dragon_slovenia

Imam uskoro glavno ročište, te iako se dosta dobro snalazim, na ročištu se nekad malo zbunim zbog stresa pa bih volio neke stvari koje želim istaći napisati na jedan A4 papir koji ću zadržati ako mi zatreba. Ne planiram čitati, ali je li tako nešto OK, baciti pogled u slučaju da se pogubim?

Poštovani, Ako podnesak (tužitelj sam) pošaljem 5-6 dana prije ročišta za glavnu raspravu, a isti ne stigne biti uručen tuženiku, znači li to da na glavnoj raspravi tuženik može tražiti rok za očitovanje, pa time izazvati i novu, drugu glavnu raspravu i time odugovlaciti? Ako da, je li mi pametnije ne slati podneske već se usmeno očitovati na glavnoj raspravi? Hvala

Hvala Vam. Ako nije problem, da ne otvaram novu temu, pitat ću Vas još nešto ako možda znate (pošto vidim da ste ovdje među najaktivnijim i upućenijim): Paralelno s ovim preuzimanjem kaznenog progona, pišem pritužbu višem (županijskom) državnom odvjetništvu. U toj pritužbu ću navesti zašto smatram da rješenje o odbačaju nije zakonito (s obzirom na dokaze koje sam dostavio zajedno s kaznenom prijavom). Međutim, u međuvremenu su se pojavili novi dokazi koji dodatno govore u prilog mojoj kaznenoj prijavi (kažnjavanje svjedoka npr.). Eh sad, ne znam je li ih pametno slati višem državnom odvjetništvu kao dio pritužbe jer ODO nije ni mogao razmotriti te nove dokaze (jer ih nije ni imao). Pretpostavljam da je pametnije da se u prigovoru koncentriram na to zašto mislim da ODO nije dobro odlučio na temelju dokaza koje je imao. Što da radim s tim novim dokazima? Hvala unaprijed

Da bih olakšao odgovor na pitanje i pokazao vlastiti trud, evo trenutne (nove) forme koju planiram poslati, pa me zanima je li načelno u redu. ---------------------------------------------------------------------- Sucu istrage ŽsuZ Temeljem čl. X i čl. Y podnosim: PRIJEDLOG ZA PROVOĐENJE DOKAZNE RADNJE - PRVOG ISPITIVANJA OSUMNJIČENIKA TE DOKAZNE RADNJE ISPITIVANJA SVJEDOKA Oštećeni, u otvorenom zakonskom roku, u smislu čl. X, a s obzirom da je njegovu kaznenu prijavu ODO ZG odbacio kao neosnovanu svojim Rješenjem br. XXXXXXXXXXXXXXXXXX od XXXXXX, oštećenom dostavljenom XXXXX, izlazi pred suca istrage Županijskoga suda u Zagrebu, kao stvarno i mjesno nadležnog, s prijedlogom da se provede ispitivanje osumnjičenog: XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX Osumnjičeni je oštećenom tada i tada napravio tu i tu to i to. (Kratki činjenični opis događaja na pola stranice teksta, praktički prepisan iz ODO rješenja o odbačaju) Zbog svega navedenog oštećeni smatra da su u djelovanju osumnjičenog ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela čl. XX KZ. Naime, da postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni napravio kazneno djelo slijedi iz: (Kratki opis okolnosti...) Stoga oštećeni predlaže sljedeće istražnje radnje sucu: - prvo ispitivanje osumnjičenog - ispitivanje oštećenog - ispitivanje svjedoka tih i tih U Zg, XYZ -----------------------------------------------------------------------

Poštovani, Podnosio sam kaznenu prijavu protiv jedne osobe za kazneno djelo koje se podnosi po prijedlogu. ODO je odbacio kaznenu prijavu. Sukladno uputi žrtvi, podnio sam prijedlog za provođenjem dokazne radnje prvog ispitivanja osumnjičenika sucu nadležnog Županijskog suda. Taj prijedlog je između ostalog sadržavao sve nužno iz čl. 225. ZKP-a. Međutim, osim toga navedenog, u isti prijedlog sam ukomponirao i pritužbu na rješenje o odbačaju ODO i hrpu dodatnih dokaza. Zašto sam to napravio? Pa gospođa koja radi u ODO me uputila na to. Danas mi dolazi rješenje od suca istrage koji kaže sljedeće: "podnesak je neraumljiv, potrebno je da činjenični opis bude neprekidan i u propisanoj formi". Da li je moguće da je uzrok toga prevelika opsežnost i hrpa dodatnih materijala u mome prijedlogu? Ima li nekakav primjer kako treba izgledati navedeni prijedlog? Hvala

Poštovani, Podnosio sam kaznenu prijavu protiv jedne osobe za kazneno djelo koje se podnosi po prijedlogu. ODO je odbacio kaznenu prijavu. Ono što mi je bilo čudno je u rješenju o odbačaju bila spomenuta jedna osoba za koju nisam shvacao kakve veze ima s time, a koja je privatno dobra s osumnjičenim (sjede u istom uredu već godinama, druže se i sl.). Naknadno sam saznao da brat od te osobe radi u ODO koji je razmatrao moju kaznenu prijavu. Čini se da postoji određena vjerojatnost da je brat od te osobe radio na kaznenoj prijavi, pa zato i spomenuo brata kojeg je upućivao u sve skupa, samo da bi zaštitili osumnjičenika. Kako provjeriti je li brat navedene osobe radio na tom slučaju, i što mogu ako se uspostavi da jest?

Dobio sam od ODO u Zagrebu Rješenje o odbačaju Kaznene prijave protiv jedne fizičke osobe. U uputi oštećeniku kažu da mogu preuzeti progon protiv osumnjičenika u roku 8 dana (temeljem članka 55. st 2. ZKP). Međutim, također piše da, obzirom da oštećenik nije ispitan, je potrebno provesti dokaznu radnju prvog ispitivanja osumnjičenika, koje je potrebno predložiti Sucu istrage ŽSuZ. Imam nekoliko pitanja: 1) Znači li ovo da u 8 dana moram samo predložiti ispitivanje Sucu istrage, a ne i podignuti optužnicu, što radim nekad poslije? 2) Također piše da u tom prijedlogu ispitivanja moram napisati "kratko obrazloženje okolnosti iz kojih proizlazi sumnja". Koliko kratko? Jer moja kaznena prijava je bila relativno dugačka, da samo sažmem? 3) Mogu li taj prijedlog sročiti tako da ne napišem eksplicitno da je prijava odbačena? Zato što će se isti uručiti i osumnjičeniku, a bojim se da se onda još više ne razdraži. 4) Želim paralelno s time poslati i pritužbu višem državnom odvjetniku. Postoji li neki rok za ovo, je li isto 8 dana? 5) Također, piše da mogu predložiti i druge dokazne radnje. Ima li smisla opet predlagati dokazne radnje koje je obavio DORH? Hvala vam 😃

Hvala na odgovoru, ali ovaj dio s e-oglasnom mi je malo sumnjiv. Konkretno, na OGS Zagreb, fizička oglasna ploča je prepuna poziva na ročišta kojih nema na e-oglasnoj, pa mi nije jasno po kojem kriteriju odlučuju što ide na fizičku a što na e-oglasnu, ako znate možda.

Ako tuzitelj/tuzenik ne zaprimi poziv na pripremno rociste postom, hoce li sud poziv staviti odmah na oglasnu plocu ili prvo ide pokusaj dostave sudskim dostavljacem pa tek onda oglasna? Stavljaju li se pozivi na fizicku oglasnu plocu ili e-oglasnu? Hvala

Da, ali u ovom konkretnom slučaju spajanjem se ne bi ubrzalo raspravljanje (već odugovlačilo, jer bi se u tom slučaju tek moralo zakazati glavno ročište koji bi zasigurno bilo poslije već zakazanog glavnog ročišta u starijoj od dvije parnice). A što ako tužitelj u novijoj parnici odustane od tužbe ako sutkinja iz nove parnice odluči spajati postupke? Onda se starija nastavlja normalno?

Nije, nije zapravo ni imao kad (jer se nije održalo pripremno ročište u novijoj parnici), ali mislim da bi mogao.

Između dva tužitelja i jednog te istog tuženika vode se dvije zasebne ali praktički identične parnice. Starija parnica je u fazi između pripremnog i glavnog ročišta, a u novijoj još nije došlo ni do pripremnog ročišta. Tužiteljima je u sasvim redu da se vode dvije zasebne parnice i ne žele spajanje. Međutim, tuženik čini se, želi odugovlačiti. Može li tuženik predložiti spajanje postupaka/parnica na pripremnom ročištu novije parnice kako bi cijelu stvar usporio? U tom slučaju, ako dobro shvaćam čl. 313. ZPP, spojeni postupak bi se nastavio pred sucem iz novije parnice, pa bi se već zakazano glavno ročište u starijoj parnici otkazalo, čime bi tuženik dobio na vremenu? Što je najpametnije činiti tužitelju koji se opire ovakvom mogućem pokušaju spajanja?