Grabarić Imbra

Na koji način bi bilo najbolje pravno štititi pravo na korištenje bunara koji je izgrađen na tuđem zemljištu prije više od 40 godina. Koristila ga je osoba A, a zemljište je vlasništvo osobe B. Nigdje to nisu regulirali.

Sada je osoba B prodala osobi C zemljište, a osoba C ne dozvoljava više korištenje tog bunara osobi A.

Osoba A je majka i punica osobi B. Dakle osoba B su kćer i zet osobi A. Oni su zajednički kupili nekretninu, a uknjižena je samo osoba A.

Sad bi sastavili sporazum u kojem bi se definiralo u kojim omjerima su sudjelovali u kupovnini, te u istom sporazumu definiralo da nekretnina nakon smrti osobe A pripada njenom unuku koji je sin kćeri i zeta iz istog odnosa.

Na koji način se može raspolagati za slučaj smrti, uz oporuku?

Konkretno, osoba A i B, među kojima nema nikakvih sporova, kupile su nekretninu zajedničkim sredstvima a kao vlasnik uknjižena je samo osoba A.

A i B sad namjeravaju potvrditi sadašnje stanje i stvoriti preduvjete za definiranje odnosa u slučaju smrti osobe A, dakle definirati da su zajednički kupile nekretninu, ali i dalje će samo osoba A ostati vlasnica, te će u slučaju njene smrti nekretnina preći u isključivo vlasništvo osobe B. Može li se sklopiti sporazum o tome ili se već ulazi u domenu oporuke s takvim namjeravanim budućim raspolaganjima? Mora li se za pravno osnaženje potvrditi zajednička volja kod javnog bilježnika? Ima li kakvih drugih mogućnosti? 

Može li se na temelju "običajnog" prava tražiti da se isplate i te naknadne dnevnice koje nisu isplaćene. Jer ranije su isplaćivane što se može dokazati. Dakle, isto nisu bile ugovorene dnevnice ali su isplaćivane.

Može li radnik potraživati dnevnice od poslodavca koje mu je isti u jednom trenutku prestao isplaćivati. Prema sklopljenom ugovoru o radu plaća i dnevnice isplaćivane su zajedno i one su bile cjelina. U stvarnosti, poslodavac je isplaćivao nešto veći iznos od ugovorenog, uvećan upravo za iznos dnevnice. Taj iznos isplaćivan je svaki mjesec i to u dva navrata.

Pojednostavljeno rečeno, poslodavac je usmeno dogovorio s radnikom da će mu uz dogovorenu plaću isplaćivati i dnevnice, što je i radio do jednog trenutka. 

Dakle, postoji samo usmeni dogovor koji je poštivan do jednog trenutka. Radnik ima ostale radnike za svjedoke koji su na isti način isplaćivani a ima i jedan mail sa službene adrese poslodavca kojim mu na neki način priznaje isplatu tih dnevnica.

Hvala na odgovorima, tako ću napraviti. 

Računi su za mjesečnu potrošnju (dva računa).

Odvjetnik je napisao iznos dugovanja i pozvao da se uplati jer će inače pokrenuti ovrhu. 

U privitku je poslao opću uplatnicu na taj iznos.

Već tri mjeseca me obasipaju takvim pozivima na uplatu. Prvo su me iz te telekomunikacijske kuće zvali, pa mi slali dopise (opomene), pa iz neke agencije koja valjda za njih naplaćuje dug me više puta zvali, pa sad u zadnje vrijeme preko odvjetnika. Svaki puta dobijem običnu pošiljku, nepreporučenu. Ali mi je zanimljivo da su me počeli stiskati tek kad je prošla godina dana od dospijeća ta dva računa, što se poklopilo s mojim prelaskom kod drugog operatera.

S obzirom na sve, nekako mislim da tako pokušavaju kod svih dužnika i da računaju na svoju upornost pa će se u tom ukupnom zbroju ipak naći onih koji će platiti pa će im pokriti sve troškove pokušaja naplata. Da ima osnove vjerojatno bi mi već poslali ovrhu, tako razmišljam. 

Imam neka dva zaostala računa od prošle godine za telekomunikacijske usluge koji su dospjeli prije cca 1,5 godinu. Nisam ni znao da postoje dok me sad nisu kontaktirali iz te telekomunikacijske kuće i traže da im platim. Mislim da nisam dužan platiti jer je dospijeće starije od godinu dana. Ima li kakva druga caka koje se treba paziti?

Zvali su me nekoliko puta i slali mi opomene, sad i preko odvjetnika. 

Može li se nakon pravomoćnog rješenja o dosudi pokrenuti sudski postupak radi iseljenja (tužba) ili je potrebno pokrenuti ovrhu radi iseljenja, tj. deložaciju?

Može li se sada, s ovolikim vremenskim odmakom, podići tužba za štetu nastalu u vrijeme rata (spaljena kuća, pokradeni poljoprivredni strojevi i sl.).

Protiv koga uopće podići tužbu?

Može li uopće srednjoškolac (dakle maloljetnik) bez odobrenja roditelja potpisati Ugovor o stipendiranju s obrtnikom kod kojeg obavlja praksu, te snositi sve posljedice takvog ugovora? 

Što se događa s ovrhom u sljedećoj situaciji.

Ovrha je određena rješenjem javnog bilježnika i ovršenik 1 je podnio pravovremeni a ovršenik 2 nepravovremeni prigovor.

Ovrha se nastavlja voditi na sudu koji odmah rješenje odbacuje prigovor ovršenika 2 zbog nepravovremenosti, a nastavlja postupak za ovršenika 1.

Dakle, za ovršenika 2 sada vrijedi rješenje o ovrsi koje je donio javni bilježnik i putem tog rješenja može se provesti ovrha? 

Hvala lijepa, tako sam i ja iz ZN protumačio, ali mi je čudno to da je sestra onda zaprimila poziv za ostavinsku raspravu.

Vjerojatno bi imala pravo na neku imovinu kad bi neke ostavine bilo, odnosno kad ne bi bilo oporuke kojom je ona kompletno izuzeta i sl. 

Novi upit:

Stranka je tek nakon poziva za ostavinsku raspravu saznala da je njezin brat (iza kojeg se vodi ostavinska rasprava) raspolagao svom svojom imovinom i to prema nekom čovjeku s kojim je moguće imao sklopljen kakav ugovor. Brat nije imao djecu, ženu a nemaju niti roditelja. 

Može li stranka na ostavinskoj raspravi tražiti nužni dio s obzirom da je sestra ostavitelja?

Zakon o obveznim odnosima, čl. 232. st. 1.

Zastarijevaju za jednu godinu: tražbine naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge, i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva.

Dakle, prema dugovanjima koja za režijske troškove imaju trgovačka društva ne vrijedi ovaj rok zastare od jedne godine?

Ima tko kakvu ideju možda ili je Vodovod dobro zaštićen?

Može li se vlasnik (u ovom slučaju zakupodavac) kako osloboditi takve prakse?

Može li Vodovod tražiti od zakupodavca fizičke osobe naplatu naknade za potrošenu vodu koju ne može naplatiti od zakupnika pravne osobe (jer subjekt više nije aktivan)?

Vodovod ne spori da je u tuženom razdoblju kao korisnika vodio pravnu osobu (zakupnik). Zbog dugovanja pokušao se ovrhom naplatiti od njega (ovršno rješenje postalo je pravomoćno prije nego je ovršenik u stečajnom postupku ugašen). Naplata duga nije uspjela, ne znam je li zbog toga što nije bilo sredstava koja bi se plijenila kad je zakupnik još bio aktivan ili je razlog gašenje istog.

Sada je Vodovod podignuo tužbu protiv zakupodavca (koji je sa zakupnikom imao sklopljen uredan ugovor o zakupu). Vodovod se poziva na čl. 84. st. 2 i st. 3. ZV koji kažu:

(2) Kad dužnik obveze na povremena davanja za komunalne usluge u svezi s uporabom nekog posebnoga dijela nekretnine (naknade zbog trošenja električne energije, plina, toplinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neka druga osoba, suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo toga posebnoga dijela nekretnine duguje te naknade dobavljačima odnosno davateljima usluga.

(3) Ako je dužnik obveze iz stavka 2. ovoga Zakona osoba koja posebni dio nekretnine rabi ili iskorištava na temelju najma, zakupa ili drugoga ugovora sa suvlasnikom na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo toga posebnoga dijela, taj suvlasnik jamči dobavljaču za ispunjenje te obveze.

Vodovod se poziva i na sudsku praksu suda koji je iskoristio iste članke za odluku prema kojoj je zakupodavac dužan!

Prema Općim uvjetima poslovanja tog Vodovoda Korisnik je definiran kao:

Korisnik vodne usluge je svaka fizička ili pravna osoba koja je sa isporučiteljem vodne usluge sklopila Ugovor o priključenju na komunalne vodne građevine odnosno svaka fizička ili pravna osoba koja koristi vodne usluge (vlasnik nekretnine, korisnik, najmoprimac, podnajmoprimac, stanar zakupac ili podzakupnik koji je svoj status stekao sukladno odredbama ovih Uvjeta) ili je temeljem ovih uvjeta izjednačena s tim osobama.   

Ima li kakve mogućnosti da se zakupodavac oslobodi ovakvih terećenja za vodu koju on nije potrošio? 

Dakle, može se odmah na izravnu naplatu u FINU bez obzira što je potrebno ovrhu izvršiti prema presudi iz 2012., ili još i stariju?

Molim Vas informaciju koje presude se moraju potvrditi na sudu, tj. za koje se mora ishoditi nova sudska ovršna presuda jer nisu pogodne za izravnu naplatu putem FINE? To su sve presude donesene prije 15. 10. 2012. godine?

Možda netko zna odgovor?

Je li od utjecaja ako bi postupak bio neupravni?

Može li javnopravno tijelo donijeti rješenje na štetu stranke, nakon izmjene Odluke temeljem koje postupa, a koju izmjenu izglasa nadležno predstavničko tijelo?

Dakle, zahtjev i dio postupka je proveden po uvjetima koji su vrijedili kad je na snazi bila Odluka koja je u tijeku postupka izmijenjena na štetu stranke. Ili se beziznimno gleda interes stranke i uvjeti koji su vrijedili u vrijeme podnošenja zahtjeva?   

Što se može smatrati događajem kojim roditelji pravno prestaju biti roditelji djeteta?

Oduzimanje prava na stanovanje s djecom i dodjela djece udomiteljskoj obitelji čini mi se da nije takav događaj, ali je li to lišenje roditeljske skrbi? Ili nešto treće, čime pravno djeca ne bi više bila dio obitelji i ne smije ih se tako tretirati?

Ima nekog iz uprave da provodi upravne postupke?

Odnosi li se mogućnost izmjene zahtjeva prema ZUP-u i na izmjenu podnositelja zahtjeva? Mislim da bi se širim tumačenjem čl. 45 ZUP-a to moglo tako provesti.

Sjećam se da su se u postupcima "legalizacije nekretnina" takve promjene radile redovito.