Jump to content

ledena_kisa

Korisnik
  • Broj objava

    710
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    3

Sve što je ledena_kisa objavio

  1. Pročitah rješenje još jednom, da sumiram. Protiv vas je podnešena kaznena prijava zbog učina KD prijetnje iz čl 139 st 2? "Oštećenik" vas je prijavio da ste prijetili u spornom događaju gdje ste se svađali i vrijeđali, ali niste prijetili, međutim, on vas prijavljuje za prijetnju. Slijedom njegovih radnji, pokreće se kazneni postupak. Vas praktično oslobađa krivnje snimka koju ste naknadno dostavili kao dokaz, na kojoj se jasno vidi da vi ne prijetite. U međuvremenu, prekršajni sud donosi presudu za čl. 13 JRM, pretpostavljam samo za viku i svađanje, riječi prijetnje izbacuje iz izrijeke jer to nisu mogli sa sigurnošću utvrditi. @gman molim za pojašnjenje : zašto se uopće prekršajni sud bavio sa utvrđivanjem toga je li netko izrekao prijeteće riječi? Pročitao sam sinje more presuda prekršajnih sudova gdje su se odluke donosile bez prisustva okrivljenika ili ispitivanja svjedoka, a bile su izrečene prijeteće riječi, pa nije bilo potrebe za provjeravanjem toga, odnosno išle bi presude bez svjedoka i okrivljenika. Prijetnja ionako nije posao prekršajnog suda? Čak i da dobiju takav predmet i idu provjeravati, zar ne bi prekršajni sud trebao provjeravati je li bilo vikanja ili nekog drugog oblika remećenja javnog reda i mira, a ne da utvrđuju sadržaj izrečenog? Ne znam, možda krivo tumačim, ovo je zanimljiv, ali i škakljiv slučaj. Prijava za prijetnju, k tome još prijava za javni red i mir, a prekršajni sud se bavi prijetnjom, a ne remećenjem javnog reda i mira, govorim naslijepo, jer nisam vidio presudu prekršajnog suda, a iskreno volio bi ! Za forumaša : Po meni, vi nakon pravomoćne presude imate osnova za pokretanje kaznenog postupka za lažno prijavljivanje djela. Ali ja mislim da će to samo ODO napraviti kad postupak završi, ako se utvrdi da niste prijetili tada kad vas se za to prijavilo ! Pozdrav
  2. Vidim iz ovog rješenja da je situacija pomalo nevjerovatna. A tek onda kad ste i vi rekli. To uopće nije trebalo biti prekršajno prijavljeno kako kaže G-man. Možda u nekoj teoriji ako je netko prijetio na javnom mjestu pa usput vikao. Ali iz kontradiktornih svjedočenja na dva suda, vidi se da sve vuče na izmišljotinu. Ako sve te presude postanu pravomoćne i izađe na vidjelo da su predlagači kaznenog progona lagali na sudu u svojstvu svjedoka, ODO bi moglo i samo pokrenuti kazneni postupak, ali kad se sve završi, vi svakako se obratite njima ako želite. Ionako ćete imat vremena s obzirom na zastarne rokove. Samo sačekajte pravomoćnost svih presuda.
  3. Teoretski, svako suđenje i presuda su javni, na svakoj presudi, javno objavljenoj, pišu ti podatci, pa eto, ne znam čemu to. Isto tako, kad sam podnio prekršajnu prijavu, nisam dobio nikakve podatke. Isto čudno. Međutim, sad sam informiraniji. Btw, policija nikad ne želi reći ništa, prekršajni sud uvijek kaže sve, bez obzira na telefon. Haha. Isto tako, imao sam poziv na kazneni sud kao svjedok. Poziv nisam dobio, nego me sudac zvao na mobitel da dođem.
  4. Tko se žalio na nju? Što je presudio prekršajni, a što VPS, ako jest?
  5. Jesu izrečene pravomoćne presude? Pa i po stavu županijskog suda, oslobađajuća na nižem je izvjesna.
  6. Jesu li presude sa različitim iskazima o istom događaju pravomoćne? Želite reći da su u prekršajnom i kaznenom postupku različito iskazivali, iako se na prekršajnom sudu vodio postupak za JRM, a na općinskom za prijetnju. Igrom slučaja, ovo je vaš slučaj, možete li tu malo detaljnije objasniti o čemu se radi točno? Kakvu presudu je donio prekršajni? Možete je ubacit sa skrivenim osobnim podatcima? Za što vas se teretilo prekršajno, kako je išao opis prekršaja? I na kraju, što se zapravo dogodilo, možete opisati što je dovelo do svih ovih postupaka?
  7. Poanta u najkraćoj crti. Na to se pitanje ne može odgovoriti u općenitom smislu jer je svaki slučaj suviše specifičan. U svakom postupku, glede neubrojivosti, koja nije samoskrivljena ili drugih pitanja vezano uz ubrojivost, svakako zadnju riječ daje vještak stručnjak. Bolesna osoba nije kriva, šalje se na liječenje. Dijete do 14 može bit krivo, ali neće biti odgovorno. Bolesna osoba nije kriva. Ali će svakako imati "posljedicu" u vidu obaveznog liječenja.
  8. Ako je rok do 19.11., je li prijava poslana poštom 19.11. valjana?
  9. Kad smo kod streljiva; puscani i pistoljski meci, gruba procjena, koja brojka bi spadala pod domenu prekrsaja, a koja u KD?
  10. Dakle, u tijeku je prekršajni postupak u kojem sam oštećenik. Kako je događaj nastao u drugom gradu te ga vodi nadležni prekršajni sud koji je meni udaljen, a preko godine dana nisam dobio nikakav podnesak sa suda, postoji li mogućnost da saznam ime okrivljenika ili poslovni broj optužnog prijedloga, a da to ne moram tražiti osobnim putem u nadležnoj PU. Ti podatci su mi potrebni za provjeru statusa predmeta na Prekršajnom sudu, a policija mi ne želi reći telefonski. Zašto bi ime okrivljenika bio osjetljiv podatak?
  11. U svakom slučaju je moguće da sudac misli da ne može bit nepristran, zatraži izuzeće, predsjednik suda odbije i onda eto. Ovo mi nekako djeluje da je moguće kod nas haha. Hvala na odgovoru !!
  12. Ja bih, ne samo vama, nego i svima ostalima, a poglavito pravnicima, ili specijalistima javne uprave, preporučio, da iz poštovanja prema sebi, a i prema studiju kojeg upisuju, za početak znaju što upisuju i o čemu govore. Poslijediplomski studij športskog prava na Pravnom fakultetu u Splitu nije poslijediplomski stručni studij, jer takvo nešto uopće ne postoji. Dakle, poslijediplomski stručni studij ne postoji, radi se o poslijediplomskom specijalističkom sveučilišnom studiju, a završetkom istoga dobiva se titula sveučilišni specijalist športskog prava, odnosno univ. spec. Spomenuti studij uz diplomirane pravnike mogu upisati i specijalisti javne uprave. Elaborat studija vam je dostupan na web stranici fakulteta i tamo je u detalje opisano o čemu se radi. Također, isti traje dvije godine, odnosno 4 semestra i stječe se 120 ECTS bodova. Upisuje se kad bude raspisan natječaj na web stranici fakulteta. Detaljnije ; http://www.pravst.unist.hr/program.php?p=0&s=51
  13. Ako uzmemo u obzir da je naš forumaš žrtva, koja se branila, onda mislim da narušavanje nije ravnopravno, a glede zvanja policije, moj savjet je da obrana ide u tom smjeru. Zateknut napadom, nisam uspio odmah pozvati policiju, već sam isto napravio odmah nakon odbijanja napada. Svakako zvuči solidno kod postavljanje obrane u slučajevima.gdje je jedna strana nepravedno prijavljena. Tako kažu kako hrvati ignoriraju kada vide da se netko tuče na ulici, ne žele pomoći i tako dalje. Ideš pomoći napadnutom da se napad prekine, pa dođe policija i napiše i tebi prekršaj, pa ti strepi dok sud utvrdi. Ja sam takvih presuda pročitao more. Hvala.bogu što se sud trudi utvrditi "tko je prvi počeo", a tko se brani..
  14. Prekršajno će biti prijavljen i kada ilegalno drži oružje ili streljivo. Za koje nije istekla dozvola niti je ikada postojala. Naravno da nije isto naći 4 metka ispod nečijeg kreveta koji su zaostali iz domovinskog rata ili 3233 metka, 12 pušaka, 7 pištolja. To ne može bit prekršaj nikako. Kao što ni 5 metaka nije kazneno djelo. Pogledajte kategorije oružja. Primjerice, oružje A kategorije se ne sankcionira prekršajno.
  15. Držite se svoje priče i budite uvjerljivi, kad nema svjedoka, vrlo je realna oslobađajuća presuda. Pročitao sam puno takvih. Vama u korist može ići to što ste vi zvali policiju, a na suca se potrudite ostaviti dojam upravo takav kako se zapravo i dogodilo, odnosno da ste vi žrtva i da niste remetili javni red i mir sa ciljem, već da ste se branili, svrhu ostvarivanja obrane - bili ste napadnuti, a kada ste došli u priliku, odmah ste zvali policiju.
  16. Dragi forumaši, fanatici kaznenog prava i svi ostali, pošto kod ove tematike nisam uspio pronaći primjere iz prakse na internetu, pitat ću nekoliko pitanja vezano uz izuzeće. Jesu li, primjerice, ovo osnovane potražnje za izuzećem? Ako su sudac i okrivljenik išli skupa u školski razred, primjerice, srednja škola, ali teoretski nisu nikad sklopili prijateljski odnos, može li i hoće li se okrivljeniku uvažiti zahtjev ako on kaže da su u srednjoj školi bili u zavadi i da ga sudac još od srednjoškolskih dana prezire i za to ima dokaz, primjerice, fizičkog obračuna bez posljedica unutar škole, odnosno, recimo, prošli su samo sa pedagoškim mjerama interno? Ako su sudac i okrivljenik bili prijatelji, pa su iz nekog razloga prekinili odnos i nisu razgovarali deset godina, ali postoje zajedničke slike i dokazi da su nekad bili stvarno dobri prijatelji? Njihovom raskolu, nije ništa kumovalo, već su jednostavno izgubili kontakt ( svak otišao na svoju stranu, pa ih život spoji ) Ako sudac i okrivljenik nisu poznavali jedan drugog, ali okrivljenik uspije dokazati da je dugogodišnja sučeva partnerica postala njegova žena nakon raskida braka sa sucem? Može li onda zahtjev za izuzećem proći? U mojim istraživanjima kaznenog prava, često si postavim pitanja koja se možda i nisu dogodila u praksi. Ali, vjerujem čak da ove situacije i jesu i da su se zahtjevi podnosili. Zna li netko od iskusnijih kaznenjaka sa foruma, kako su takvi zahtjevi riješavani i koji se argumenti koriste kod odlučivanja o izuzeću? Hvala svima
  17. Po meni, u svezi kredita, nema osnove, jer takve stvari da imaju osnovu, ovjere se kod javnog bilježnika, odnosno, trebali ste ovjeriti posudbu novca i obvezu vraćanja kod javnog bilježnika, ali to već sapada u domenu građanskog prava, pa će možda netko imati drukčije mišljenje.
  18. S tim da ako odgovara za podebljano, odgovarat će prekršajno, dakle, vjerojatno će biti novčano kažnjen, dok je ovo drugo-kazneno djelo.
  19. Kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti su nabrojana u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske. Imate Kazneni zakon, on ima svoje "glave" i na kraju svake glave je članak koji vam opisuje što se goni ex ofo iz određene "glave",(kaznena djela protiv imovine, spolne slobode..itd) što po prijedlogu, a što po privatnoj tužbi. Građanin, laik, pravno neuk, može prijaviti djelo koje ste vi prijavili i očekivati od policije postupanje, ali kako je to djelo okarakterizirano da se goni privatnom tužbom, policija ne postupa. Po službenoj dužnosti nije obavezna, a također ni po vašem prijedlogu. Jer je zakonodavac to kazneno djelo svrstao u grupu onih koji se gone privatnom tužbom, odnosno kod takvih djela vi preuzimate ulogu tužitelja, odnosno "glumite" državnog odvjetnika. Po zakonu ste dužni prijaviti kazneno djelo ex ofo, a kako građani često ne znaju koje je ex ofo, to im obično policija kaže kad dođu nešto prijaviti. Za ovo pod dva nemam ideju, ali najbolje je da se vi obratite operateru. Pošto tu za vas ne može nitko ništa učiniti. Policija, sud..Iako oni to mogu znati jer imaju zapis IMEI jedinstvenog broja uređaja i podatak o vlasniku broja koji se nalazi unutar uređaja koji ima isti IMEI kojeg je imao i vaš broj, vjerojatno vam neće dati.
  20. Ako joj je izdan prekršajni nalog, ima pravo prigovora na prekršajni nalog. Ako joj je izrečena sudska presuda na prekršajnom sudu, ima pravo žalbe na presudu prekršajnog suda, u roku od 8 dana od primitka pismenog otpravka presude. Ako je zadnji put prekršajno kažnjavana prije sedam godina vodi se kao prekršajno neosuđivana. Ako joj je u nalogu/presudi uz novčanu kaznu i izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, može se žaliti/prigovarati, ali s obzirom na ovakav prekršaj, zabrana će sigurno biti, samo uz olakotne okolnosti je moguće u manjem trajanju od prvotno određenog. Također, ako novčani dio kazne nije u skladu sa minimumom kojeg propisuje zakon o sigurnosti prometa na cestama, a okrivljenica nije osuđivana, može se uzeti u obzir kao olakotna okolnost kod smanjenja novčanog dijela kazne. U svakom slučaju, ona je dobila novčanu kaznu i zaštitnu mjeru. Sa eventualnim žalbama, vi to možete smanjiti, znatno ili ne, ovisi o tome koliko joj je određeno u dosadašnjem dijelu prekršajnog postupka.
  21. 1. To se dešava često, kao što rade i djelatnici u teleoperaterskim službama, zbog provizije vam nakače nešto što niste rekli, oni najčešće rade honorarno i privremeno, ograbe se za proviziju, više ne rade na tom radnom mjestu, a korisniku ostave muke - bez sankcije. Kad banka šalje karticu, šalju je poštom, nema osobne dostave. Pretpostavljam da osobne dostave nema, jer ste u banci potpisali i potvrdili da to želite i da je to vaša adresa, dakle, pristali na sve to. Možda je malo šlampavo, ali banke to tako doista rade, sve kartice na koje sam pristao su došle u poštanski sandučić, sa PIN brojem i bez osobne dostave. Vi možete pisati prigovor banci na rad zaposlenika, odnosno pojasniti da niste nikad pristali na tu karticu, a oni su vam je svejedno izdali. 2. Ako je prijateljica neovlašteno koristila vašu karticu i time se okoristila za veću novčanu svotu, otiđite na policiju i sa njima podijelite ovo što ste napisali, odnosno ne morate pojašnjavati dio sa bankom da niste pristali na to što vam je banka poslala karticu, jer to policiju neće ni zanimati, već se skoncetrirajte na dio gdje vaša prijateljica dolazi do kartice i neovlašteno vam skida novčana sredstva. 3. Digli ste kredit za prijateljicu, no ako ste kredit digli vi, zar ne bi sredstva trebali skidati sa vašeg računa, a da prijateljica vama nadomiri anuitet ili kako ste to realizirali? Kakav vam je dogovor? No, ako ste vi njoj digli kredit i postupali u dobroj vjeri, te joj vjerovali da će ona plaćati anuitet, a to ipak ne čini, tu po meni nema kaznenog djela, jer ipak ste vi digli kredit i računate se kao nosioc istog. To što ste taj iznos proslijedili prijateljici, zapravo je vaša privatna stvar.
  22. Ako osoba iz policije odaje tajne podatke ili nekakve podatke iz policijskih sustava, nekoj trećoj osobi, nevezano za nekakve istrage ili službenu upotrebu, po meni čak ako i dava na uvid bilo što sa oznakom tajnost ili kojekakve klasificirane interne dokumente, svakako bi se moglo govoriti o kaznenom djelu. Ali, to je ozbiljna optužba i za takvo nešto biste trebali imati dokaze. Ako netko spominje nešto što se stvarno dogodilo, kao što kaže drot, onda vjerojatno ne čini ništa kažnjivo ni protupravno, osim ako iznosi neistine i klevetu. Tada možete tužiti - privatno, a ako sumnjate u počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, svakako se obratite policiji ili državnom odvjetništvu.
  23. Ako sam dobro shvatio, vi ste imali namjeru dignuti diners karticu, ipak odustajete od te namjere, ali nekim slučajem djelatnici banke ignoriraju vaše odustajanje, te vam karticu ipak isporučuju i šalju na adresu u Rijeku, gdje tu karticu prediže spomenuta prijateljica, sa nje troši sredstva, a vas o tome nije obavijestila. Iskoristila je to da joj je na kućnu adresu pristigla kartica sa koje je mogla trošiti sredstva, te je to činila, a vas nije obavijestila. Nije počinila krađu identiteta, ali kazneno djelo jest. Obratite se policiji sa tom pričom. Uz sve navedeno, vi ste joj pomogli sa novcima i digli kredit za nju?
  24. Često se desi da dva sudionika svađe dobiju prijavu jer se policiji ili ne da, ili ne zna ili ne želi utvrditi tko je zapravo kriv, pa stvar prepuste u ruke suda, gdje nastaje ALI. Sud često u postupku oslobodi onog tko nije prvi počeo. Odnosno, ako je napadnuti opravdano počino prekršaj, branio se ili sl. Slažem se, dajte više detalja, a možete i prepisati činjenični opis prekršaja bez osobnih podataka pa ćemo reći više.
  25. Možete. Možete reći indirektno, odnosno izraziti želju da se liječite od ovisnosti, sudac će odrediti, a i ne mora, na njemu je. Bude li odvikavanje, kazne nema, ali morate se pojavljivati u ustanovi koju odrede, jer će u suprotnom vam izreći novčanu kaznu.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija