Jump to content

IvicaSipic

Korisnik
  • Broj objava

    24
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Koliko razumijem prijedlog je da podijelimo okućnicu izmedju vlasnika stanova medjutim zbog oblika okućnice to je jako teško izvediva a i mislim da ostali vlasnici neće biti za to. A i to ne rješava problem upravljanja zajedničkim dijelovima zgradom. Zar ne postoji nikakvo pravno riješenje da budem zaštićen u upravljanje zajedničkim djelovima zgrade kao jedan od vlasnika kada je vidljivo da ostala dva vlasnika stana su se urotili u provođenju svojih interesa na štetu mojih interesa u upravljanju zajedničkim dijelovima zgradom tj. većinskim glasovanjem (oni imaju 2/3) nijedan moj prijedlog ne prolazi a njihov svaki prolazi? Mislim da inzistiram na predstavniku zgrade i pričuvi opet ništa nebi popravilo stanje jer koliko znam i tada se odluke donose sa većinom glasova tj. ja uvijek u manjini? Unaprijed hvala na odgovorima.
  2. Živim sa obitelji u zgradi u Zagrebu koja ima 3 stana tj. 3 vlasnika od kojih sam ja vlasnik jednog stana. Zgrada ima i okućnicu. U jednom stanu uopće ne žive u tom stanu iako vlasnica toga stana ima prebivalište na toj adresi. Nemamo predstavnika stanara niti plaćamo pričuvu. Ja sam zadnji kupio stan u toj zgradi kada su vlasnice ostala 2 stana bile već dosta privatno dobre. Medjutim sada je je taj njihov odnos prerastao u interesni odnos nažalost na našu štetu. Naime bilo koju odluku oko zgrade prvo njih dvije dogovore (uvijek imaju isti odgovor) tako da sam za bilo koju odluku oko zgrade ja u manjini i uopće moj glas ništa ne znači u odlukama. Da li ja mogu kako pravno zaštiti moje interese kao vlasnik stana u zgradi i suvlasnik okućnice? Mislim da inzistiram na predstavniku zgrade i pričuvi opet ništa nebi popravilo stanje jer koliko znam i tada se odluke donose sa većinom glasova tj. ja uvijek u manjini. Nažalost svi naši napori u smjeru dobrosusjedskih odnosa su propali. Susjedi koji ne žive u zgradi uopće ne održavaju okućnicu godinama a susjeda koja živi u zgradi isto slabo održava okućnicu i prestala nas je i pozdravljati i odgovarati na SMS poruke tako da uopće ne znamo kako da išta dogovorimo oko zgrade. Unaprijed hvala na odgovorima!
  3. Sad sam se sjetio, susjedi kažu da je ta nadstrešnica/garaža montažno i nije vezana za asfalt ispod pa im ne treba nikakva dozvola.
  4. Kao što sam naveo 2006 godine je kod ishodjenja građevinske dozvole za k.č.1 bio uvjet da se ta k.č.2 odvoji od k.č.1 radi potrebe prometnog koridora tj. ta k.č.2 je mislim trebala pripasti Gradu Zagrebu. Kako da saznam zašto kao vlasništvu ona nije pripala Gradu Zagrebu? Zašto nije na njoj izgrađena prometnica? Da li mogu ponovno aktivirati taj postupak da k.č.2 pripadne Gradu Zagrebu?
  5. U zagrebu smo u zgradi sa 3 stana i ima 4 otvorena parkirna mjesta na okućnici zgrade. Parkirališna mjesta su prodavana kod prodaje stana i u vlasništvu su stanari zgrade. Ta 4 otvorena parkirna mjesta su jedno do drugog, dakle izbetonirani pravokutnik. Parkirno mjesto 1 i 2 pripada vlasnicima stana u prizemlju, PM3 vlasnicima stana na 1 katu a PM4 na 2 katu (moje vlasništvo). Susjed iz prizemlja je na PM1 i PM2 počeo raditi garažu, garaža nije završena tako da mislim e može reći da je to sada nadstrešnica- 4 željezna stupa ispunjena pijeskom i gore krov i međusobno sve povezano željeznim šipkama. On tu nadstrešnicu nije povezao sa donjim betonom za otvoreno parkirno mjesto i tvrdi da mu za to ne treba nikakva dozvola? Mislim da spominje da je to montažno ili tako nešto.... On tvrdi da je to izgradno na njegovim otvorenim parkirnim mjestima i da mu nije potrebna suglasnost mene koji posjedujem PM4? Ako je to gore sve Ok da li ga mogu tužiti makar da ta njegova nadstrešnica predstavlja opasnost za moj auto i nas ako se slučajno nađemo na zajedničkom djelu okućnice? npr. bio je jak vjetar i brinuo sam se da im ta okućnica ne odleti na naš auto ili na naš ili na susjede ako šetamo. Nažalost oba susjeda su se zajednički urotili protiv nas i stvaraju nam probleme pa moram razmišljati opcije obrane za čega ih mogu još tužiti u slučaju te nadstrešnice. Unaprijed hvala na Vašim odgovorima!
  6. Nažalost susjedi su odbili darivanje djela te čestice meni a izgleda i prodaju. Razočaran sam jer ne znam uopće koji im je cilj s tim odbijanje? jer taj dio zemlje je beznačajan tj. Na njemu je trenutno živica oko okućnice naše zgrade. Ta katarska čestica je izuzetan od katarske čestice di je zgrada 2006 godine kod gradnje za potrebe prometnog koridor, jer mogu ikako tražiti da to pripadne gradu Zagrebu kako je I pisalo kod dobivanja građevinske dozvole? Kakva je to država da traži da se ta čestica izuzme za potrebe prometnog koridor i onda dodje u ljudi ruku da bi nas ucjenjivali sa pristupom našem stanu...
  7. Kupio sam stan 2006 godine u zgradi koja ima 3 stana. Imamo i dvorište čijeg smo vlasnici svi u istim omjerima i svako posjedjuje parkirno mjesto. Sve se to odnosi na katarsku česticu 1 u attachiranoj "Stanje" slici. Prije 3 dana sam saznao da ispred naše zgrade i dvorišta cijelim djelom postoji još jedna katarska čestica, na attachiranoj slici označena sa 2 crveno bojom. Povijest te katarske čestice 2 je slijedeći: - Prije 2006 godine ona je bila dio katarske čestice 1 medjutim prilikom dobivanja gradjevinske dozvole za gradnju zgrade 2006 godine ona je izdvojena od 1 i kreirana kao zasebna čestica za potrebe prometnog koridora. - Medjutim izgleda da nije bila potrebna za prometni koridor jer su cesta i nogostup prošli ispod nje i ostaje u vlasništvu investitora. - Nakon kupovine stana sva tri vlasnika (od 3 stana koliko je u zgradi) pokrećemo tužbu protiv investitora jer nije ishodio uporabnu dozvolu. Ja sam nakon 3 godine ispao iz te parnice jer se pokazalo da nemam pravo tužiti investitora jer nisam direktno od njega kupio stan iako je odvjetnik u početku tvrdio da imam pravo. Ostala 2 stana (vlasnika) nastavljaju tužbu i postiže se 2020 godine izvansudska nagodba prema kojoj investitor izmedju ostaloga tu česticu 2 prepisuje na ta dva vlasnika tih dvaju stanova. Znači trenutna situcija je slijedeća - ja nisam suvlasnik te čestice 2 nego vlasnici ostala dva stana. Preko te čestice 2 ja ulazim u zgradu i svoj stan, preko te čestica 2 ja dolazim do parkirnog mjesta koje je u mojem vlasništvu tj. ja dolazim do svojeg vlasništva preko tudjeg zemljišta i nikako ne mogu drukčije doći. To mi je jako nezgodna situacija i htio bih da se to riješi, e sad treba mi Vaša pomoć kako? Nažalost odnosi izmedju vlanika u zgradi nisu baš idealni i pitanje je koliko su ostali vlasnici raspoloženi za suradnju. Moje neke zamisli - npr. da i ja budem suvlasnik te čestice 2. E sad kako to postići? Jer imam neka zakonska prava da budem suvlasnik te čestice pošto preko nje ulazim u zgradu? Ili npr. da se spoje čestica 1 i 2 pa da budemo te jedne čestice svi vlasnici dvorišta (možda ja u nešto manjem omjeru)?
  8. Ne znam da li se razumijemo, nitko se ničeg ne odriče nego bi preraspodjelili nasljedstvo kao što je Čudo napisao - Ako se nasljednici dogovore o drukčijoj raspodjeli nasljedstva od one koja je propisana zakonom, na ostavinskoj će te raspravi taj dogovor priopćiti Javnom bilježniku, to će Javni bilježnik prihvatiti te će takav dogovor biti upisan u Rješenju o nasljeđivanju. Medjutim brat iz Austrije neće možda biti prisutan na ostavinskom ročištu zbog zdtavstvenih razloga pa me zanima da li on može dati punomoć nekome za "preraspodjelu" njegovog djela nasljedstva?
  9. Ne odriče se u cijelosti. Samo želimo drukčije malo preraspodjeliti npr. da mama ne dobije četvrtinu poljoprivrednog zemljišta (tu ona nama djeci daje svoju četvrtinu) a da dobije vinograd u cijelosti (koji je trebao ići na četiri djela).
  10. Brat mi je u Austriji. Možda neće moći doći na ostavinsku raspravu. Planiramo nešto drugačije preraspodjeliti nasljedstvo od onoga kako ide zakonski, tu mislim i na preraspodjelu bratovog nasljedstva, da li je to moguće bez bratovog prisustva na ostavinskoj raspravi? Jer brat treba dati nekome od nas koji cemo biti na ostavinskoj raspravi punomoc ili?
  11. Dobar dan, Našli smo stan koji bismo kupili u Zagrebu. Stan je u izgradnji, još nije etažiran i trenutna faza izgradnje je da stavljaju prozore i stiropor za fasadu. Trenutno smo u potpisivanju predugovora, prodavatelj traži 30% kapare sada kod predugovora a ostatak novaca kod potpisivanja ugovora nakon izdavanja vlasničkog lista. Medjutim otkrili smo da na zemljištu na kojem se izgradjuje zgrada postoji hipoteka. Prema prodavatelju ta hipoteka uskoro će se zamjeniti sa novom hipotekom od strane banke. 1) Da li su ovakve situacije česte kod kupovine stanova u Zagrebu da se kupuje stan u izgradnji a na zemljištu postoji hipoteka? 2) Šta da se napiše u predugovor, može se staviti pismo namjere sa obvezom izdavanja brisovnog očitovanja za postojeću hipoteku, al koliko znam ne može se staviti pismo namjere za buduću hipoteku koja će biti od strane banke, ili ne mogu imati kontrolu da prodavatelj neće staviti još neku hipoteku prije potpisivanja ugovora - na taj način mogu kupiti stan a da na njemu bude hipoteka banke.... tj. mogu izgubiti 30% kapare što je puno novaca 3) Da li postoji neki pravni izraz koji bi se stavio u predugovor za kupnju stana a da omogući obvezu prodavatelja brisanja svih hipoteka na stanu (ne pojedinačnih hipoteka) koji se prodaje prije potpisivanja ugovora a ako on to ne izvrši da se smatra da nije poštivao ugovor i da mi mora vratiti kaparu? Unaprijed hvala na odgovorima!
  12. Saznali smo da je otac imao na računu i novaca u eurima. Da li se to djeli na ostavinskom ročištu u jednakim omjerima na mamu i nas troje djece tj. svakome četvrtina? Zanima me da da li na ostavinskom ročištu oni imaju informaciju o tome računu ili im mi trebamo donjeti dokumentaciju? Ako želimo preraspodjeliti ostavštvinu na ostavinskom ročištu drukčije od "zakonskih omjera" da li svi četvero moramo fizički biti prisutni na ostavinskom ročištu ili onaj tko nije prisutan može potpisati neku punomoć da ga netko zastupa? Unaprijed hvala na odgovorima!
  13. Sada sam dobio poziv za ostavinsko ročište. 1) Piše da "Odricanje od nasljedstva ne može biti djelomično niti pod uvjetom...." Ako u nasljedstvu je nekretnina i poljoprivredno zemljište da li to znači da ne mogu ja se odreći u ime majke poljoprivredne zemlje a ne odreći se nekretnine? Tj. Ili se odričem i nekretnine i poljoprivrednog zemljišta ili ničega. 2) Ako se nasljednici dogovore o "drukčijoj raspodjeli nasljedstava" od one koja je propisana zakonom (pošto oporuke nema) kako se to sredjuje? Da li se dodje na ostavinsko ročište sa prijedlogom i onda tamo to provedemo ili se to uopće ne može srediti na ostavinskom ročištu? Koji dokument se potpisuje za "drukčijoj raspodjeli nasljedstava" od one koja je propisana zakonom?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija