istosad

Dakle, bio sam na pošti i paket im je stigao prije neka skoro dva tjedna. Nemaju ga kod sebe, uputili su me na jednu drugu poštu u kojoj se razvrstavaju pošiljke i savjetovali mi da se obratim kontroloru. E sad ostaje pitanje na koji način bi netko trebao saznati je li roba koja se regularno prodaje godinama po cijelom svijetu nekakvim propisom preko noći zabranjena u RH. Pogledao sam na postavljenu poveznicu i tamo sam samo uspio detektirati neke članke iz Narodnih Novina koji su inače iz 2013. g., a nakon te godine je roba bila u slobodnoj prodaji, pa se po tome ne može vidjeti je li zabranjena ili nije. Što se tiče konkretno moje situacije, zanima me što mi je najpametnije činiti, pretpostavljam da ipak nije propust poštara nego da su mi blokirali pošiljku; ako se ne pojavim nemaju dokaza ni za što, a ako se pojavim imaju dokaz da sam naručio robu. Mogu li im dvije bočice poslužiti kao dokaz da sam to namjeravao i prodavati (inače radi se o iznosu koji zbog niske vrijednosti nije podložan ni carinjenju). Ionako bi to spadalo pod prekršaj (mislim), tj. samo pod trgovinu na crno, budući da se ne radi o lijeku nego o dodatku prehrani.

Jesam, međutim svejedno me uznemirava činjenica da je (posebno u današnje vrijeme opće zaduženosti) moguće da netko ne želi iseliti iz moje imovine i da mu ja ne mogu baš ništa (tj. mogu dići tužbu i čekati mjesecima ili godinama na rješenje). Vjerujem da su takvi slučajevi rijetki jer je većina ljudi bar u tom smislu dovoljno civilizirana i bilo bi im neugodno uzurpirati nečiju imovinu, ali isto tako je očito moguće i da će netko s djecom radije ostati u stanu i odbiti izaći jer nije eto on kriv što mu poslodavac nije isplatio plaću ili je dobio otkaz i što ne može dozvoliti da mu djeca ostanu bez krova nad glavom.

No, super, onda se ipak moram igrat dežurnog psihologa i detektiva i ulaziti u njihove privatne živote da bih utvrdio hoće li mi radit probleme, dakle automatski otpadaju ovi s djecom, čak i ako ne uživaju posebnu zaštitu, pripadnici određenih nacionalnih manjina koji slušaju turbo folk i redovito vježbaju i sl....također pretpostavljam da im to nikako ne smijem dat do znanja da me se ne bi sjetili tužiti za diskriminaciju iako se radi o mojem privatnom vlasništvu. Koliko obično traje sudski postupak ako mi odluče uzurpirati privatni posjed?

Ok, hvala. Znaš li možda jel tu obavijest ili papir dostave u nekom razumnom roku ili se čeka mjesecima i sl.. Jednom mi je zapelo na carini jer sam naručio veće količine (koje podliježu carinjenju, pa sam morao platit carinu), o tome mi je obavijest stigla odmah. Ok, hvala. A eto pitam jer mi ne stiže i s obzirom na moj specifičan slučaj, inače ne znam misliš li da bi zbilja ljudi općenito trebali kopat po propisima svaki put kad naručuju robu preko interneta koju su već niz puta normalno naručivali i koja se može normalno kupit u cijelom svijetu uključujući i RH (onda kad ju se može nać u dućanima)...

Ne, mislio sam na zaštitu koju uživaju podstanari koji u stanu borave s djecom u odnosu na podstanare bez djece.

Hvala na savjetu, radi se o dosta maloj tvrtci koja surađuje s velikom kompanijom, nisam ni siguran ima li 20 zaposlenih (ako se pod "zaposlene" računaju oni s ugovorom o radu na neodređeno). Kako mogu (tj. osoba kojoj je potrebna pomoć) saznati tko je u kompaniji zadužen za primanje pritužbi, moguće da se radi o istoj osobi koja se i ponašala neprimjereno ili o njegovom najbližem suradniku. Možda bi se pritužbu moglo uputiti kadrovskoj službi? I koji su daljnji koraci ako osoba ne bude zadovoljna odgovorom osobe nadležne za pritužbe?

Naručio sam preko interneta dodatak prehrani, 2 bočice, kojeg sam prodavao prije počinjenja kaznenog djela iz uvodnog članka, radi se o proizvodu kojeg se do prije nekih pola god. slobodno moglo kupiti u biljnim ljekarnama, fit shopovima i sl. (trenutno nemaju na lageru, a i ranije ga se nije baš moglo nać uvijek, čuo sam i prije dok ga se moglo nać, kao i sad neka naklapanja o tome da je proizvod zabranjen...iako se radi o renomiranom proizvođaču i proizvodu koji se normalno prodaje jako dugi niz godina u SAD-u i u cijelom svijetu, al ne bi me čudilo ni da ovi naši genijalci i to zabrane). Dakle, znalo se dešavat da roba malo duže putuje, ali svejedno se pitam s obzirom na okolnosti da li je roba mogla biti zaplijenjena na carini, a ja biti neobaviješten o tome?

Da, baš kad sam pročitao stavak 4. sam se mislio pozvat na njega, da se mene pita jasno je da interes "privatnosti" osobe koja vrši kazneno djelo ne bi bio pretežniji nad interesom zaštite osobe nad kojom se isto vrši, al mene se ne pita, jel. Također mi je vrlo nejasan odnos između stavka 1. i stavka 2.; u stavku 1. se spominje da je svako snimanje neovlašteno, te se propisuje kazna za to snimanje, dok se u stavku 2. spominje i kažnjivost objave/prosljeđivanja snimljenog materijala. To bi valjda trebalo služiti tome da sudac po vlastitom nahođenju odredi višu kaznu ukoliko je osoba počinila i djelo iz stavka 2.? Također se spominje i izraz "nejavno" izgovorene riječi, koje bi to onda bile javno izgovorene riječi, postoji li neka definicija?

Aha, bitno mi je da ne uživaju neku posebnu zaštitu. Možete li mi objasniti na što se konkiretno odnosi posjedovna zaštita? Odnosi li se to na činjenicu da ne mogu jednostavno pozvati policiju da ih temeljem predočene dokumentacije deložira, nego moram pokretati postupak i čekati dok se ne završi i sl.? Znam za neke slučajeve gdje su ljudi platili zaštitare da izvrše "izbacivanje", pretpostavljam da je to onda poželjno rješenje, pa onda neka oni pokreću postupak nakon izbacivanja ako im se to isplati.

Ok, ali koja je razlika da to sve napravim s "normalnim stanarima" u odnosu na stanare s djecom, ima li neke razlike? Znači li to da ako uredno prijavim poreznoj i kod javnog bilježnika, i ako mi uplate polog kako i spada za troškove režija koji stižu na naplatu nakon iseljenja, da gube pravne instrumente zaštite od izbacivanja na ulicu ukoliko ne podmire svoje obaveze kao i bilo koji drugi stanar(i)?

Ma daj?! Zanimljivo, sjetio sam se sad američkog filma ako je netko gledao Bondfire Of Vanities...tamo je bilo sporno što je netko drugi snimio kazneno djelo jedne osobe nad drugom...no dobro, to je drugi svijet tamo pa ni ne čudi. Al ajmo zamislit ovu situaciju, osoba A ima opravdan strah od toga da će recimo biti silovana od osobe B, te kako bi se zaštitila snimi osobu B. Naravno, kad bi rekla osobi B da ju snima, osoba B bi razbila kameru i time uništila dokaz, usput ju prebila na mrtvo ime i opet silovala...no, ako bi osoba A prešutila činjenicu da snima radnju, ne samo da ne bi smjela koristiti dokaz da ju je osoba B silovala, nego bi još i predočenjem tog dokaza samu sebe inkriminirala kao počinitelja kaznenog djela protiv osobe B? Jesam li dobro shvatio?

Zanima me može li zaposlenik ili bivši zaposlenik podići tužbu protiv poslodavca temeljem audio snimke koju je sam napravio na kojoj se može čuti kako poslodavac viče na njega i vrijeđa ga?

Zanima me je li istina da u slučaju iznajmljivanja stana obitelji s djetetom ili djecom stanodavac ne može poduzeti odgovarajuće mjere (izbacivanje iz stana), ili pritom može naići na poteškoće na koje ne bi nailazio kad bi se radilo o podstanarima bez djece u slučaju neplaćanja stanarine ili računa, zbog zakonske zaštite obitelji?

Aha, sad sam te shvatio što si htio reći; nisam kriv za oba, ali za jedno jesam...

Samo malo, kako misliš za oba djela? Krivotvorina nije (1. djelo), a registrirano nije (2. djelo), nisam ovlašten za prodaju (2. djelo) i nisam prijavio djelatnost (2. djelo)- prema tome za 2. djelo sam kriv. Valjda je na njima teret dokazivanja da se radi o krivotvorini dotičnog proizvoda dotične kompanije, kad me već optužuju za to?

Ja samo znam da je ovo moje prava xxxxxxx, od xxxxxx xxxxxx koja je svjetski poznata kompanija...

Ok, hvala na upozorenju.

Hm, neki pravni stručnjak da mi odgovori? Vjerujem da nije tako rijedak problem (moja pretpostavka je da je isto kao i s preprodajom trave)? I mogu li mi recimo provaliti u Facebook? Kao prvo zato jer mi nije ugodno da mi njuškaju po privatnim prepiskama, a kao drugo zato jer sam potpisao nekakvu obavezu tajnosti, znači li to da recimo najboljem frendu ne smijem napisat što mi se dogodilo ako me pita?

EU je isto tako mogla donijeti političku odluku da je duhan koji se prodaje bez originalnog pakiranja "krivotvoren". Štoviše, ovi moji lijekovi barem imaju nekakve oznake (ustvari, većinu koje imaju i "regularni" proizvodi- rok trajanja, naziv proizvođača, mjesto proizvodnje i sl.)...i to kreirane od strane originalnog proizvođača.

Taj dio priznajem, ali ne priznajem da sam trgovao krivotvorenim lijekovima, kao što ni onaj koji prodaje duhan za koji nije platio harač državi ne trguje nikakvim "krivotvorenim duhanom".

Ok. Ali smatram da se radi o prvorazrednoj pravnoj perverziji ako se original bez prateće dokumentacije (koji god bili razlozi za to) zakonski izjednačava s krivotvorinom.

Pa dobro, koliko sam ja shvatio iz letimičnog čitanja, krivotvorinama se automatski shvaća svaki proizvod koji ne odgovara birokratskim propisima koji vrijede u EU, iako se normalno prodaje u masi zemalja. Tako da takav nakaradan zakon ne razlikuje originalni (u doslovnom, a ne u izvrnutom pravnom značenju pojma) lijek koji je učinkovitiji i sigurniji od mase (to tvrdim) registriranih lijekova za istu namjenu i krivotvorinu (u doslovnom značenju pojma) koja nije učinkovita i u sebi sadrži bog te pitaj kakve otrove. Inače ovi Halmedi i slične institucije su jedni obični reketari i pijavice koji pogoduju svojim partnerima iz farmaceutske industrije, a ova pamflet-brošurica me neodoljivo podsjeća na onu nedavnu (mislim da još traje) kampanju MUP-a i tvornica duhana usmjerenu protiv proizvođača i preprodavača duhana koji pokušavaju preživjeti nudeći ljudima robu od koje se neće oduzimati da bi se namirilo raznorazne parazite. Sad sam svjesno otišao u offtopic, tako da se neću ljutiti ako moderator izbriše

Ajde bar nešto, hvala na odgovoru.

Moji lijekovi nisu krivotvorine, kao prvo. A na ovih par primjeraka lijekova na slikama iz ove reklamne brošure odmah primijetim da su krivotvorine.

A ja nemam pravo uvida u njihov spis, samo imam pravo platiti (ne znam odakle) nekom odvjetniku koji će to učiniti umjesto mene?