OKAN

Da li je u ovom mom slučaju nastupila zastara i kako to znati?

Da podsjetim prekršaj za prekoračenje brzine počinjen je 13.08.2019. godine. LP

Dobio sam kaznu 30.000,00 forinti. Mogu se žaliti (postoji uputa o pravnom lijkeku) uz plaćanje takse od 5.000,00 forinti, mogu dostaviti i podatke ako je netko drugi vozio. 

Prije 13 dana bio u Mađarskoj.

Danas došla preporučena pošiljka s prijevodom na hrvatski, vozio 81 km/h, ograničenje 70 km/h, kazna 30.000,00 forinti (oko 100 eura).

Putem interneta na stranicama policije nakon unošenja broja predmeta i registarske oznake vidljive tri slike (jedna znaka ograničenja brzine, druga iz daljeg i treća neposredno prije kamere koja je snimila prekršaj), slike su dosta dobre rezolucije.

Zanima me:

- koji je rok zastare u Mađarskoj za ovaj prekršaj,

- da li u Mađarskoj postoji tolerancija na mjerne uređaje,

- da li se oni mogu ovrhom naplatiti, ako ja do zastare ne budem odlazio u Mađarsku,

- da li oni mogu ustupiti taj postupak Hrvatskoj pa da me ovrši Hrvatska i

- što mi savjetujete da učinim.

LP.

U prijašnjim zakonima postojala je zastara za pokretanje kaznenog postupka.

Da li i sada postoji rok zastare za pokretanje kaznenog postupka?

Hvala na odgovorima. pozdrav.

Zanima me koji je rok za pokretanje kaznenog postupka za KD Ovjeravanje neistinitog sadržaja iz čl. 281 st.1 KZ-a.

Odvjetnik mog prijatelja je kod nadležnog Županijskog suda izvršio uvid u spis.

Nakon toga sucu izvršenja uputio je Podnesak osuđenika, pozivajući se na zakonske odredbe, pozvao sud da iz razloga nastupanja zastare donese rješenje o obustavi izvršenja kazne zatvora i da opozove tjeralicu.

Sudac izvršenja odbio je izdati rješenje, već je samo običnim dopisom izvjestio da se zatjevu ne može udovoljiti pozivajući se na čl. 86 KZ-a i da je zastara 10 godina.

Što dalje učiniti?

Na ovaj "obični" dopis ne postoje nikakvi pravni ljekovi.

Da li je sudac obvezan izdati rješenje?

Da li se i kome žaliti?

S štovanjem.

Nekomercijalono Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nema obvezu vođenja poslovnih knjiga niti mu se priznaju bilo kakvi troškovi.

Prema tome nema ni potrebe za izradom pečata.

Zanima me ako neka tvrtka s takvim nekomercijalnim OPG-om ima poslovnu suradnju i pri tom zahtjeva da tu suradnju ovjeri pečatom što učiniti.

Tvrtke koje izrađuju pečate kažu da će oni bez problema izraditi pečat temeljem rješenja o osnivanju OPG-a.

Da li se takav pečat smije uporabiti za ovjeru nekakvog ugovora, otpremnice i sličnog?

Možda će odkomplicirat jer ide novi zakon o uhidbenom.

Kako stvari stoje mom prijatelju ovo će izgleda pomoći jer ako prođe sadašnji prijedlog na njega se neće odnositi primjena Europskog uhidbenog naloga jer je KD počinjeno 2000. godine, a po prijedlogu če se odnositi na KD počinjena nakon 07.08.2002. godine.

Čak da se ova izmjena ne dogodi i da RH izda za njim Europski uhidbeni nalog, mislim da je "siguran" budući da se nalazi u jednoj zemlji EU koja u svom zakonodavstu već ima riješeno da se neprimjenjuje Europski uhidbeni nalog na KD počinjena prije 07.08.2002. godine.

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

Broj: I Kž-785/1994-3

 

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Horvatinović mr. Ružice, kao predsjednika vijeća, te Drakulić Milene i Primorac Vladimira, kao članova vijeća i sudskog savjetnika Lipnjak-Bosanac Zlate, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv os. Š.Ž., zbog krivičnog djela iz čl. 127. st. 1. i 2. KZRH odlučujući o žalbi osuđenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda Osijeku od 11. kolovoza 1994. broj Kv-198/1994 (K-61/88), u sjednici održanoj 17. studenog 1994.,

 

r i j e š i o j e:

 

Odbija se žalba os. Š.Ž. kao neosnovana.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Pobijanim rješenjem izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku odbilo je zahtjev os. Škorić Željka za utvrđenje zastare izvršenja kazne zatvora.

 

Protiv tog rješenja osuđenik je podnio žalbu po branitelju V.I., odvjetniku iz Z., s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se utvrdi da je nastupila tzv. relativna zastara izvršenja kazne.

 

Državni odvjetnik Republike Hrvatske pismeno je predložio da se žalba osuđenika odbije.

 

Žalba osuđenika nije osnovana.

 

Iz predmetnog spisa proizalzi da je presudom Okružnog suda u Osijeku od 9. lipnja 1988. godine broj K-61/88 Š.Ž. oglašen krivim, zajedno s Š.M. i Z.Z., da je počinio krivično djelo iz čl. 127. st. 1. i 2. KZRH za koje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od dvije godine. Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. lipnja 1989. broj I Kž-817/88 odbijena je žalba os. Š.Ž. i ostalih žalitelja, te je potvrđena presuda suda prvoga stupnja, pa je time ta presuda postala pravomoćna.

 

Okružni sud u Osijeku dostavio je 28. prosinca 1989. godine Općinskom sudu u Valpovu, kao nadležnom sudu, pravomoćnu presudu radi izvršenja kazne os. Š.Ž. (list 170 spisa).

 

Kako je osuđenik napustio dotadašnje boravište, izvršni sud je, zbog nemogućnosti da pronađe osuđenika, zatražio izdavanje tzv. centralne potjernice, tako da je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske 6. veljače 1990. obavijestilo sve policijske stanice u zemlji da se traži os. Š.Ž..

 

Svakako da je izdavanje centralne potjernice radnja nadležnog tijela koja je poduzeta radi izvršenja kazne, te da ona stoga prekida tijek zastare, (čl. 94. st. 3. OKZRH), no kako je aktivnost policije u ovakvim slučajevima stalna i svakodnevna, sve dok se osuđena osoba ne pronađe, u ovakvim slučajevima ne može doći do relativne zastare izvršenja kazne zatvora. U pravu je stoga sud prvoga stupnja da je u konkretnom slučaju "došlo do prekida tijeka zastare kazne sve do današnjeg dana" (misli se na dan kada je pobijano rješenje doneseno), kao što je u pravu da u konkretnom slučaju nije protekao rok od šest godina predviđen u čl. 94. st. 5. OKZRH za nastupanje tzv. apsolutne zastare.

 

To što osuđenik i njegov branitelj nisu imali saznanja o raspisivanju centralne potjernice i što je osuđenik napustio zemlju i otišao u inozemstvo kada su "politička previranja dosegla vrhunac" u tadašnjoj SFRJ, što se navodi u žalbi osuđenika, nije od utjecaja na tijek i prekid zastare izvršenja kazne.

 

Zbog svega navedenog valjalo je na temelju čl. 385. st. 3. ZKP odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu, 17. studenog 1994.

 

Zapisničar: Predsjednik vijeća:

Lipnjak-Bosanac Zlata, v.r. Horvatinović mr. Ružica, v.r.

 

Suglasnost ovog prijepisa s izvornikom ovjerava

Viši administrativni referent: (Štefica Klepac)

Molim da komentirate gore navedeno rješenje u svezi relativne zastare.

Pusti apsolutnu zastaru, jer ona očito nije nastupila prije 01.01.2013. Jedina je još šansa da ga ne kače zastarni rokovi novog KZ-a, da je nastupila relativna zastara prije 01.01.2013., a to treba provjeriti na sudu, dakle da li je sud poduzimao radnje koje su prekidale tijek te relativne zastare, putem tjeralice i njezina produžavanja ili možda nekih drugih radnji, kojim radnjama onda ni relativna zastara (3 godine u ovom slučaju) nije nastupila prije 01.01.2013. Skroz jednostavno - ak je sud najkasnije sa 01.01.2010. poduzeo neku od radnji koja prekida tijek relativne zastare, onda će se prema tvom frendu primjenjivat zastarni rokovi novog KZ-a. A ak je ta posljednja radnja suda bila poduzeta do najkasnije 31.12.2009., onda može bit bezbrižan, jer mu ne mogu ništa.

Zanima me ako sud nakon 31.12.2009. god. nije poduzeo nikakvu radnju, ali je prije toga izdao nalog (mislim da je to bilo tjekom 2008. god.) s rokom važenja 29.11.2013. godine (apsolutna zastara), da li je nastupila apsolutna zastara.

Na koji način se kod suda utvrđuje da li je nastupila relativna zastara (pismeno, uvidom u spis ili na neki drugi način).

Osim stranke u postupku tko s punomoći može razgledavati spis (da li ta osoba mora biti odvjetnik).

Malo se mišljenje promijenilo - iz članka proizlazi da će biti dovoljan i nastup relativne zastare izvršenja kazne po starom KZ-u, a prije stupanja na snagu novog KZ-a (dakle do 01.01.2013.). Sad jedino moraš provjeriti da li je nastupila u ovom tvom predmetu relativna zastara izvršenja kazne (po starom KZ-u) do stupanja na snagu novog KZ-a, odnosno da li sud nije raznim radnjama (izdavanjem tjeralice ili nekim drugim radnjama) prekinuo tijek relativne zastare, pa ona onda nije nastupila prije 01.01.2013.

Ne radi se o meni već o mom dobrom prijatelju.

On inače živi u jednoj zemlji EU i nakon drugostupanjske presude prestao je dolaziti u RH.

Nakon što je pozvan na izvršenje kazne, kako nije pronađen, sud izvršenja izdao je za njim tjeralicu. Policija je za njim raspisla domaću potragu s rokom apsolutne zastare koja završava 29.11.2013. godine.

Prof. dr. sc. Petar Novoselec

red. profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu u mirovini

Ana Garačić, zamjenica predsjednika

Vrhovnog suda Republike Hrvatske

 

....Kad je riječ o zastari, važna je novost odredba čl. 86. KZ/11 koja glasi: „Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvršenja kazne promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona.“ Tom odredbom razriješene su dileme u vezi retroaktivne primjene produljenih rokova zastare, koje su se pojavile u teoriji i praksi.13 Nova odredba propisuje retroaktivnu primjenu novih zastarnih rokova kako u slučaju njihova skraćivanja tako i produljenja, čime je potvrđeno pravno shvaćanje kaznenog odjela VSRH od 25. 09. 2006. i 10. 07. 2007. Od praktične je važnosti retroaktivna primjena produljenih rokova jer je odredba o zastari kaznenog progona iz čl. 81. KZ/11 nepovoljnija za počinitelja od odredaba čl. 19. st. 1. i čl, 20. st. 6. KZ/97 zato što ukida razlikovanje između relativne i apsolutne zastare i uvodi jedinstvenu zastaru koja predviđa dulje rokove i to ne samo od ranije relativne, nego u nekim slučajevima i od ranije apsolutne zastare (npr. za kaznena djela s najvećom gornjom mjerom od pet godina, zastarni je rok po čl. 19. st. 1. podst. 4. KZ/97 pet godina, a po čl. 81. st. 1. podst. 4 KZ/11 petnaest godina). Ako će do 1. siječnja 2013. nastupiti zastara (relativna ili apsolutna), novi se rokovi neće moći primijeniti. Ako će tog dana još teći zastara, stupit će na snagu rokovi iz čl. 81. KZ/11.

12 Tako i Obrazloženje, str. 133.

13 Pobliže o tome Novoselec, Kaznenopravna zastara pred reformom, HLJKPP 2/2009, str. 756-759....

Mislim da retroaktivna primjena zakona nije u skladu s ustavom, da li ju je itko osporio?

Zahvaljujem se na Vašim odgovorima.

Što se tiče zakonske regulative mislim da se radi o slijedećem:

"Stari Kazneni zakon (NN 110/97)

Zastara izvršenja kazne

Članak 21.

...- tri godine od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od jedne godine, ...

Tijek i prekid zastare izvršenja kazni i sigurnosnih mjera

Članak 23.

.... (5) Zastara izvršenja kazne i primjene sigurnosnih mjera nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu određena zastara izvršenja ili primjene. ...

"Novi" Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12)

Zastara izvršenja kazne

Članak 83.

(1)

... – 10 godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od jedne godine, ...

Primjena rokova zastare

Članak 86.

Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvršenja kazne promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona. "

Budući da je kazna zatvora 18 mjeseci relativna zastara istekla je nakon 3 godine (29.11.2010. god), a apsolutna zastara istječe 29.11.2013. godine).

Novi zakon koliko vidim nepoznaje relativnu zastaru.

Moja dvojba je da li se čl. 86 "novog" Kaznenog zakona primjenjuje nakon relativne ili apsolutne zastare po starom Kaznenom zakonu.

Presudom Vrhovnog suda RH kao drugostupanjskog suda od 29.11.2007. godine zbog kaznenog djela Silovanja iz čl. 188 Kaznenog zakona (NN 110/97) osoba je osuđena na 18 mjeseci zatvora.

Ta osoba nalazi se izvan RH te na taj način izbjegava izvršenje kazne zatvora.

Budući da je sada na snazi „novi“ Kazneni zakon (NN 125/11 i 144/12) zanima me:

- po kojem se zakonu u ovom slučaju primjenjuje Zastara izvršenja kazne,

- kada u ovom slučaju nastupa aposlutna zastara,

- na koji način će se nakon 01.07.2013. godine nakon ulaska RH u EU u ovom slučaju zaživjeti Europski uhidbeni nalog (da li će se primjeniti, ako da da li automatizmom ili svaki slučaj posebno).

Umirovljenik sam u invalidskoj mirovini zbog opće nesposobnosti.

Nositelj sam OPG-a, samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva, konkretno pčelarstvo.

Do sada nisam bio u obvezi plaćati nikakve obveze niti doprinose prema HZZO i HZMO.

Nisam u sustavu PDV-a, niti u registru poreznik obveznika (RPO).

Izravne potpore (poticaje) na žiro račun ne ostvarujem.

Dogodak (prihodi) na žiro račun manji su mi od 80.500,00 kuna (35% od 230.000,00 kuna koji iznos od 01.01.2013. god. obveza za ulazak u sustav PDV-a).

Proizvode koje prodajem prodajem u neprerađenom stanju.

Prema mom mišljenju temeljem čl. 18. st. 3 Zakona o dokotku spadam u izuzetke (nisam obveznik poreza na dohodak), a doprinosi prema HZZO i HZMO su mi riješeni mirovinom (ovo se ne odnosi na osobe koji su u mirovini zbog profesionalne nesposobnosti).

Molim Vaše stručno mišljenje da li i dalje mogu poslovati kao sam poslovao, odnosno da li podliježem po Vašem mišljenju bilo kakvim obvezama i na što bih eventualno trebao obratiti pozornost.

Smtaram da moja mirovina ne utječe na ovih 80.500,00 kuna, jer se ne isplaćuje na žiro račun koji je vezan uz OPG.

Također molim da mi pojasnite zakonsku odredbu da ako se ostvare poticaji bez obzira na visinu istih automatizmom postaje obveznikom poreza na dohodak.

U privitku je izmjenjeni čl. 18. st. 3 na koji se pozivam.

"ZAKON O POREZU NA DOHODAK

(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12)

Na snazi i primjenjuje se od 01. siječnja 2013.

3.2. Samostalne djelatnosti

Članak 18.

(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.

Napomena: Prema izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 22/12, čl. 6.) koje stupaju na snagu 1. siječnja 2013., stavak 3. članka 18. glasi:

(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu, ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. "

Koliko je objavljeni Registar branitelja točan neznam.

Koliko vidim gospođa ######## ####### zdušno se zalaže protiv lažnih branitelja, u svakoj prilici ih proziva i pojavljuje se u časničkoj odori Hrvatske vojske i na tome joj svaka čast.

Uvidom u objavljeni Registar Hrvatskih branitelja gospođa se u istom ne vodi.

Što nakon toga misliti da li je ona lažni ili pravi branitelj?

Izvinjavam se gospođi što sam njeine podatke naveo (možda se u istom vodi pod nekim drugim podatcima), ali ipak postoji sumnja.

Pozdrav.

leonarda999 je napisao:

apriiiiliii.već bi se oni hvalili na sva zvona

O tome možete pročitati ovdje

freed je napisao:

Zendra,ja koliko znam da ako ti je bolest priznana djelomično u svezi rata,i priznato ti je pravo na ostvarivanje 100% bolovanja po toj osnovi,i dobio si riješenje za to....to ti je pravo doživotno i svaki puta imaš pravo ostvarit takvo bolovanje puni iznos plaće,kada god se obratiš po pitanju bolesti vezane uz to riješenje...TRAJNO...:

Netočno.

To pravo vrijedi dok ti traje bolovanje po osnovi po kojoj je otvoreno.

U slučaju otvaranja novog bolovanja ponovo ideš na vještačenje (pa čak je po istoj osnovi bolesti) kod liječničkog povjerenstva HZZO, pa kaoko oni odluče. Budući da se njihovi naputci često mjenjaju nažalost na štetu branitelja sve je moguće.

pozdrav.

Nakon bezbroj poziva jučer sam uspio dobiti HPF.

Informacije se mogu dobiti od 10 - 13 sati na telefon 01 6346 321.

Imam trajni HRVI i čekam od rujna 2007. godine.

Gospođa kaže da sada rješavaju početak 2007. godine.

Pozdrav.

Gospon "goris" o tome što pitate veće se dosta raspravljalo na ovom podforumu nešto o tome možete saznati ako kliknete ovdje.

Pozdrav.

Evo Vam odgovor ZET-a u svezi s ovim pitanjem:

"Poštovani!

Vojni invalidi Domovinskog rata ostvaruju pravo na besplatan prijevoz uz predočenje iskaznice vojnog invalida Domovinskog rata. Prebivalište u Gradu Zagrebu nije uvijet.

Srdačan pozdrav!

Za Ured za odnose s javnošću Ksenija Pešl

Zagrebački holding d..

podružnica Zagrebački električni tramvaj

Zagreb, Ozaljska 105

telefon: + 385 1 365 14 20

telefaks: + 385 1 364 03 86

www.zet.hr".

Pozdrav.

Mrljavac je napisao:

Dakle ako je netko bio raspoređen na radno mjesto s većim zvanjem ili je stekao veće zvanje nakon 30.06.1996. godine, ono mu neće biti uzeto kao početno zvanje za utvrđivanje zvanja prilikom odlaska u mirovinu.

 

 

Pročitajte članak 7 Pravilnika o odnosu policijskih zvanja pripadnika policije prema činovima pripadnika vojnih postrojbi radi utvrđivanja vrijednosnog boda.

Što se tiče odluke bivšeg ministra o dodjeli jednog višeg zvanja pripadnicima djelatnog sastava specijalne policije ona je donešena ako se ne varam iste godine kada i taj pravilnik (poslije njega) ali je utemeljena na učešću u ratu pa se s toga i uzima u obzir.

Osobno znam dva slučaja pokrenutog upravnog spora glede nepriznavanja većeg zvanja stečenog nakon 30.06.1996. godine.

Naravno da MUP namjerno ili nenamjerno donosi različita rješenja za iste slučajeve, ali zato postoje redovni i izvanredovni pravni lijekovi.

Navedite zašto smatrate da je moja tvrdnja netočna.

Bilo bi mi drago da se netko javi s konkretnim slučajevima.

Pozdrav.

commando je napisao:

... prilikom odlaska u mirovinu MUP ti je dužan izdati rješenje o zvanju prema kojem će ti se obračunavati mirovina."

Zaboravljate da Pravilnik MUP-a koji to rješava uzima najpovoljnije zvanje radnog mjesta na koje je bio raspoređen u razdoblju 30.05.1990. do 30.06.1996. godine, ukoliko je ono za njega povoljnije.

Dakle ako je netko bio raspoređen na radno mjesto s većim zvanjem ili je stekao veće zvanje nakon 30.06.1996. godine, ono mu neće biti uzeto kao početno zvanje za utvrđivanje zvanja prilikom odlaska u mirovinu.

Bilo bi dobro da Tiho1 navede koje je najpovoljnije zvanje radnog mjesta imao za vrijme "ratnog perioda", odnosno koje je tada imao osobno zvanje.

NBC je napisao:

Prije 2 dana sam dobio riješenje o prekršaju iz 10,mj 2007

U riješenju se navodi oduzimanje vozačke dozvole na 3 mjeseca plus kazna,koja mi sada toliko i nije važna. naime što hoću pitati? bio sam na saslušanju prije 2mj gdje sam izjavio da nisam počinio ta djela i potvrdio da nisam potpisao alkotest i složio priču da sam nezaposlen i da se nism odazivao na sud zato što nisam bio doma(krivo su me savjetovali),svejedno to mi nije prošlo. Problem je u tome što mi vozačka treba više od ičeg,kako se spasit ,kaznu bi ja i platio ali vozačka mi je prijeko potrebna zbog posla koji radim. jako sam svijestan greške i žao mi je , ali nisam to rekao sutkinji. što sada ? u riješenju imam rok za žalbu 8 dana VISOKOM PREKRŠAJNOM SUDU U ZAGREBU, u svakom slučaju ću pisat žalbu,vozačku trebam to mi je kruh!Hoće li se smilovat na VPS ili ne na moju žalbu?

Ovdje se kod tebe vrijedi stari zakon i zastara ti nastupa nakon dvije godine od prekršaja.

Žali se VPS, argumentiraj da nije utvrđeno stvarno činjenično stanje, traži ponavljanje postupka poradi suočavanja s policijskim službenikom itd ....

Predmet će ti otići u zastaru.

Ova problematika rješava se temeljem Pravilnikom o odnosu policijskih zvanja pripadnika policije prema činovima pripadnika vojnih postrojbi radi utvrđivanja vrijednosnog boda, koji je donio MUP, broj: 511-01-52-22217/1-2005 od 27. siječnja 2006. godine, dakle nije klasificiran nikakvom oznakom tajnosti. Tko je uporniji do njega može doći.

Propisuje odnos policijskih zvanja pripadnika djelatnog i pričuvnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu pripadnici Ministarstva). Pripadnici specijalne policije temeljem ovog Pravilnika nemaju nikakva "veća" prava u odnosu na ostale pripadnike Ministarsva, čak se niti jednom rječju ne spominju.

Djelatni pripanici specijalne policije pismeno su od bivšeg ministra Ivice Kirina dobili rješenje o prevođenju u jedno više zvanje od zvanja koje su u tom trenutku posjedovali.

Člankom 7 navedenog Pravilnika:

"Pripadniku Ministarstva s ostvarenim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida, kao početno zvanje, od kojeg se utvrđuje odgovarajuće više zvaje, u postupku ostvarivanja prava iz članka 3. ovog Pravilnika, a u svezi određivanja vrijednosnog boda iz članka 4. ovog Pravilnika, uzima se njapovoljnije zvanje radnog mjesta na koje je bio raspoređen u razdoblju od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. godine, ukoliko je ono za njega povoljnije."

Na pripadnike MUP-a koji su nakon navedenog roka bili raspoređeni da radna mjesta ili koji su stekli viša zvanja od "ratnog" perioda ne odnosi se ovaj pravilnik. Ovo nije nigdje navedeno ali je takva praksa MUP-a.

Pravilnik se moga nabaviti (neznam da li još uvijek može) kod povjerenika Sindikata policije Hrvatske.

Pozdrav.

Za točan odgovor moraš navesti da li imaš priznat status HRVI i u kojem vremenu si bio raspoređen na radno mjesto Višeg policijskog inspektora?