mimi.xy

Tako je penava. Trenutno u praksi imamo kaos. I što je najgore, mi smo listu nedozvoljenih tvari imali po starom zakonu. I to je maknuto i ostavljena je ova maglovita definicija. Baš ću poslat upit u MUP.

Uputu o lijeku odobrava Agencija za lijekove i medicinske proizvode. Uostalom nije isto piše li u uputi “ne smije se upravljati vozilom” ili “ovaj lijek pod određenim okolnostima može utjecati na sposobnost upravljanja vozilom”. I onda upravo zato liječnik uputi pacijenta da ga recimo uzima pred spavanje a ne ujutro. Stoga zaključujem da nema osnove da policija automatski upravljanje za vrijeme primjene lijeka smatra prekršajem bez da se utvrdi je li on narušio sposobnost upravljanja vozilom. U svakom slučaju radi se o vrlo loše reguliranom području.

U Francuskoj recimo postoji lijepo definiran sustav klasifikacije lijekova koji utječu na vozače i kategorizira ih se u 3 skupine. U Engleskoj postoji zakonom propisan limit benzodiazepina dozvoljenih u krvi kod vozača. Kod nas ne postoji ništa od toga.

Evo čitam čl. 199. ZSPC i ne čini mi se niti približno jasan. (2) Vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, BE, F, G i AM ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. Što znači izraz “pod utjecajem”, i što znače izrazi “droga” i “lijek”? Izraz “droga” je definiran Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga. Izraz “lijek” definiran je Zakonom o lijekovima kao “svaka tvar ili kombinacija tvari prikazana sa svojstvima liječenja ili sprječavanja bolesti kod ljudi ili svaka tvar ili kombinacija tvari koja se može upotrijebiti ili primijeniti na ljudima u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija farmakološkim, imunološkim ili metaboličkim djelovanjem ili za postavljanje medicinske dijagnoze”. Što znači izraz “pod utjecajem”? Je li imanje tvari u organizmu istovremeno znači i bivanje pod utjecajem u smislu smanjenja vozačkih sposobnosti? Jer ako čitamo čl. 199. na način da vozač ne smije upravljati vozilom ako je pod utjecajem lijeka općenito, onda se vozilom ne smije upravljati niti pod utjecajem ibuprofena protiv bolova koje ljudi svakodnevno uzimaju. Ili “pod utjecajem” znači u smislu smanjenja vozačkih sposobnosti? Što znači da nije bitno uzimam li drogu ili lijek nego jesam li pod utjecajem u smisli da ona utječe na mene kao vozača. Nego, vratimo se na moje pitanje. Činim li ja ozbiljan i teško kažnjiv prekršaj (kazna do 15.000 kn), ako vozim dok pijem tak lijek? A po vašem odgovoru ispasa da činim. I ako je tako, zašto zaboga naša dva ministarstva (MUP, i Ministarstvo zdravstva) nisu toliko usklađeni da se napisalo u uputu o lijeku jednostavno “Za vrijeme primjene ovog lijeka ne smijete voziti.”

Nema crvenog trokutića. Ali čekajte malo, ja sam pitao izričito i neurologa i opću praksu i dobio sam isti odgovor. Znači, hoćete reći da bi me policija gledala isto kao i nekoga tko je napušen za volanom iako ja imam recept za lijek? Ovo je iz upute o lijeku: Upravljanje vozilima i strojevima Razgovarajte sa svojim liječnikom o upravljanju vozilima i strojevima dok uzimate lijek. Lijek može usporiti vaše reakcije, osobito na početku uzimanja. Ako niste sigurni možete li obavljati određenu aktivnost, porazgovarajte o tome sa svojim liječnikom. Volio bih dobiti konkretan odgovor o svojoj pravnoj poziciji jer 1. voziti moram, 2. lijek mi treba, 3. dvojica liječnika mi govore da se nemam što brinuti, 4. iz razgovora s ljudima dobivam najrazličitije odgovore Znači niti sam proizvođač lijeka koji je napisao Uputu o lijeku koja je odobrena od Agencije za lijekove i medicinske proizvode nije napisao u uputi “NE SMIJETE upravljati vozilom, jer će Vas policija smatrati narkomanom.” Mislim da se radi o ozbiljnoj pravnoj nedosljednosti. Ne bih htio nepotrebno širiti ovu temu, ali smatram da se zapravo radi o važnoj temi s obzirom na broj ljudi koji voze na lijekovima i utjecaj na sigurnost prometa. Pogledajte malo razne lijekove koji spadaju u skupine anksiolitika, antidepresiva, analgetika i sl. Većina njih nema jasne oznake o sigurnosti primjene kod vozača, odnosno nema nikakve oznake. Nisam čak siguran postoji li kod nas uopće obveza označavanja lijeka crvenim trokutom. Sjećam se da sam jednom prilikom uzimao lijek koji se u Sloveniji pod drugim nazivom označava trokutom, no naša verija koju proizvodi XY takvu oznaku nema. S druge strane imamo zakon, policiju, popis droga i pravne zavrzlame. A liječnici prepisuju lijekove uvjeravajući pacijente da se nemaju oko čega brinuti, zapravo prepisujući im nešto što je u određenoj situaciji potencijalno ilegalno. Ja sam liječnika izričito pitao Smijem li voziti? On mrtvo hladno odgovara Aham. Gdje je tu njegova odgovornost u slučaju da mene netko pozove na odgovornost?

Pitanje Doktor mi je prepisao klonazepam - benzodiazepinski anksiolitik i antiepileptik za određene psihosomatske simptome koje imam zadnje vrijeme. Lijek je prepisan od strane neurologa. Na upit smijem li na lijeku voziti dobio sam odgovor “Popijte ga navečer za svaki slučaj da vas ne bi uspavljivao. Navečer nakon što ga popijete nemojte voziti, a sljedeći dan nema problema”. Je li takav odgovor u skladu sa zakonskim odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama i drugim relevantnim propisima, pošto se taj lijek nalazi na popisu droga i psihotropnih tvari. Kako policija gleda na činjenicu da vozač upravlja vozilom za vrijeme pijenja takvog lijeka? Što bi se dogodilo u slučaju prometne nesreće, makar i neskrivljene, bi li to bila otegotna okolnost? Činjenica je da mene lijek doista ne uspavljuje i ne djeluje na moju motoriku, ali zanima me pravni aspekt i kako policija postupa u praksi. Hvala

Hvala

Pročitao sam, ali i dalje ne razumijem je li podnositelj prijedloga za razvrgnuće dužan sam odmah platiti cjelokupni iznos pristojbe.

Poštovani, Zanimalo bi me ako netko zna u kakvom su odnosu odredbe Tar. br. 6. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama te čl. 54. Zakona o vlasništvu u slučaju kada jedan od suvlasnika sudu podnosi prijedlog za sudsko razvrgnuće suvlasništva na nekretnini? Plaća li taj suvlasnik odmah cijeli iznos pristojbe na prijedlog za razvrgnuće ili se iznos pristojbe dijeli na sve suvlasnike? Ako se dijeli, dijeli li se odmah, ili je suvlasnik koji podnosi prijedlog dužan platiti cijeli iznos a kasnije zahtjevati regres od ostalih? Hvala

Pokušavao sam pronaći sudsku praksu no izvori su vrlo oskudni (ili ja krivo pretražujem). Imate li spoznaju o tome kakva je sudska praksa ovršnih sudova kod takvih prigovora? Jer, uvažavanje takvog prigovora bilo bi protivno načelu povjerenja u zemljišne knjige ukoliko ne bi uspjeli dokazati nepoštenje vjerovnika (da je znao da ZK stanje ne odgovorava stvarnom). Znači u slučaju da se to ne uspije dokazati postoji li šansa da ovršni sud ipak prizna prije stečeno pravo vlasništva i tu okolnost kao prepreku za provođenje ovrhe?

Bi li mogao prodavatelj kao knjižni prednik (koji je bio upisan u ZK prije upisa osporavane hipoteke) ići sa brisovnom tužbom jer je on za razliku od kupca aktivno legitimiran za podnošenje takve tužbe? Kakve su šanse da on uspije s takvom brisovnom tužbom s obzirom da je založno pravo uknjiženo na temelju odluke suda? Odnosno on više nije aktivno legitimiran s obzirom da je njemu knjižno pravo prestalo...

No ovdje ne možemo primjeniti načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige jer je vjerovnik/ovrhovoditelj (kao i ovršni sud) ZNAO da je nekretnina prodana prije 15 godina i da je kupac uživao zakonit i miran posjed kroz svo to vrijeme (plaćao komunalnu naknadu, režije...). Tako da ja smatram da čl. 130. st. 2. ZV nije primjenjiv jer se ovrhovoditelj nije vodio stanjem zemljišne knjige u dobroj vjeri, dapače suprotno. Je li ta nekretnina sada izgubljena u slučaju nastavka ovršnog postupka? Može li se nekretnina izlučivati iz ovrhe?

Treba li kupac sada tražiti od suda da se utvrdi stjecanje vlasništva dosjelošću (znači da dokaže da je vlasništvo stekao prije zabilježbe i uknjižbe hipoteke), ili treba ići nekim pravnim lijekom protiv rješenja o osiguranju, ili dokazivati vlasništvo u ovršnom postupku...

Poštovani, Zanimalo bi me što se može poduzeti u sljedećoj situaciji. Nekretninu je kupac kupio od prodavatelja prije 15 godina, sklopili su ugovor o kupoprodaji, ovjerili potpise, isplaćena je cijena, plaćen je porez na promet. No vlasništvo nikad nije bilo uknjiženo jer zgrada donedavno nije bila etažirana niti je ugovor položen u knjigu položenih ugovora. U međuvremenu protiv prodavatelja dolazi vjerovnik i traži na temelju rješenja o osiguranju da se na toj nekretnini uknjiži založno pravo i zabilježi ovršivost tražbine (sukladno čl. 295-298. OZ). Tome je ZK sud udovoljio i proveo navedene upise. Nakon saznanja o tome kupac je podnio prijedlog za uknjižbu koji je također usvojen i sada kupac ima u ZK upisano svoje vlasništvo, ali opterećeno hipotekom i zabilježbom ovršivosti tražbine za tuđi dug. Koje daljnje korake bi kupac sada trebao poduzeti da se usprotivi rješenju o osiguranju i upisanoj hipoteci? Također, navodno je sud koji je donosio rješenje o osiguranju bio upoznat sa time da je nekretnina prodana (prodavatelj je priložio ugovor od prije 15 godina), ali unatoč tome sud je usvojio zahtjev vjerovnika (vjerojatno vodeći se stanjem u ZK u tom trenutku). Treba li kupac sada ići sa brisovnom tužbom ili nekim drugim pravnim sredstvom protiv te hipoteke i zabilježbe? Hvala.

A je li tehnički moguće i pravno dopušteno isplatiti primitak od nesamostalnog rada (plaću) na žiro-račun fizičke osobe radnika?

S time da su po novom svi računi građana pod poreznim nadzorom Porezne uprave pa je to dodatni razlog koji uklanja smisao razlikovanja tekućih i žiro-računa.

Proučavam Pravilnik o porezu na dohodak i nije mi jasno, mora li se plaća (dohodak od nesamostalnog rada) isplatiti na tekući račun ili može i na žiro-račun? Pravilnik propisuje da se isplate vrše na žiro-račun a da se određene taksativno navedene isplate MOGU vršiti i na tekući račun (kao i dohodak od nesamostalnog rada). No ne piše da se MORAJU isplatiti na tekući račun. Iz toga proizlazi da se svaka isplata može izvršiti na žiro-račun, pa tako i isplata plaće. Postavljam to pitanje jer ne vidim smisao u imanju tekućeg i žiro-računa ako se može imati samo žiro-račun za sve primitke. Ukoliko je tako, čini mi se da banke namjerno prešućuju tu činjenicu kako bi građani imali što više računa i plaćali što više naknada.

Hvala

Podnio sam kaznenu prijavu u lokalnoj policijskoj postaji zbog kaznenog djela prijevare vezano za prodaju robe preko oglasnika Njuškalo. Potpisao sam 4 primjerka kaznene prijave ali mi je inspektor rekao da zbog tajnosti podataka ne mogu dobiti nijedan primjerak zapisnika o podnesenoj prijavi. Rečeno mi je da sljedeći tjedan mogu dobiti samo potvrdu o podnesenoj prijavi i moram priložiti 20 kn biljega. Zanima me hoće li u toj potvrdi biti navedeni svi podaci i opis predmeta (zajedno sa serijskim brojem) kao što je navedeno u kaznenoj prijavi? Meni treba dokument u kojem će biti točno naveden opis i serijski broj predmeta kako je to u zapisniku o kaznenoj prijavi, da bih s tim podatkom mogao dalje ostvarivati prava kod proizvođača i distributera tog uređaja koji je otuđen kaznenim djelom. Ako netko može pomoći...

Aha, ok, jasno mi je. Hvala

Hm hm, ali to je porez na dohodak od otuđenja imovine u kontekstu toga kada je darovatelj nabavio nekretninu. A kako ide sa porezom na promet nekretnina, čije oslobođenje muž ne bi mogao koristiti da mu je ženina baka darovala direktno. Nego je darovala ženi pa žena onda nakon nekog vremena mužu? Tu govorimo o skroz drugom porezu

Pitanje. Muž i žena su u braku, ženina baka njoj daruje nekretninu a žena na temelju srodstva u ravnoj liniji ostvaruje porezno oslobođenje od poreza na promet nekretnina. Kada žena smije mužu darovati polovinu onoga što je njoj darovano a da Porezna to ne smatra fiktivnim darovanjem radi zaobilaženja poreza na promet nekretnina (jer on ne bi imao pravo na oslobođenje da mu ženina baka odmah daruje nekretninu)? Čuo sam da je taj rok navodno 3 godine koliko nekretnina mora biti u vlasništvu žene da bi onda dalje mogla darovati.

Kako izvršiti prijavu na zdravstveno (osnova - nezaposlenost) nakon primitka rješenja o utvrđivanju prestanka svojstva osiguranika u HZMO-u? Rečeno mi je da nije dovoljno u HZZO doći s navedenim rješenjem već je potrebno prvo na temelju rješenja HZMO-a s nekakvom tiskanicom izvršiti odjavu, pa tek onda u HZZO. Zna li netko točnu proceduru? Hvala

Može pojašnjenje ako netko zna, naime postoji li ograničeno stvarno pravo koje bi se moglo osnovati na neetažiranom katu obiteljske kuće? Može li se plodouživanje ili uporaba osnovati na dijelu nekretnine u tom slučaju? Također, postoji li obveza vlasnika da plaća porez na dohodak od imovine ako na nekretnini osnuje besplatno plodouživanje ili uporabu (analogno onome da se porez plaća i kada se nekretnina daje u besplatni najam).

Volim ja njih zezati, poslat ću im zahtjev makar me trošak papira, boje, poštarine, potrošene struje i vremena koštao skoro koliko mi i trebaju vratiti. Pa jednom kad dobijem odgovor napisat ću ga tu na forumu. Za dvjesto kuna do Strasbourga, čak se skoro i rimuje.