kixkix

Kuća prizemnica je sagrađena prije 1968. U 1990-ima je dio kuće srušen i napravljena je nadstrešnica na betonskim stupovima, tlocrtno otprilike kao i srušeni dio (izlazi iz starog tlocrta nekih pola metra). Ukoliko bi se ta stara kuća rušila radi izgradnje nove kuće, da li je potrebno legalizirati tu nadstrešnicu? (Jasno je da je nadstrešnica nelegalna, kao i da treba dozvola za rušenje.)

Na istoj katastarskoj čestici od cca 850 m2 nalaze se dvije kuće. Jedna je izgrađena prije 1968., a druga u 1970-ima. Druga kuća je građena bez dozvole i, prema tvrdnji vlasnika koji ju je gradio (uz pomoć susjeda i prijatelja), platio je kaznu za svaku etažu koju je bio izgradio. Vlasnik ima sve kazne i potvrde plaćanja. (Navodno je to bilo tako da se nakon izgradnje svakog kata pojavio inspektor, razrezao kaznu, a vlasnik je kaznu platio u propisanom roku - što je, kao, bilo jeftinije od građevinske dozvole. Za krepat, ha, ha, ha!). Obje zgrade se spominju u posjedovnom listu, no u ZKU se spominje samo stara zgrada. Obje zgrade su ispravno ucrtane u katastarski plan (već desetljećima, moguće još od 1970-ih). Zagreb, ako je bitno. Da li je zgrada iz 1970-ih legalna?

Gdje je propisana minimalna veličina katastarske čestice nakon parcelacije? Naime, negdje sam jednom vidio da je, konkretno u Zagrebu, ograničena (zabranjena?) dioba čestica ukoliko je površina novonastale čestice ispod određene veličine (u svrhu sprečavanja usitnjavanja čestica). Ne mogu to više naći, tražim više od sat vremena ... Zanima me ta minimalna površina i da li se to odnosi samo na građevinsko zemljište ili i na poljoprivredno. Zanima i i izvor/propis, naravno.

Odgonetavam (pra)povijest nasljeđivanja zemlje i gledam fotokopije izvadaka iz gruntovnice, rukom pisane (Zagreb). Uz jedno ime se opetovano (u nekoliko odvojenih zapisa, svi iz 1944.) pojavljuje riječ "ostavine" - npr. " ... uknjižuje se pravo vlasništva za korist Horvat Ivana ostavine iz ..." "... na ime i vlasništvo Horvat Ivana ostavine iz ..." "... za korist Horvat Ivana ostavine iz ..." U nekim od tih zapisa ta osoba nije jedina osoba na koju se nešto upisuje, no uz druga imena nema te riječi. Svi ti zapisi su vezani na "Z" predmete (a ne na "O" predmete) i ne spominje se nasljeđivanje. Da li netko zna što bi to moglo značiti?

Možda da pojednostavnim: Ako čestica "C" može dobiti građevinsku dozvolu i ako je čestica "A" poljoprivredno zemljište bez pristupa prometnoj površini, da li građevina na čestici "C" može biti na 1 m od međe prema čestici "A"? Ili još jednostavnije: Da li čestica "A" (prema opisu iz prvog posta) može dobiti građevinsku dozvolu?

Hvala, znam i za taj problem. Čestica "C" ima pristup putu koji je ucrtan u katastar, a pod kojim već ide i dio infrastrukture, tako da to nije upitno. Ono što je upitno je "status" čestice "A" u smislu ograničavanja udaljenosti od susjedne međe za gradnju na "C". Drugim riječima, da li vrijedi "h/2 ili najmanje 3m" prema međi C/A?

Hvala Spitfire, znam za tu definiciju - mene zanima primjena te definicije na ovaj slučaj. Recimo, znam da je moguće spojiti "više susjednih katastarskih čestica ili njihovih dijelova" u jednu građevnu česticu (postoji negdje baš takva rečenica). U tom kontekstu sam i naposao detalje o susjednim česticama gore. Imate li neko iskustvo sa sličnim slučajevima na osnovu kojih bi se moglo nešto procijeniti?

Zar nitko ne zna?

Način korištenja čestice ("A") je u katastru zaveden kao "oranica", a čestica se nalazi u stambenoj zoni S, urbano pravilo 2.1 (Zagreb). Čestica nema pristup "prometnoj površini" ucrtan u katastru, ali u naravi ima pristup u potpunosti travom zaraslom poljskom putu. Čestica se koristi kao vrt. Čestica ima površinu ispod 400m2, ali se dotiče druge čestice ("B") koja je dijelom u zoni S i dijelom u zoni Z, s kojoj ima površinu iznad 900m2, odnosno više od 400m2 u zoni S. Da li se takva čestica može smatrati "građevnom česticom" u smislu određivanja udaljenosti građevine od susjedne međe (npr. po PP ZG čl. 2.3.1.2. Udaljenost građevine od susjedne građevne čestice) za gradnju na čestici ("C") pored te čestice? Čestica "C" na kojoj bi se gradilo je "vinograd" i dijelom je u zoni S, a dijelom u zoni Z (jasno je da treba napraviti prenamjenu). Otprilike ovako:

Hvala Spitfire! Kada bi se dijelila čestica X, dio pod česticom B bi imao možda 100-150 m2. Negdje sam čuo/pročitao da parcelacija, konkretno, dijeljenje čestica na manje čestice nije dozvoljena. Barem u Zagrebu. Pretpostavljam da je ono na što mislite parcelacija u smislu usklađivanja katastra i gruntovnice za sve čestice svih suvlasnika - to bi vjerojatno prošlo s pravne strane, ali ne i kod bijesne čeljadi. Zadnji sudski proces oko nasljedstva na toj zemlji trajao je 7-8 godina. Inače, ta "nova" izmjera je stara već valjda 30-40 godina - to je ona razlika između katastra i gruntovnice u Zagrebu. Dakle, da bi formalno raspolagao sa cijelom česticom X, otac bi morao imati 1/1 vlasništvo u gruntovnici, a ne samo biti korisnik u katastru. OK, dok bijesna čeljad ne umre, nema pomaka.

Problem je što neka čeljad jest bijesna. Jedino što bi teoretski moglo proći je da se formalno utvrdi koji dio čestice X spada pod česticu B. I opet se sve svodi na pitanje: Može li vlasnik raspolagati dijelom katastarske čestice X koji spada pod česticu A bez da traži suglasnost suvlasnika iz čestice B?

Hvala barfly314!

Hvala barfly314. Što bi taj ispravni postupak imao za rezultat? Ako se radi o famoznom "usklađivanje katastra i gruntovnice" kako je to moguće napraviti kada su dijelovi čestica iz katastra u suvlasništvu? Promjena oblika i veličine čestica u katastru nije baš poželjna ... Meni to izgleda kao da bi se svi suvlasnici trebali dogovoriti i podijeliti (npr. prema stanju u katastru) - nažalost, to je malo vjerojatno. To me vraća na pitanje: Da li otac može raspolagati dijelom katastarske čestice X koji spada pod česticu A bez da traži suglasnost suvlasnika iz čestice B? Recimo, napravi se geodetski elaborat u kojem se točno utvrdi koji je to dio (to bi se suvlasnici već mogli dogovoriti).

Hvala svima na odgovorima! Znači može pravna osoba, ne može fizička osoba. I mora reći da kupuje za treću osobu. Ovo da netko sa prodavateljem potpiše punomoć nije bit mojeg "problema", jer sam htio znati da li stvarni kupac može biti skriven bez da prodavatelj to zna.

Hvala na odgovorima! Da li taj "posrednik" mora reći prodavatelju da to radi za treću osobu? Ili se smije "praviti" da to kupuje za sebe?

Da li netko (fizička ili pravna osoba) može kupiti nekretninu za nekog drugog (treću osobu, u tuđe ime) tako da taj "konačni" vlasnik ostane anoniman/nepoznat prodavatelju sve do nakon upisa u zemljišne knjige?

Da, radi se o Zagrebu i staroj i novoj izmjeri - čestice u katastru su "uzdužno", a u gruntovnici "poprijeko" i ne podudaraju se (blago rečeno). Zemljište je poljoprivredno, ali se dovoljno veliki dio (>400m2) nalazi u zoni stambene namjene ("S"). Za gradnju treba napraviti prenamjenu zemljišta, to je jasno. Dakle, na koji se način utvrđuje koji je to dio čestice iz katastra ("X") na kojem postoji suvlasništvo na osnovu čestica iz gruntovnice ("B")? I da li je uopće bitno koji je to fizički dio? Otprilike ovako (nije baš tako lijepo pravokutno):

Hvala barfly314! Znači, otac može raspolagati dijelom katastarske čestice X koji spada pod česticu A bez da traži suglasnost suvlasnika iz čestice B? Kako se to službeno rješava? Iz ZKU se ne vidi koje točno čestice ili njihovi dijelovi spadaju pod koje čestice u katastru ... Na česticama nema građevina, sve su poljoprivredno zemljište, a dijelom se nalaze u građevnoj zoni. Prema ZK ulošcima, vlasništvo je jednako za sve čestice u njima. (Što se tiče pojmova, na što misliš pod standardne? Termin "gruntovna čestica" jesam stavio u navodnike, a upotrijebio sam ga da naglasim da se radi o različitim izmjerama. I gruntovnica i katastar koriste pojam katastarska čestica i kad se to koristi za novu i staru izmjeru vrlo brzo više ne znaš na što se odnosi - vidljivo u drugoj rečenici gore )

Prema posjedovnom listu za katastarsku česticu X moj otac je upisan kao korisnik u dijelu 1/1. Ta k.č. X sastoji se od dijelova dviju "gruntovnih čestica" A i B (prema pregledu čestica na uredjenazemlja.hr za tu k.č. dobiju se brojevi dvaju "vezanih" zemljišnoknjižnih uložaka, svaki od njih sadrži više čestica). Po ZKU koji sadrži česticu A moj otac je jedini vlasnik. Po ZKU koji sadrži česticu B moj otac ima suvlasnički udio 19/32. Taj udio je tata nasljedio od dede prije par godina (kao i k.č. X) što je upisano i u katastar i u gruntovnicu (dakle, prije je pisalo deda, sada piše tata). Da li to znači da moj otac nije jedini vlasnik katastarske čestice X? Pod kojim uvjetima može raspolagati česticom (npr. graditi ili prodati je)? (Brojevi katastarskih čestica u katastru i gruntovnici su različiti, jer je stara izmjera bila "uzdužno", a nova "poprijeko" - tako da se "nove" čestice u katastru sastoje od dijelova nekoliko "starih" čestica u gruntovnici.)

Pozdrav! U brošuri Porezne Uprave ovdje http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/156_PravaObveze.pdf piše sljedeće: Kad zastarijeva pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze, kamata i naplatu poreza, te kamata i troškova ovrhe? ... U slučajevima zlouporaba prava u porezno-dužničkom odnosu zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći nakon isteka godine u kojoj je zlouporaba utvrđena, a ne od trenutka kad su takve zlouporabe počinjene. Kad zastarijeva pravo poreznog tijela na pokretanje prekršajnog postupka? Kad proteknu tri godine od počinjenja prekršaja (relativna zastara). Da li to znači da PU može bilo kada utvrditi da je netko utajio porez, ali ne može pokrenuti prekršajni postupak ako je to bilo prije više od 3 godine kada su to otkrili? Ako ne, što onda znači taj dio o zastarijevanju prava na pokretanje prekršajnog postupka? Vrlo zanimljivo u kontekstu aktualnog "ulova" utajivača ...