Liburn

Banka ne zarađuje samim izdavanjem kredita, odnosno glavnice (npr. 100 k eura na 30 g.). Zarađuje obradom kamate mjesečno, na rok od 30 godina , minus gubitak vrijednosti novca, obično je to oko 2% godišnje (inflacija)

Slažem se. Međutim kamate pokrivaju i gubitak vrijednosti novca i zaradu banke. Ima li negdje u zakonu to točno definirano?

Odnosi se na uređenje voda. Ako kažete da je moguće, do kojeg perioda unatrag je moguće? Ima li to negdje regulirano u zakonu?

Pitanje postavljam u ime poznanika, odnosno prenosim njegovo iskustvo. Pitao je u banci ako može otplatiti ostatak kredita. Dobio je odgovor kako mora platiti glavnicu+kamate, odnosno ukupni dogovoreni iznos kredita. Zar nije dužnik u tom slučaju dužan otplatiti samo ostatak glavnice kredita? A naknade za prijevremeno zatvaranje su ukinute nedavno? Ili je taj odgovor banke vezan na činjenicu da je kredit ugovoren prije četiri godine, odnosno prije novog zakona? Tako da u ugovoru stoji nešto što ide na ruku banci (nisu mi poznati detalji ugovora). Radi se o potrošačkom kreditu.

Da li je moguće donijeti Upravni postupak sredinom godine i ujedno ispostaviti račun za razdoblje od početka do sredine godine? Odnosno, da li se rješenje mora odnositi isključivo na razdoblje nakon izdavanja rješenja, a ne retrogradno?

To sam i napisao: svoj udiio u glavnici kredita Otkup duga me ne zanima

Ne bi se složio. Isplati se ako uplatim u pričuvu svoj udio u glavnici kredita. Ne isplati se ako bi morao isplatiti glavnicu + kamate. Ali ta je druga varijanta nemoguća, nitko ne može tražiti isplatu kamate unaprijed.

Koliko mi je poznato, reprogram kredita se odnosi na uzimanje novog kredita koji zatvara/pokriva stari. Ovdje bi se radilo o prijevremenoj otplati, odnosno smanjenju glavnice. U konačnici, smanjuje se vrijeme otplate kredita. Ne znam na što se odnosi pojam - obveza (solidarna, djeljiva, nedjeljiva, jesu li dijelovi određeni), osim da se radi o pričuvi. Dakle, otplata kredita se vrši putem pričuve, odnosno njenog većeg dijela (2/3).

Zakon o stambenom kreditiranju kaže: Prijevremena otplata Članak 26. (1) Potrošač ima pravo u svakom trenutku prijevremeno ispuniti, djelomično ili u cijelosti, svoje obveze iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. U tom slučaju potrošač ima pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita iz članka 17. ovoga Zakona, a smanjenje se sastoji od kamata i drugih troškova koji se odnose na preostalo trajanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. (2) Kreditna institucija ne smije potrošaču naplatiti naknadu za prijevremeno, djelomično ili u cijelosti, ispunjenje svoje obveze iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. (3) Kreditna institucija dužna je nakon primitka pisanog zahtjeva za prijevremenu otplatu potrošaču bez odgode dostaviti na papiru ili na nekom drugom trajnom mediju informacije potrebne za razmatranje mogućnosti prijevremene otplate. Kreditna institucija u informacijama iz ovoga stavka mora najmanje obuhvatiti kvantificirane posljedice za potrošača koji ispuni svoje obveze prije isteka ugovora o stambenom potrošačkom kreditu i jasno navesti sve pretpostavke koje je primijenila u obradi zahtjeva, a koje moraju biti razumne i opravdane. Pitanje je: kako kao suvlasnik prijevremeno ispuniti, u cijelosti, svoje obveze iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, ako upravitelj takvu mogućnost nije predvidio? Kontaktirati banku? Ili ustrajati na tome da upravitelj to pravo omogući?

Želio bi otplatiti svoj udio u kreditu stambene zgrade jednokratno, odnosno za isti iznos smanjiti glavnicu kredita. Upravitelj nije ponudio takvu mogućnost. Na koji način ostvariti svoje pravo, odnosno koje pravne mogućnosti imam na raspolaganju?

Hvala, pozdrav

Koji od ovih zakona ispravno tumači suglasnost suvlasnika, odnosno da li je moguće da jedan zakon isključuje drugi? Zakon o energetskoj učinkovitosti Ugovor o izvođenju radova na energetskoj obnovi višestambene zgrade Članak 30. (1) ... (2) Odluku o sklapanju ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi za višestambenu zgradu u smislu odredbe članka 4. stavka 2. točke 9. ovog Zakona donose suvlasnici zgrade temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima i po broju suvlasnika nekretnine. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst) Izvanredni poslovi Članak 87. (1) Osim za one poslove koji se i inače smatraju izvanrednim poslovima, za donošenje odluke o poduzimanju poboljšice zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine. (2) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, ipak nije potreban pristanak svih ako suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova odluče da se poboljšica učini, a da će oni sami snositi troškove ili se ti troškovi mogu pokriti iz pričuve, ne ugrožavajući time mogućnost da se iz pričuve podmire potrebe redovitoga održavanja, te ako te poboljšice neće ići suviše na štetu nadglasanih suvlasnika. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pristanak svih suvlasnika nije potreban ni za poboljšicu kojom se na zajedničkim dijelovima i uređajima nekretnine osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti. Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 141/06), koji je stupio na snagu 27. prosinca 2006. dodan je stavak 3. Izvanredni poslovi Članak 41. (1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. (2) U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja. (3) Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predložio posao predvidivo koristan za sve, može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva, pa makar to inače u tom času ne bi mogao.

"Operatori često nude svoje usluge na način da uključe određeno promotivno razdoblje korištenja, pa tako korisnici mogu koristiti uslugu po znatnoj nižoj cijeni ili čak besplatno. Tom prilikom korisnik potpisuje zahtjev za zasnivanje pretplatničkog odnosa ili ugovara uslugu putem telefona ili interneta te, ako ne želi u konačnici plaćati uslugu po punoj cijeni i biti u pretplatničkom odnosu, prije isteka promotivnog razdoblja mora raskinuti ugovor. Navedeno je potrebno jer je potrošač ugovorio uslugu na 24 ili 12 mjeseci, ali ugovor počinje teći tek nakon isteka promotivnog razdoblja. Ako se ugovor raskine prije isteka roka, potrošač neće morati plaćati nikakve penale. Operator je obvezan obavijestiti korisnika o isteku promotivnog razdoblja pet dana prije roka." To je sa stranice HAKOM-a, česta pitanja. Može mi li netko reći na koji se to točno zakon odnosi?

Svi ste suvlasnici i imate jednaka prava do podjele. Ako imate "Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora" onda je građevina vjerojatno legalna. Provjerite u katastru na http://www.katastar.hr (odaberite PUK i Odjel/Ispostava, zatim ime katastarske oćine, i na poslijetku upišite broj katastarske čestice ili posjedovnog lista koji bi trebao biti naveden u rješenju o nasljeđivanju). Možete i provjeriti da li je kuća ucrtana na http://geoportal.dgu.hr/viewer/ (Pretraga, naselje). Ako je zahtjev za legalizaciju već u postupku, praksa je takva kakva je, naći će se na oglasnoj ploči (nije mi poznato da obavještavaju suvlasnike pismenim putem).

@gundjalo, snimka postojeceg stanja bi morala sadržavati i podatke o neevidentiranim i promjenjenim gradjevinama (bez gradjevinske/lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima građenja) prema pravilniku o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima. Ako kuća nije evidentirana u katastru (ali je ima HOK) onda je arhitektu potrebna posebna geodetska podloga (PGP), a ne snimka postojećeg stanja. Bez upotrebe arhitekta dovoljno je rješenje o utvrđivanju gradjevinske čestice predano paralelno sa zahtjevom za legalizaciju. U principu, ako se novogradnja nalazi na istoj čestici ili česticama na kojoj se nalazi i stara kuća, onda kvadrati tu nisu bitni (osim ako je novogradnja nastala nakon avionske snimke 2010/2011 godine). Kod izlaska na teren oni moraju utvrditi da li je za novogradnju potrebno vještačenje ili nije.

Da završim temu, možda nekome pomogne: ako se radi adaptacija van postojecih gabarita, potrebno je napraviti Rješenje o uvjetima građenja (do 400 m2 stambene površine) za što je potrebna Posebna geodetska podloga (PGP) ako kuća nije uvedena u katastar, u protivnom je dovoljan izvadak iz katastra. Ovo sve služi arhitektu. Lokacijska ili gradjevinska dozvola nije potrebna do 400 m2. Ako se radi adaptacija unutar postojecih gabarita (bez arhitekta), potrebno je napraviti Rješenje o utvrđivanju građevne čestice, a za nastavak je dovoljan Pravilnik o jednostavnim gradjevinama i radovima.

Da li je Rješenje o utvrđivanju građevne čestice odgovor na moje prvo pitanje? http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=12498

Poštovani, naslijedio sam dio kuce izgradjene prije 15.02.1968 koja nije upisana u katastar, ali je evidentirana na hrvatskoj osnovnoj karti (HOK). 1. Kako ostvariti upis u katastar? 2. Koji je preduvjet za renoviranje (u postojecim gabaritima)? Hvala EDIT: Kuća je upisana u zemljisnim knjigama (po službenoj duznosti nakon geo elaborata), a naknadno izbrisana u katastru jer kako tvrde nije imala gradjevinsku dozvolu.