosi dužnik. Ako otvori stečajni postupak, stečajni sudac će u tom rješenju imenovati stečajnoga upravitelja. Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se vjerovnici da u određenom roku, u skladu s pravilima ovoga Zakona o prijavi tražbina, stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine. Rok za prijavu tražbina ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana. Razlučni i izlučni vjerovnici pozvat će se da u roku iz stavka 3. ovoga članka obavijeste stečajnog upravitelja o svojim pravima, sukladno odredbi članka 173. stavka 5. i 6. ovoga Zakona. Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se dužnikovi dužnici da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika. Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročišta Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac će zakazati: 1. ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište). Između posljednjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga ročišta ne smije proteći manje od osam dana niti više od dva mjeseca, 2. ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno ročište). To se ročište ne može održati prije ispitnog ročišta niti petnaest dana od dana održavanja toga ročišta. Ročišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se spojiti tako da se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište. Na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu osnovati odbor vjerovnika i imenovati novoga stečajnoga upravitelja, odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja imovine stečajnoga dužnika te donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika. Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju stečajni postupak neće provesti. Postupak se neće zaključiti, ako se u roku koji rješenjem odredi stečajni sudac predujmi dostatan iznos novca za pokriće troškova kako prethodnog, tako i otvorenog stečajnog postupka. Oglas o otvaranju stečajnoga postupka O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješćuju oglasom. Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i objavom u "Narodnim novinama". Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnoga postupka. Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljuje se isticanjem na oglasnoj ploči suda. Stečajna masa Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka. Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika. Imovina koja ne ulazi u stečajnu masu Imovina dužnika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti, kad on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu masu. Stečajni vjerovnici Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu. Oni se namiruju razmjerno veličini svojih tražbina i to istovremeno???? Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnoga reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnoga reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina. Status stečajnog vjerovnika postiže se podnošenjem prijave potraživanja stečajnom upravitelju???? Tražbine viših isplatnih redova U tražbine viših isplatnih redova spadaju: 1. tražbine zaposlenika i ranijih zaposlenika koje su ostvarene prije otvaranja stečajnog postupka, 2. sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove (opći isplatni red). Tražbine viših isplatnih redova – IZMJENA !!! U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. U tražbine drugog višeg isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove. Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova, namiruju se prema navedenom redoslijedu: 1. kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka, 2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, 3. novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenoga ili prekršajnoga djela kojima se nameće obveza plaćanja novca, 4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika, 5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine. Tražbine za koje je između vjerovnika i dužnika ugovoreno da će u stečajnom postupku biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe, namirivat će se nakon tražbina iz stavka 1. ovoga članka. Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika. Tražbine koje spadaju u isti isplatni red namiruju se razmjerno???? Nedospjele tražbine Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka. Ako se na tražbine iz stavka 1. ovoga članka nije plaćala kamata, smatrat će se kao da se na njih plaćala zakonska kamata i tražbine će se smanjiti na iznos koji bi, po uračunavanju zakonskih kamata za vrijeme od otvaranja stečajnoga postupka do dospijeća, odgovarao punom iznosu tražbina. Izlučni vjerovnici Osoba koja na temelju kojega svoga stvarnoga ili osobnoga prava može dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu, nije stečajni vjerovnik, nego izlučni vjerovnik. Njeno će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima koja važe za ostvarivanje tih prava izvan stečajnoga postupka, npr. pravo vlasništva izlučnog vjerovnika na određenoj stvari ili pravu. Ako je pravo te osobe upisano u zemljišnoj ili u kojoj drugoj javnoj knjizi, stečajni dužnik mora dokazati da predmet na koji se to pravo odnosi spada u stečajnu masu. Izlučni vjerovnici ne podnose prijavu potraživanja nego zahtjev stečajnom upravitelju da mu preda predmet koji nije dio stečajne mase. Pravo na vraćanje: Prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplaćena u cijelosti može tražiti da mu se vrati roba koja je iz drugoga mjesta poslana dužniku prije dana otvaranja stečajnoga postupka a do dana otvaranja toga postupka nije prispjela u odredišno mjesto, odnosno ako je do toga dana dužnik nije preuzeo (pravo na vraćanje). Pravo na vraćanje ima i komisionar za kupnju robe. Ako je dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je stigla u odredišno mjesto prije dana otvaranja stečajnoga postupka, prodavatelj nema pravo na vraćanje ali ima pravo redovnim putem ostvariti svoja prava u svezi s tom robom kao izlučni vjerovnik. Razlučni vjerovnici Razlučni vjerovnici su vjerovnici koji imaju pravo odvojenog namirenja iz određene stvari ili prava upisanih u javne knjige, a koji su dijelovi stečajne mase. Razlučni vjerovnici isključuju do visine iznosa svojih tražbina stečajne vjerovnike od namirenja iz vrijednosti stvari ili prava na kojima je zasnovano razlučno pravo. Razlučni vjerovnici stečajnom upravitelju podnose prijavu tražbine i obavijest o razlučnom pravu. Razlučni vjerovnici su npr. 1. Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.) (oni imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava). 2. Vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase u skladu s ovim Zakonom imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu imaju pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga predmeta. 3. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo, 4. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist, 5. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona, 6. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza po zakonu služi osiguranju javnih davanja. Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su stečajni vjerovnici ako im je dužnik i osobno odgovoran, npr. bio je jamac. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti. Vjerovnici stečajne mase Obveze stečajne mase Osobe čije tražbine nastaju nakon otvaranja stečajnog postupka. Oni se namiruju u cijelosti o dospjelosti svojih tražbina. Iz stečajne mase najprije se namiruju troškovi stečajnoga postupka i ostale obveze stečajne mase. Obveze stečajne mase iz stavka 1. ovoga članka stečajni upravitelj namirit će redom kojim one dospijevaju. Troškovi stečajnoga postupka U troškove stečajnoga postupka spadaju: 1. sudski troškovi stečajnoga postupka, 2. nagrade i izdaci privremenoga stečajnoga upravitelja, stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika, 3. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka. Ostale obveze stečajne mase U ostale obveze stečajne mase spadaju obveze: 1. zasnovane radnjama stečajnoga upravitelja ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnoga postupka, 2. tražbine odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih šest mjeseci prije otvaranja stečajnoga postupka u svezi sa zaštitom i ostvarenjem prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu, 3. iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži za stečajnu masu ili mora uslijediti nakon otvaranja stečajnoga postupka, 4. na temelju neosnovanoga obogaćenja mase, 5. tražbine radnika stečajnoga dužnika nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka. Obveze koje je preuzeo privremeni stečajni upravitelj, ovlašten raspolagati imovinom dužnika do otvaranja stečajnoga postupka, smatraju se obvezama stečajne mase. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga odnosa ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom je upravljao. Nedospjele tražbine Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOGA POSTUPKA Vrijeme nastupanja pravnih posljedica Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju početkom dana kojega je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda. Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu Žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile početkom dana kojega je prvo rješenje o otvaranju stečajnoga postupka istaknuto na oglasnoj ploči suda. 1) PRVA POSLJEDICA - Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja. Otvaranjem stečajnoga postupka prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnoga upravitelja. Otvaranjem stečajnoga postupka prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu prelaze na stečajnoga upravitelja. 2) FORMIRA SE STEČAJNA MASA 3) STEČAJNI VJEROVNICI MOGU OSTVARIVATI SVOJE TRAŽBINE SAMO U STEČAJNOM POSTUPKU Zabrana otuđenja ili opterećenja koja je protiv dužnika određena prema općim pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba, u stečajnom postupku je bez učinka. Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zabrane otuđenja i opterećenja do kojih je došlo u svezi s postupkom ovrhe ili osiguranja. Raspolaganja ranijih zastupnika dužnika pravne osobe, odnosno dužnika pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne mase bez pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Činidbe u korist dužnika Ako nakon otvaranja stečajnoga postupka netko izravno ispuni obvezu zastupniku dužnika pravne osobe ili dužniku pojedincu prije javnog priopćenja o otvaranju stečajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist stečajne mase, takvim se ispunjenjem oslobađa svoje obveze ako dokaže da u vrijeme ispunjenja nije znao da je stečajni postupak otvoren. Nasljedstvo Ako je dužnik pojedinac stekao nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili tijekom stečajnoga postupka, samo se on ima pravo prihvatiti ili odreći nasljedstva ili zapisa. Podjela imovine pravne zajednice Ako je dužnik s nekom trećom osobom u suvlasničkoj ili kojoj drugoj pravnoj zajednici ili ortaštvu, podjela imovine obavit će se izvan stečajnoga postupka. Za obveze iz takvoga odnosa može se iz udjela dužnika tražiti odvojeno namirenje. Preuzimanje parnica Parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu uključujući i arbitražne postuke koji su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka bili u tijeku preuzet će u ime i za račun stečajnog dužnika stečajni upravitelj. Parnice koje su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka bile u tijeku protiv stečajnog dužnika preuzet će u njegovo ime stečajni upravitelj ako se tiču: 1. izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase, 2. odvojenog namirenja, 3. obveza stečajne mase. Protivna stranka, koja je uspjela u parnici iz stavka 1. i 2. ovoga članka, troškove parničnog postupka nastale do prekida postupka, kao i troškove nastale nakon prekida postupka ako stečajni upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tužbeni zahtjev ili se odrekne tužbenog zahtjeva, može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. U protivnom troškovi parnice nastali nakon prekida namirit će se kao dugovi stečajne mase. Tražbine stečajnih vjerovnika Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku. Osobna odgovornost članova društva Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju za obveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovi njihove osobne odgovornosti za vrijeme stečajnoga postupka, može ostvarivati samo stečajni upravitelj. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEČAJNOGA DUŽNIKA Pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se remeti ujednačeno namirenje stečajnih vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini stečajni vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika), stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s odredbama ovog Zakona. S pravnom radnjom izjednačeno je i propuštanje zbog kojeg je stečajni dužnik izgubio kakvo pravo ili kojim su protiv njega imovinskopravni zahtjevi bili zasnovani, održani ili osigurani. Kongruentno namirenje Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje na način i u vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava (kongruentno namirenje), može se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost. Pobojna je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava, ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka i ako je vjerovnik u vrijeme njenog poduzimanja znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Smatrat će se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje postupka. Inkongruentno namirenje Pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati: 1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga, ili 2. ako je poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje, ili 3. ako je radnja poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a vjerovnik je u vrijeme njena poduzimanja znao da se njome oštećuju stečajni vjerovnici. Smatrat će se da je vjerovnik znao da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti na temelju kojih se nužno moralo zaključiti da se njome vjerovnici oštećuju. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za oštećenje stečajnih vjerovnika. UPRAVLJANJE STEČAJNOM MASOM I UNOVČENJE STEČAJNE MASE Preuzimanje stečajne mase Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj je dužan cjelokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu odmah uzeti u posjed i njome upravljati. Stečajni upravitelj može na temelju ovršnoga otpravka rješenja o otvaranju stečajnoga postupka zahtijevati od suda da naredi dužniku predaju stvari i odrediti ovršne radnje kojima će se ta naredba prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika koji po zakonu zastupa dužnika pravnu osobu ili dužnika pojedinca iz članka 107. ovoga Zakona. Stečajni upravitelj može nakon pravomoćnosti rješenja o otvaranju stečajnoga postupka predložiti stečajnom sucu da naredi i trećim osobama, u čijem su posjedu predmeti stečajne mase, predaju tih stvari. Stečajni upravitelj dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu o vlasništvu na stvari. O prijedlogu stečajnog upravitelja, a nakon što je saslušao osobe u čijem su posjedu predmeti stečajne mase, stečajni sudac odlučuje rješenjem. Ako se treća osoba u čijem je posjedu predmet stečajne mase protivi prijedlogu stečajnog upravitelja iz stavka 3. ovog članka, stečajni sudac odbit će taj prijedlog i uputiti stečajnog upravitelja u parnicu radi ostvarenja prava na predaju u posjed. Pravomoćno rješenje iz stavka 3. ovoga članka predstavlja ovršnu ispravu. Unovčenje stečajne mase Nakon izvještajnoga ročišta stečajni upravitelj je dužan bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti s odlukom vjerovnika. Prigodom unovčenja dijelova imovine stečajne mase stečajni upravitelj je dužan držati se odluka vjerovnika i odbora vjerovnika. Stečajni upravitelj može predložiti sudu da unovčenje određenih dijelova imovine koja ulazi u stečajnu masu odredi i provede po pravilima koja vrijede za sudsku ovrhu radi naplate novčane tražbine. Namirenje stečajnih vjerovnika Stečajni vjerovnici prijavljuju svoje tražbine stečajnom upravitelju podneskom u dva primjerka. Prijave te tražbine ispituju se na ispitnom ročištu prema svojim iznosima i redu. Stečajni upravitelj dužan je određeno se izjasniti priznaje li ili osporava prijavljenu tražbinu. Tražbine koje su osporili stečajni upravitelj, dužnik pojedinac ili koji od stečajnih vjerovnika moraju se posebno raspraviti. Izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja. Tražbina se smatra utvrđenom ako je na ročištu prizna stečajni upravitelj, a ne ospori netko od vjerovnika. Tražbina se smatra utvrđenom ako ju na ispitnom ročištu prizna stečajni upravitelj, a ne ospori ju, koji od stečajnih vjerovnika, odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno. Ako dužnik pojedinac ospori tražbinu, to ne sprečava utvrđivanje tražbine. Ako stečajni upravitelj ili neki drugi vjerovnik ospori tražbinu sud će vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja oporene tražbine. Međutim, ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava sud će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svog osporavanja. Ako je stečajni upravitelj osporio tražbinu, stečajni sudac će vjerovnika uputiti na parnicu protiv stečajnog dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine. Ako je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, stečajni sudac će stečajnog vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. Osporavatelj u takvoj parnici nastupa u ime i za račun stečajnog dužnika. Ako su osporene tražbine radnika i ranijih radnika stečajnog dužnika, parnica radi utvrđivanja osporene tražbine vodi se po općim odredbama u postupku pred sudovima, te posebnim odredbama za parnice u radnim sporovima. Ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, stečajni sudac će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja. Dioba S namirenjem stečajnih vjerovnika može se započeti tek nakon općeg ispitnoga ročišta. Vjerovnici se namiruju prema pritjecanju gotovinskih sredstava. Završnoj diobi se pristupa kad se definitivno okonča unovčenje stečajne mase. Završna dioba smije se poduzeti samo uz suglasnost stečajnoga suca. Zaključenje stečajnog postupka Nakon okončanja završne diobe stečajno vijeće stečajni sudac donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka. Na temelju tog rješenja briše se stečajni dužnik iz sudskog registra. Obustava stečajnog postupka Stečajni posupak će se obustaviti: 1. zbog nedostatnosti mase za pokriće troškova stečajnoga postupka 2. zbog naknadnog nestanka stečajnog razloga 3. zbog nedostatnosti mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase 4. suglasnošću stečajnih vjerovnika Stečajni plan = omogućuje put ozdravljenja stečajnog dužnika. Plan je skup mjera koje se poduzimaju u odnosu na stečajnog dužnika radi njegova nastavljanja s poslovanjem i omogućavanja stjecanja prihoda. Stečajnim planom može se: 1. ostaviti dužniku svu imovinu ili dio imovine radi nastavljanja poslovanja 2. prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osobu koja će biti osnovana. 3. dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba 4. raspodijeliti svu ili dio imovine dužnika između vjerovnika 5. smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika i sl. 6. prodati svu ili dio imovine dužnika, sa ili bez razlučnih prava 7. odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika, 8. namiriti ili izmijeniti razlučna prava, 9. obveze dužnika pretvoriti u kredit, 10. preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika, 11. urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga postupka, i sl. U provođenju stečajnog plana sudjeluje: 1. stečajni dužnik 2. razlučni vjerovnici 3. stečajni vjerovnici 4. osobe koje imaju udjele u stečajnom dužniku Za prihvat stečajnog plana potreban je pristanak vjerovnika. Cilj stečajnog plana je: 1. da se svim sudionicima poboljša imovinskopravni položaj; 2. da se ni jednom od njih protiv njihove volje taj položaj ne pogorša u odnosu na situaciju u kojoj bi se nalazio kada bi se stečajni postupak proveo do kraja i unovčila imovina stečajnog dužnika. Traži traži valjda ćeš naći!!!

Recimo da želim osnovati Nacionalni Kyokushin BudoKai savez. No u Hrvatskoj već postoji Nacionalni Kiokushin savez, ali isti nije član Hrvatskog olimpijskog odbora. Da li ću ja to moći i kako? Čini se da je problem u tome što su ti sportovi slični, ali prema inozemnoj praksi očito se to ne smatra istim sportom već je riječ o dva različita sporta. Svi zakonski uvjeti za osnivanje toga kluba postoje, jedino je diskutabilno priznanje toga sporta kao posebne discipline. Molim za savjet nekoga tko ima nekog uvida ili iskustva u vezi ovog problema. (Moj mail, ako mi se želite javiti tim putem: aglavasv@gmail.com

To je i bio cilj! Malo smijeha u svoj toj tjeskobi. :buuu:

Poslala sam ti skriptu, jer upravo maloprije sam je i sama dobila.

E, kolega, a da ti jednostavno ignoriraš ovu temu. Tvoji komentari niti kome koriste a vjerojatno nikog niti ne zanimaju. Ako ne želiš pomoći, nemoj. Jednostavno. A ako je tvoja kolegijalnost u podmuklim komentarima, barem se potpiši.

pa klikneš na moj profil i vidiš adresu!. Al dobro; aglavasv@gmail.com

Vidim da se vi očito ne možete dogovoriti, pa u slučaju sudskog spora: vjerojatno ćeš moći viđati sina 2x tjedno i svaki drugi vikend, s tim da za neke praznike i blagdane dobiš extra bonus. Preporučam ti da još probaš s njom rješiti nesuglasice, jer sve je to tako grozno za dijete. Djed i baka- mogu tražiti, preporučam da traže istom kada sud bude odlučivao o tvojim susretima i druženjima. Ona je xxxx ako ti ne da vidit dijete, bez obzira na vaše odnose. Hm. Sretno!

Ako bi netko imao nove skripte iz trgovačkog, obiteljskog i radnog ja bih molila cijenjene kolege da mi mejlaju. Baj d vej, da li je dobraona skripta iz organizacije i upravnog s http://www.pravosudni.izhr.com/ ??? Pliz hića mi je!!! aglavasv@gmail.com

Ako bi netko imao nove skripte iz trgovačkog, obiteljskog i radnog ja bih molila cijenjene kolege da mi mejlaju. Baj d vej, da li je dobraona skripta iz organizacije i upravnog s http://www.pravosudni.izhr.com/ ??? Pliz hića mi je!!! Za uzvrat šaljem sve ostalo