MeetDave

Hvala puno virtalni!

Poštovani, Djedu je temeljem Ugovora o diobi iz 80-tih godina pripala jedno zemljište, međutim nikada mu nije uknjižio tj nije se upisao u zemljišne knjige. Djed je umro nedavno a ja sam njegov jedini nasljednik.U ostavinskom postupku utvrđeno je kako to zemljište predstavlja njegovo vanknjižno vlasništvo. E sad, što bi ja kao nasljednik trebao napraviti da upišem svoje vlasništvo? Zemljište u vlastovnici Z.K. glasi na neke nepoznate ljude, moguće je da su i davno umrli. Da li trebam zahtjevati ispravni postupak ili jednostavno prijedlogom za upis tražiti upis vlasništva? Hvala

Poštovani. U ugovoru o upravljanju zgradom između suvlasnika zgrade i upravitelja stoji kako: Međutim, u Zakonu o vlasništvu stoji (čl. 93, st. 2): Zanima nas, u ovakvoj situaciji u kakvoj ugovor kaže jedno a zakon o vlasništvu drugo, čemu se daje prednost? Hvala

Hvala, još jedno pitanje. Drugi ugovor sklopljen je 01.01.2013. na godinu dana (dakle do 01.01.2014.) te u ugovoru stoji da se isti automatski produljuje dodatno za godinu dana osim ako se neka od stranaka usprotivi. Ugovor se cijelo vrijeme automatski produljivao, pa tako trenutno vrijedi do 01.01.2019. Zanima me: da li se danas taj ugovor smatra ugovorom sklopljenim na razdoblje od 6 godina od 01.01.2013., ili se smatra kao da je sklopljen novi jednogodisnji ugovor od 01.01.2018. do 01.01.2019.? Drugim rijecima, predstavlja li svako produljenje ugovora zapravo novi ugovor, ili predstavlja modifikaciju postojećeg ugovora na način da se trajanje ugovora poveća s 1 godinu na 2 pa na 3 itd?

Poštovani, U ugovoru stoji da se sklapa na rok od 1 godine te stupa na snagu danom potpisivanja (12.04.2017.) a primjenjuje od 01.05.2017. Također piše da se ugovor produžava na daljnji rok od jedne godine ukoliko niti jedna od ugovornih strana najkasnije mjesec dana prije isteka ugovora pismeno ne obavijesti drugu stranu da ne želi produljenje. Mene zanima sljedeće: kada ističe taj ugovor? 12.04.2018. ili 01.05.2018.? Odnosno do kojeg datuma moram javiti da ne želim produljenje? 12.03.2018. ili 01.04.2018.? Unaprijed hvala

Duznik je vjerovniku duzan 50 000 kn po jednoj osnovi i 20 000 kn po drugoj osnovi (pravomocne presude). Duznik je poklonio svoj stan kceri i postao insolventan, te je vjerovnik pokrenuo pobijanje pravnih radnji za iznos od 50 000 kn odnosno za trazbinu po prvoj osnovi, dok u tuzbu nije ukljucio preostalih 20 000 kn. Sud je pravomocno presudio da je duznikova kcer prodajom nekretnine duzna trpjeti namirenje 50 000kn. Moze li vjerovnik ovrhom na nekretnini doci samo do 50 000 (obzirom da je taj iznos pobijao) ili do svih 70 000? Napominjem da su prosli rokovi od 3 godine pa je prekasno za novu tuzbu za pobijanje. Hvala!!!!!

Proučio sam navedenu odluku i naišao na sljedeće: Znači li ovo da čak i ako je otplaćen kredit, ukoliko tužitelj (jamac) nije u potpunosti već samo djelomično ispunio potraživanje banke prema glavnom dužniku dok je ostatak ispunio glavni dužnik, na njega ne prelaze sporedna prava? Također me zanima što je sa zastarom u ovakvim slučajevima, te što ukoliko ispunitelj nije jamac već npr. solidarni dužnik? Hvala

Svjestan sam navedenog no pogledajte čl 92. ZOO: Znači li ovo da, obzirom da je hipoteka sporedno pravo kojim je osigurano ispunjenje trazbine banke, hipotetski mogu kao ispunitelj ugovoriti s vjerovnikom (bankom) korištenje jamstva (hipoteke nad stanom) razmjeno mojoj tražbini? Iako mislim da banka na to nikad ne bi pristala, zato jer ne mora i nije joj u interesu.

U Zakonu o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona stoji kako se članak o (ne)mogućnosti ovrhe nad jedinom nekretninom počinje primjenjivati na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu ovog Zakona. Što se misli pod "pravni posao"? Ovršni postupak, dospjelost tražbine ili npr. potpisivanje ugovora na temelju kojeg je došlo do dospjele tražbine? Što u slučaju da jamac traži regres na temelju ugovora o kreditu potpisanog prije stupanja na snagu Zakona, dok mjesečne rate odnosno tražbine postaju dospjele nakon stupanja na snagu Zakona? Unaprijed hvala

Možda je u vremenu naišao netko tko bi znao odgovor na pitanje? Hvala unaprijed

Mirko je kupio stan vrijedan 100000Eura stambenim kreditom te ima jednog jamca/suduznika. Na tom stanu je i hipoteka banke za stambeni kredit iznos od 90000Eura. Stan je ubrzo poklonio (prenio vlasnistvo) kcerki, banku nije bilo briga jer je hipoteka i dalje ostala na stanu. Nakon 5 godina, Mirko upada u financijske probleme i od mjesecnog anuiteta od oko 1000 Eura placa samo 600 dok preostalih 400 Eura placa jamac/suduznik. Moze li se jamac/suduznik, koji djelomicno isplacuje kredit svaki mjesec, uknjiziti na stan ili nekako drukcije naplatiti? Banka naravno i dalje ima hipoteku na stanu koji je vec 5 godina u vlasnistvu Mirkove kcerke. A Mirko je u blokadi i nema nikakve imovine. Takodjer, moze i zeli li banka jedan dio zaloznog prava prenijeti na jamca? Sto ako jamac ceka 20 godina da se isplati cijeli kredit, moze li se tada uknjiziti na stan za cjelokupni iznos uplacivan malo pomalo kroz 20 godina? Hvala na odgovoru!

Duznik je uzeo stambeni kredit od banke na recimo iznos od 100.000€, banka je stavila zalozno pravo na stan, a postoji i suduznik/jamac. Mjesecni anuitet je recimo oko 1.000 €. Moze li suduznik/jamac odluciti (bez odobrenja duznika) odjednom otplatiti cijeli iznos od 100.000€ zato jer npr. zeli dobiti zalozno pravo na stan temeljem zakonske subrogacije (npr. jer mu se svidja stan)? Postoje li uvjeti za tako nesto? Što ako se banka tome protivi i želi postepeno mjesečno otplaćivanje u anuitetima jer joj je to financijski isplativije?

Poštovani, Možete li mi ukratko objasniti vezu sudužnika (dakle ne jamca, već osoba koja je npr. povećala kreditnu sposobnost glavnog dužnika) u slučaju da npr. glavni dužnik ne uplati cjelokupnu ratu kredita već samo pola, pa sudužnik mora uplatiti preostalu polovicu? Postoji li subrogacija u ovom slucaju i o cemu ona ovisi? Drugim rijecima, da li se gleda da suduznik u ovom slucaju otplacuje tudji dug ili svoj vlastiti? Generalno, koja je razlika u polozaju jamca i suduznika u odnosu na subrogaciju tj. pravo regresa? Unaprijed hvala

Poštovani, Prema čl. 36. st. 2. Zakona o obrtu: Odnosi li se ovo i na situaciju u kojoj postoji novčana tražbina protiv obrtnika (tj. fizičke osobe) koja nije izravno povezana s djelatnosti obrta već je riječ o privatnom dugu te fizičke osobe? Unaprijed hvala

Poštovani, Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, čl. 46 st. 4., podnaslov "Povjerenik za otpad": Na što se u kontekstu ovog zakona odnosi "odgovornost za provedbu propisanih obveza o otpadu"? Znači li to da povjerenik ne može ujedno biti i osoba odgovorna za gospodarenje otpadom (koja je opisana u čl. 89 istog Zakona)? Hvala na odgovoru

Poštovani, Imam kratko pitanje vezano uz naslov ove teme. Želim odjaviti svoj RTV prijamnik i prestati biti obveznik plaćanja pretplate. Je li pametnije poslati ispunjeni obrazac (http://www.hrt.hr/fileadmin/dokumenti/ODJAVA_FIZIC__KE_NOVA.pdf) ili vlastitu izjavu koja ne sadrži sporni dio o "kontroli posjeda prijamnika", na štogod se to odnosilo?