tetak

Nema. Samo odvjetnici (i državni odvjetnici) imaju pravo na naknadu odvjetničkih troškova u sudskom postupku. Bile su neke inicijative da i pravnici u privredi dobiju pravo na naplatu troškova u sudskim postupcima kao i odvjetnici, ali to naravno nije prošlo.

Poštovane kolegice i kolege, kad u tenderima piše da ''...ponuda mora biti pisana strojem ili neizbrisivom tintom...'' zanima me što se smatra neizbrisivom tintom. Postoji li negdje definicija ili nekakav opis pojma ''neizbrisiva tinta''? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Poštovana, članak 47. stavak 1. Zakona o radu propisuje: ''Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili porodiljnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.'' Budući da djelatnica o kojoj ste pisali u 2008. godini nije radila najmanje 6 mjeseci (pod ''radila'' se smatra da je faktično radila, a ne da je samo bila zaposlena - prema praksi koju sam uspio pronaći), nema pravo na korištenje godišnjeg odmora, niti razmjernog dijela godišnjeg odmora, iz 2008. godine. S poštovanjem.

Poštovane kolegice i kolege, molim za pomoć. Naime, potrebno je sklopiti ugovor sa sindikatom, odnosno njegovom podružnicom, ali nigdje ne mogu naći službeni podatak gdje je sindikat, odnosno njegova podružnica upisana i tko su osobe ovlaštene za zastupanje. Pokušao sam u Registru udruga (tamo sam uspio naći samo 2-3 sindikata)i na stranici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (tamo nisam uspio naći ništa). Zna li možda netko tko vodi registar za sindikate i na koji način provjeriti pravnu sposobnost sindikata, odnosno podružnica? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Na polici bi trebalo pisati kolika je osigurana svota ukoliko se dogodi osigurani slučaj. Ako je premija osiguranja redovno plaćana i osigurani slučaj se dogodi, tada osiguratelj isplaćuje banci osiguranu svotu. Banka iz tog iznosa zatvara kredit, ili dio kredita, ovisno o iznosu kredita i osiguranoj svoti, a ukoliko je osigurana svota veća od duga po kreditu, ostatak novca trebao bi biti isplaćen nasljednicima osiguranika.

Poštovane kolegice i kolege, molim za pomoć. Potrebno je sklopiti ugovor o zakupu poslovnog prostora i vlasnik poslovnog prostora želi da se ugovor sklopi s njim kao vlasnikom obrta (Marko Marković, vl. obrta Marko), a ne s Markom Markovićem kao fizičkom osobom (bez spominjanja obrta). Prema zk izvatku vlasnik predmetne nekretnine je, naravno, Marko Marković i obrt se uopće ne spominje. Postoje li zapreke da se sklopi ugovor o zakupu nekretnine na način da se kao zakupodavac označi Marko Marković, vl. obrta Marko iako je prema podacima iz zemljišnih knjiga vlasnik nekretnine samo Marko Marković (bez naznake obrta)? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

A zna li netko koliko Ustavnom sudu treba (u prosjeku) za rješavanje prijedloga za ocjenu ustavnosti? Ja sam podnio takav prijedlog u kolovozu 2005. (ako me sjećanje dobro služi) i od onda još nisam dobio nikakav odgovor.

Sukladno odredbi članka 969. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima, ako ugovaratelj osiguranja života, odnosno osiguranja od nesretnog slučaja ne plati neku premiju o dospjelosti, osiguratelj nema pravo njezinu naplatu zahtjevati sudskim putem. Dakle, Allianz nema pravo sudskim putem tražiti od vas plaćanje dospjelih, a neplaćenih premija za policu osiguranja života.

Kako će čovjek tvrditi da je tek kupio tv kad uredno godinama plaća kablovsku? Ja ne bi žurio sa prijavom. Vidjeti ćemo što nam nosi regulativa EU. Tamo je to različito regulirano, ali ako postoji pretplata za nacionalnu tv, onda je propisano i koja vrsta programa se prikazuje, i nema reklama osim unutar direktnog prijenosa sportskog događaja, tako nekako. Ali plaćanje pretplate nema nikakve veze s plaćanjem kablovske. Ako čovjek već godinama uredno plaća kablovsku, a pretplatu HRT-u ne, zar ga ne bi HRT (da ima tu mogućnost) već na neki način otkrio i poslao inkasatora, a nakon toga i Hanžekoviću još jedan spis?

Prema odredbi članka 53. stavka 2. Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 25/03) vlasnik prijamnika dužan je HRT-u prijaviti prijamnik najkasnije u roku od 30 dana od dana nabave prijamnika, a promjenu adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta, vlasnik je dužan prijaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana promjene. Dakle, ako ćete sami prijavljivati prijamnik uvijek možete reći da ste ga nabavili prije npr. 20 dana, a isto možete reći i inkasatoru ako Vam dođe u kontrolu. Inkasatora, naravno, ne morate pustiti u kuću (stan)ako ne želite. Ako Vas traže nekakav dokaz (račun) o tome kad ste nabavili prijamnik možete reći da ste ga kupili putem oglasnika.

Poštovane kolegice i kolege, zanima me što je sve potrebno učiniti da bi se dobila titula mr. iur. ako sam na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirao 2001. godine (što sve treba poslati i kome, koliko platiti...). Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Moram priznati da to ne znam. Ali vjerujem da netko ovdje zna odgovor i na to pitanje.

Koliko je meni poznato državi porez plaćaju kladionice za svaki uplaćeni listić, a igrači, tj. dobitnici nisu obveznici plaćanja poreza. Ista stvar je i s lotom, bingom.... Tu porez plaća Hrvatska lutrija.

Lijepi pozdrav. Znam za sličan slučaj. Jednom prilikom Hrvatska lutrija nije htjela isplatiti dobitni listić jer nisu priznali da je Gečevski na jednoj utakmici zabio više od 11 koševa. Igrač koji se kladio nabavio je video zapis i službeni zapisnik s utakmice i tužio ih. Na sudu se pregledavala snimka i brojali koševi. Uspio je u parnici i isplatili su mu sve (glavnicu, kamate i odvjetničke troškove).

Priključna karta ti treba samo za relaciju od Dugog Sela do Sesvetskog Kraljevca (i obratno), a na relaciji Sesvetski Kraljevec-Zagreb (i obratno) vrijedi ZET-HŽ pokaz. Jedna putnica koju je HŽ tužio iz istog razloga kao i tebe (nije imala priključnu kartu) uspjela je dokazati pred OS Dugo Selo (presuda je postala pravomoćna) da ju je od Dugog Sela do Sesvetskog Kraljevca automobilom dovezao prijatelj (koji je to posvjedočio) baš iz razloga što nije imala priključnu kartu te se nije htjela švercati, a da ju je kontrolor ''uhvatio'' tek nakon Sesvetskog Kraljevca, te da je za relaciju Sesvetski Kraljevec-Zagreb imala valjani ZET-HŽ pokaz. Svjedočio je i kontrolor, ali je tužbeni zahtjev HŽ-a odbijen. HŽ se žalio na tu presudu, ali je ŽS u Velikoj Gorici potvrdio prvostupanjsku presudu.

Gle, bez svjedoka ćeš teško dokazati da si u pravu. Vjeruj mi, znam iz iskustva. Ako si već u odgovoru na tužbu ili na prvom ročištu rekao da si se obratio kontroloru i da nisi imao kartu onda ćeš bez nekog svjedoka u to teško uspjeti uvjeriti sud. Ali ako nisi, onda imam nešto jako dobro za tebe i slične slučajeve (pravomoćno presuđeno pred OS Dugo Selo).

To bi te moglo koštati oko 200,00 kn sudskih troškova (100,00 kn pristojba za tužbu i isto toliko za presudu)+ glavnica (pretpostavljam da je oko 300,00 kn) + kamata na glavnicu i eventualni trošak za svjedoka (kontrolora) ukoliko ga bude tražio. Imaš li kakvog svjedoka? Nekoga tko se tada vozio s tobom u vlaku?

Ima utjecaja samo na ugovorne strane. Ugovorom od 01.01.2006. godine ugovorena je poslovna suradnja za proizvod A, a sada se ispostavilo da proizvod A nikada nije niti postojao, ali postoji proizvod B. I sad bi trebalo proizvod A zamijeniti s proizvodom B i da se odredba o proizvodu B primjenjuje od 01.01.2006. godine.

Rubens, hvala na odgovoru. Problem je što je ugovor sklopljen u pisanom obliku i primjenjuje se od 01.01.2006. god., ali se tek sada ispostavilo da je jedna odredba pogrešno ugovorena. Sad bi trebalo napraviti aneks ugovoru kojim bi se pogreška ispravila, a ispravljena odredba bi se primjenjivala od 01.01.2006. godine. Ima li za to kakve zapreke?

Poštovane kolegice i kolege, budući nigdje nisam našao decidirani odgovor najljepše Vas molim da mi, ukoliko znate, odgovorite na sljedeće pitanje: Postoji li bilo kakva zapreka da se ugovor (npr. o poslovnoj suradnji) sklopi danas, a da se među ugovornim stranama primjenjuje npr. od 01.01.2006. godine? Ukoliko postoji tada Vas molim i da mi javite gdje je to propisano. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

U današnjem broju NN (73/08) objavljen je podatak DZS-a o prosječnoj mjesečnoj neto plaći koji je potreban za postupanje po izmijenjenom Ovršnom zakonu. Lijepi pozdrav svima.

Hvala na odgovoru, ali mislim da to što je propisano Zakonom o minimalnoj plaći nije prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u RH koji je propisan člankom 15. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.

Lijepi pozdrav svima. S obzirom da 17.06.2008. godine stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona zanima me zna li netko na koji način će se provoditi odredbe članka 15. navedenog Zakona koji glasi: Članak 15. Iznad članka 149. naslov »Ograničenje ovrhe« briše se. U članku 149. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase: »(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od 1/2 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 prosječne mjesečne isplaćene neto-plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. (2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto- -pla­će u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini 1/2 neto-plaće ovršenika. (3) Prosječna neto plaća u smislu stavka 1. ovoga članka je prosječan iznos mjesečne neto-plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini.«......................... Naime, u prijelaznim i završnim odredbama o tom članku nije ništa rečeno, dakle primjenjuje se na sve ovršne postupke (neovisno o tome kad su započeli) od 17.06.2008. godine. Problem je u tome što Državni zavod za statistiku nije objavio prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj-kolovoz 2007. godine (objavljen je prosječan iznos mjesečne bruto plaće u NN 121/07). Pitanje: Na koji način postupati po odredbi članka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona kad nije objavljen podatak o prosječnoj neto plaći isplaćenoj po jednom zaposlenom u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj-kolovoz 2007. godine?

Hvala na odgovoru, ali to znam. Zanima me postoji li negdje na internetu program u koji se može upisati iznos glavnice, datum dospijeća i datum plaćanja pa da se dobije točan iznos kamata, a da je taj program ažuriran s obzirom na visinu kamatne stope nakon stupanja na snagu odredbe članka 29. ZOO-a, tj. da taj program može izračunati koliki je iznos kamata na glavnicu od npr. 2.380,00 kn za razdoblje od 28.03.2005. godine do 14.05.2008. godine.

Pozdrav svima. Zanima me može li se na internetu naći program za obračun zakonskih zateznih kamata koji ima ažurirane stope zatezne kamate (s obzirom da su odredbe članka 29. ZOO-a stupile na snagu 01.01.2008. godine). Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.