Ninach...

Naravno da ne može samostalno poduzimati radove.Za poslove redovite uprave potrebna je pisana suglasnost većine suvlasnika,a u slučaju izvanredne uprave(veći popravci,dogradnja itd)svih suvlasnika.

Moraju ga sanirati Vaši susjedi. Prema članku 111.Zakona o vlasništvu Vi možete zahtjevati i da poduzmu sve potrebne mjere za sprečavanje budućih klizanja zemlje(izgradnju potpornog zida) i sl.kao i zahtjevati dovoljno osiguranje naknade buduće štete.

Članak 16. Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. Dakle,pozovite se na članak 16,a ukoliko tome ne bude udovoljeno,morat ćete ići na stjecanje državljanstva prirođenjem,odnosno članak 8.

Mislim da je tu riječ o drugom dohotku te da se na isti mora platiti porez. I dok se za drugi dohodak ostvaren u tuzemstvu ne mora podnositi godišnja porezna prijava, za primitke od drugog dohotka i od autorskih naknada ostvarenih neposredno iz inozemstva propisana je obveza podnošenja godišnje prijavu poreza na dohodak. Za drugi dohodak ostvaren u tuzemstvu porez plaćen po stopi od 25 posto smatra se konačno podmirenom poreznom obvezom, a za istu vrstu dohotka primljenu iz inozemstva predujam poreza plaćenog prema stopi od 25 posto ne smatra se konačnim oporezivanjem. Obveza podnošenja godišnje prijave je propisana i za dohotke iz država s kojima primjenjujemo ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i za dohotke ostvarene iz država s kojima Hrvatska nema potpisan međunarodni ugovor. Ako je u inozemstvu ustegnut i plaćen inozemni porez na dohodak, uz godišnju poreznu prijavu se obvezno prilaže dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu. Pri utvrđivanju godišnje obveze porez na dohodak plaćen u inozemstvu uračunava se u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj.

II. Ustup i raspodjela imovine za Života Članak 105. Predak može poslom među živima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i ostalim potomcima. Pretpostavke valjanosti ustupa i raspodjele Članak 106. (1) Ustup i raspodjela imovine valjani su samo ako su se s time suglasili sva djeca i ostali potomci ustupiteljevi koji su po zakonu pozvani naslijediti ga. (2) Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i: - ovjeren od suca nadležnog suda, ili - sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, ili - potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku. (3) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su pročitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora. (4) Potomak koji nije dao suglasnost može je dati naknadno, u obliku iz stavka 2. ovoga članka. (5) Ustup i raspodjela ostaju valjani ako je potomak koji se nije suglasio umro prije ostavitelja, a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao nasljedstva, ili je isključen iz nasljedstva, ili je nedostojan. Predmet ustupa i raspodjele Članak 107. (1) Ustupom i raspodjelom može biti obuhvaćena samo ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapanja ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njezin dio, odnosno pojedine ustupiteljeve stvari ili prava. (2) Ništava je odredba kojom bi bilo predviđeno kako će se raspodijeliti stvari ili prava koja se budu zatekla u ustupiteljevoj ostavini. Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu Članak 108. (1) Kad predak koji je za života ustupio i raspodijelio svoju imovinu (ustupitelj) umre, njegovu ostavinu činit će samo ono što nije bilo obuhvaćeno valjanim ustupom i raspodjelom, kao i ono što je naknadno stekao. (2) Ono što su njegovi potomci već dobili ustupom i raspodjelom ne ulazi u ostavinu, te se ne uzima ni u kakav račun prigodom utvrđivanja vrijednosti ostavine. Kad se ustupljeni dijelovi smatraju darom Članak 109. Ako se ustupitelju nakon ustupa i raspodjele rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je bio proglašen nestalim ili umrlim, kao i inače kad se s ustupom i raspodjelom nije suglasio netko od ustupiteljevih potomaka koji su po zakonu pozvani naslijediti ga, onda se ono što je ustupljeno ostalima smatra darom i s time će se nakon smrti pretka postupati kao s darovima učinjenim nasljednicima.

Vec je bilo govora o raskidima ugovora u takvim slucajevima i nitko nije uspio dati konkretan odgovor. jedino sto meni pada na pamet je da se tu moze primjeniti clanak 369. Zoo-a o raskidu ugovora zbog promjenjenih okolnosti.Naime, ukoliko bi Vama ispunjenje obveze iz ugovora bilo pretjerano otezano, mozete zahtjevati izmjenu ili raskidugovora i to putem suda. ukoliko sud raskine ugovor opet ste duzni naknaditi pravican iznos naknade stete drugoj strani. Naravno,prije svega treba porazgovarati s najmodavcem,mozda se mozete dogovoriti, s obzirom da posao ide lose.

Vaša je greška što niste obavjestili o nedostatcima u pismenom obliku,tako da imate određeni dokaz da ste ispunili svoju obvezu. No,unatoč propuštanju obavijesti i proteku rokova,možete pozvati investitora na odgovornost ako je dotični nedostatak bio poznat prodavatelju ili mu nije mogao ostati nepoznat.

Posjednik nekretnine stječe nekretninu dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja ukoliko je posjed bio zakonit,istinit i pošten. Ukoliko smatrate da je prošlo dovoljno vremena i da je posjednik imao takav posjed morate podnijeti tužbu za utvrđenje prava vlasništva nekretnine stečene dosjelošću.Na temelju presude imate se pravo upisati u zemljišne knjige.

Samo brat i Vi.

Ostavinski postupak pokreće sud po službenoj dužnosti,a sam postupak se provodi pred javnim biljeznikom kao povjerenikom suda. Kako u ovom slučaju majka nije ostavila nikakvu oporuku,nasljeđuju je njeni zakonski nasljednici-to su potomci i bracni drug. Pošto je bračni drug preminuo,nasljeđujete Vi i Vaš brat i to na jednake dijelove. Što se tiče stana i ostalih dobara koje je Vaš brat primio od majke vrijedi sljedeće: (1) Svakom se zakonskom nasljedniku prigodom diobe na zahtjev uračunava u nasljedni dio vrijednost svega što je dobio na dar od ostavitelja na bilo koji način. (1) Uračunavanje se provodi na taj način da ostali nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuću vrijednost, pa se tek nakon toga ostatak ostavine dijeli među svim nasljednicima. Pravo zahtijevati da se u nasljedni dio jednog nasjednika uračuna vrijednost darova i zapisa imaju njegovi sunasljednici, odnosno nasljednici sunasjednika-u ovom slučaju Vi.