mimi.xy

Ali imam ideju. Ja sam sad uplatio 450 kn i poslao im dokaz o tome, znači osigurao sam se da me neće rješenjem pozvati na plaćanje pristojbe. Za par dana mogu natipkati zahtjev za povrat preplaćene pristojbe i reći da sam krivo protumačio propis i pozvati se na zakon i reći da nema pravne osnove da se naplati 450 kn i da mi 200 kn vrate. A onda će oni morati rješenjem odlučiti o mojem zahtjevu i obrazožiti ga. Jel bi to moglo proći?

Da, relativno udaljeno ali dovoljno da se ne isplati stalno jahati do tamo.

Dobro, znači da uštedim 100 kn na dodatnom rješenju o pristojbi moram odmah uplatiti po podacima na njihovom webu i dostaviti im. Pošto je prijedlog za uknjižbu za isto zk tijelo ali za dvije osobe po 1/2 prava vlasništva, to onda ukupno ispadne 450,00 kn? Jesam dobro izračunao

Ja sam im prijedlog poslao poštom. Pa nek me pozovu na plaćanje pristojbe. Ili neka odbace prijedlog. Na njihovom webu ionako piše da se plaća uplatom na račun državnog proračuna ako je iznos preko 100 kn. A o podacima za uplatu me sud mora nekako obavijestiti (dati mi broj računa i poziv na broj za uplatu kao i traženi iznos za uplatu).

Znam ja to... Vidjet ćemo kako će postupiti ZK referent. Ja sam im dostavio prijedlog za uknjižbu, otpravak presude koja je još prošlog mjeseca postala pravomoćna jer je i meni i tuženiku protekao rok za žalbu, kao i sve ostale potrebne priloge.

Presuda je dostavljena svim strankama u postupku, ali sudac se kupa na moru pa već skoro mjesec dana nije iskazao pravomoćnost. Ja presudu imam u rukama. Kao i tuženik. Tu je sad daljnje pitanje može li meni sud odbiti uknjižbu/predbilježbu ako je presuda u međuvremenu u materijalnom smislu postala pravomoćna (i meni i tuženiku je protekao rok za žalbu), ALI sudac nije iskazao pravomoćnost jer ne znam ni ja sam zašto. I nitko ne zna kad se misli vraititi na posao. Hoće li ZK referent po sl. dužnosti utvrditi je li presuda pravomoćna ili će me odbiti jer nemam štambilj o pravomoćnosti (btw, radi se o malom sudu u malom mjestu gdje su parnična i ZK pisarnica doslovno soba do sobe).

Činjenice ovako stoje. Sud je donio deklaratornu presudu zbog ogluhe kojom utvrđuje da je vlasništvo stečeno dosjelošću. Tuženik nije uložio žalbu u ostavljenom roku, presuda stoji u sučevoj referadi i čeka na iskazivanje pravomoćnosti. Sudac je na godišnjem odmoru. Do kada, ne zna se (odgovor iz sudske pisarnice). Meni je dosta čekanja da se priča napokon završi i podnio sam prijedlog za uknjižbu/predbilježbu na temelju navedene presude. Znači učinio sam pogrešno i prijedlog će biti odbijen? Ili postoji šansa da ne bude odbijen? Ukoliko prijedlog bude odbijen, koliko će me ta greška koštati s obzirom da još nisam uplatio pristojbu? Samo plaćam podnesak ili i podnesak i pristojbu za uknjižbu/predbilježbu ili i pristojbu na rješenje?

Naime, što znači formulacija čl. 59. ZZK da: “Javne isprave na temelju kojih se može dopustiti predbilježba jesu: a) neovršne domaće sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno utvrđuje ili dosuđuje ili se bezuvjetno odbija” naspram stare formulacije prije izmjene zakona iz 2013. godine koja je glasila: “a) neizvršene pravomoćne domaće sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno utvrđuje ili dosuđuje ili se bezuvjetno odbija” Znači li to da je na temelju nepravomoćne presude moguće izvršiti predbilježbu?

To se plaća dodatna pristojba za uknjižbu od 200 kn, bez dodatne pristojbe za podnesak? Znači ukupno 50 plus 200 plus 200 odnosno 450 kn?

Mislim da se čl. 53. ZZK odnosi na tabularnu ispravu odnosno ispravu na temelju koje se traži upis (ugovor i sl.) i on regulira situaciju kada je ta tabularna isprava potpisana od strane opunomoćenika knjižnog prednika. Tada on mora postupati po specijalnoj punomoći na kojoj je potpis ovjeren. Taj članak se ne odnosi na situaciju kada (su)stjecatelj prava daje ovlaštenje podnositelju prijedloga da se i za njega podnese prijedlog. U toj situaciji vrijede opća pravila ZPP o zastupanju na koja upućuje ZZK, a opća pravila o zastupanju ne propisuju da bi potpis na punomoći morao biti ovjeren. Nisam totalni laik, student sam više godine prava ali bez ikakvog iskustva u praksi. Ali na temelju svog teorijskog znanja mislim da takva punomoć ne treba biti ovjerena.

A to znači da jedan suvlasnik (predlagatelj) može podnijeti jedan prijedlog u kojem će biti zatražen upis u korist njega i u korist drugog suvlasnika, s time da će uz prijedlog priložiti specijalnu punomoć ovog drugoga koji ga ovlašćuje da podnese prijedlog i za njega? I potpis na takvoj punomoći ne mora biti ovjeren?

Poštovani, Zanimalo bi me kako se podnosi prijedlog za uknjižbu kada je vlasništvo stečeno dosjelošću, a utvrđeno pravomoćnom presudom zbog ogluhe u situaciji kada je dva suvlasnika stječu po 1/2 prava vlasnistva nad nekretninom? Može li jedan suvlasnik podnijeti prijedlog za uknjižbu i ove druge polovine prava vlasništva u korist drugog suvlasnika? Ili pak prijedlog trebaju potpisati oboje? Trebaju li oboje fizički doći u zk odjel suda? Treba li punomoć? Molio bih ako netko može pomoći. Hvala

Dobio sam odgovor. Nema nikakve potrebe za poreznom karticom u slučaju stručnog osposobljavanja.

Poštovani, Ima li poslodavac prilikom započinjanja stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa pravo tražiti poreznu karticu od polaznika osposobljavanja? Naime, supruga je dosad bila uzdržavana osoba te stoga meni odbitak u ne tako malom iznosu. U ovoj godini nije ostvarila ni kunu primitka (a uzdržavana osoba moze biti dok ne prijeđe 13.000 kn). Zanima me je li doista nužno da za strucno osposobljavanje vadi PK s obzirom da još uvijek ima pravo biti uzdržavana osoba? A kada bi izvadila PK moralo bi ju se odjaviti kao uzdržavanog člana i time izgubiti odbitak. Hvala Ažurirano Zašto bi uopće poslodavcu koji prima na stručno osposobljavanje trebala PK kad on ne uplaćuje nikakav porez za polaznika osposobljavanja...?

Službenik na šalteru zagrebačke gruntovnice zadužen za izdavanje isprava odbio mi je dati podatak o broju zk uloška kad sam ga zatražio taj podatak, a prema imenu i prezimenu vlasnika nekrenine. Obrazloženje je da takvu pretragu oni ne mogu raditi (po imenu ili OIB-u) već samo prema podatku o broju čestice ili zk uloška. Zanima me je li takvo postupanje u skladu sa zakonom i postoji li način da dođem do podataka o nekretnini za koju ne znam broj čestice već samo podatke o vlasniku. (Problem je u tome što ne postoji valjana veza između katastra i zk pa nisam uspio na taj način doći do podataka). Hvala.

Poštovani, Živimo u stanu koji je bio nezakonito proširen na dio tavanskog prostora koji smo otkupili od drugih suvlasnika. Prošli smo postupak legalizacije i ishodili rješenje o izvedenom stanju. Stan je upisan u knjigu položenih ugovora s vrlo šturim opisom u popisnom A-II listu kako je bilo prije legalizacije. Zanima me što dalje? Može li se temeljem tog rješenja ishoditi izmjena opisa nekretnine u knjizi položenih ugovora? Zgrada nije etažirana niti je započet postupak povezivanja knjige položenih ugovora sa ZK. U kojem trenutku će doći do izmjene opisa nekretnine u gruntovnici? Treba li čekati postupak povezivanja ili mogu i sam podnijeti prijedlog za izmjenu podataka u KPU? Hvala.

Hvala!

Imam jedno relativno glupo pitanje. Kako je u Gradu Zagrebu nedavno mijenjan naziv mnogih ulica iz npr. Heinzelova ulica u Ulica Vjekoslava Heinzela i sl., hoću li imati problema prilikom upisa promjene vlasništva u knjigu položenih ugovora ako je pravnom predniku (darovatelju) u KPU upisana adresa po starom (npr. Heinzelova XY) a u ugovoru o darovanju i prilikom ovjere potpisa kod javnog bilježnika navedena adresa po novome (Ulica Vjekoslava Heinzela XY). Pitam jer mi je rečeno da podaci iz lista A i B prilikom podnošenja prijedloga za upis moraju biti IDENTIČNI. Pa je li moguće da bi se zbog toga odbio upis?

Hvala.

Što je uopće potrebno za sudsko ishođenje tabularne isprave? Koje radnje bi sud trebao provesti u tom postupku? Ako mi možete ukratko objasniti. Hvala.

Ono što mene brine jest kolike su šanse (kakva je sudska praksa) da u tome uspijemo jer činjenica jest da je cijela ova situacija nastala zbog naše vlastite traljavosti. JB je proveo ostavinski postupak bez znanja o tome da je pokojna to zemljište nama prodala, nasljednik je znao ali se pravio blesav i upisao se kao vlasnik temeljem rješenja o nasljeđivanju. Postoji načelno povjerenja u zemljišne knjige.. ako se dosad nismo upisali (vlastitim propustom) postoji li uopće šansa da sud presudi u našu korist i ima li smisla upuštati se u postupak (s obzirom na eventualne sudske troškove).

Tu i tamo bismo zemljište obišli, uklonili korov a kroz određeno razdoblje smo i bili susjeda zadužili da uklanja korov te sadi povrće i sam ga ubire (u sasvim malom dijelu gdje je livada). Također smo od arhitekta prije nekoliko godina ishodili projekt za gradnju drvene montažne kućice od čega smo naknadno odustali. No nikad zemljište nismo koristili za onu namjenu koja je propisana (vinograd). Znači, uz svjedočenje susjeda moglo bi se pokušati utvrđivati dosjelost? Također, vrijednost predmeta spora bi bila ona vrijednost navedena u ugovoru, stvarno isplaćena vrijednost (nedokazivo pošto je žena umrla) ili tržišna vrijednost zemljišta? Hvala.

Poljoprivredno zemljište (vinograd) kupljeno je početkom 90-ih od tadašnje vlasnice za fiktivnih 1.000.000 HRD navedenih u ugovoru (stvarna cijena isplaćena na ruke, nije navedena u ugovoru), plaćen je porez i potpisi na ugovoru ovjereni od JB. Od tada to zemljište nije korišteno osim pokojeg obiteljskog izleta, uklanjanja korova i sl., no nije korišteno kao vinograd. Nikada ugovor nismo proknjižili u ZK, prodavateljica je umrla prije godinu i pol te se provedbom ostavinskog postupka kod JB kao vlasnik na zemljištu uknjižio njezin sin. Također nismo sudjelovali ni u ostavinskom postupku jer za njega niti za smrt prodavateljice nismo znali. Postoji li ikakva pravna mogućnost da se sudskim putem ishodi pravo vlasništva nad tim zemljištem ili ostvare kakva druga prava (na isplatu cijene i sl.), ili je priča nepovratno izgubljena? Hvala. Ažurirano Također, kao ni mi, niti prijašnja vlasnica niti itko iz njezine obitelji nije faktički obrađivao zemljište sve do njezine smrti. Tek odnedavno njezin sin polaže pravo na posjed nad navedenim zemljištem te u razgovoru opovrgava da ga je njegova majka ikad prodala. Točni datumi: 22.10.1992. sklopljen kupoprodajni ugovor, 13.11.2013. rješenje o nasljeđivanju, 26.11.2013. upis u ZK

Širim temu nepotrebno.. Ovako. Supruga i ja smo bili redovni studenti i ostvarivati pravo na obvezno osiguranje preko roditelja (osnova A208). Dopunsko smo imali kao redovni studenti plaćeno iz proračuna. Nakon toga smo stjecajem okolnosti jer su nam tako neke okolnosti nalagale oboje prešli na izvanredni studij. U tom trenutku izgubili smo pravo na osiguranje po osnovi A208 (redovni učenici i studenti preko roditelja). Supruga se uz to prijavila na zavod za zapošljavanje, a ja ne. Ona je prešla na osnovu F120 (osiguranje po završetku školovanja..), a ja sam ostao na osnovi A208 iako na nju nemam pravo (propustio sam rok za odjavu i prijavu a poslodavac mojih roditelja nema informaciju o promjeni mojeg statusa). Ja sam znači zadržao obvezno osiguranje po osnovi na koju nemam pravo i izgubio dopunsko. A ona je promijenila na vrijeme osnovu za obvezno, a dopunsko nastavila ostvarivati po osnovi imovinskog cenzusa svoje obitelji. Tada kad se sve to događalo nismo još bili u braku. Nakon određenog vremena sklopili smo brak čime je ona izgubila pravo na dopunsko po osnovi imovinskog cenzusa svoje obitelji. I sad smo u friško sklopljenom braku, službeno imamo različita prebivališta, studiramo izvanredno i nemamo službenih primanja. Problem je u tome što sam ja propustio svoj rok od 30 dana nakon prelaska na izv. stud. kao i neki kolege i sad imamo komplikacije. Pa sam onda opet propustio rok od 30 dana nakon sklapanja braka (budala, što reći). I to mi je sve jasno, to ću ja nekako riješiti (npr. kroz fiktivno zaposlenje pa dati otkaz i tako promijeniti osnovu). Ali ono što je moja jedina nedoumica jest pitanje oko ostvarivanja prava na dopunsko za suprugu po osnovi cenzusa ako je u braku samnom i okolnosti su onakve kako sam naveo u prethodnim postovima. Gledaju li se tu sada samo moja primanja i primanja od supruge (bez moje i njezine obitelji)? Supruga je trudna pa bi nam neko rješenje dobro došlo. U suprotnom, platiti 960 kn i tako riješiti.

Ispravak: "...obveza mojih roditelja da me uzdržavaju prestala tj. postala supsidijarna po OBZ-u."