Zakon o kaznenom postupku - Poziv

[student2001]

Kaže čl. 176. st. 1. ZKP-a: "(1) Poziv za dokazno ročište, ročište pred optužnim vijećem i raspravu može se i usmeno dati osobi koja se nalazi pred tijelom koje postupa. Poziv predan na taj način zabilježit će se u zapisniku ili službenoj zabilješci, koje će pozvana osoba potpisati, osim ako je taj poziv zabilježen u zapisniku. Pozvana osoba bit će upozorena na posljedice nedolaska."

Šta znači ovo podebljano? Jel to neka greška? Kaže potpisat će zapisnik u koji je zabilježen usmeni poziv, osim ako je taj poziv zabilježen? Osoba koja je u tome trenutku pred tijelom koje postupa ili osoba koja je generalno stranka?

Onda dalje kaže čl. 176. st. 3. ZKP-a: "(3) O pozivu za raspravu ili drugom pozivu te o odluci o odgodi rasprave ili drugih određenih radnji mogu se osobe iz stavka 1. ovog članka, izvijestiti telekomunikacijskim sredstvom, ako se prema okolnostima može pretpostaviti da će obavijest upućenu na taj način primiti osoba kojoj je upućena."

Što ovo znači? Izvjestiti telekomunikacijskim sredstvom u kojem smislu? Jel se onda poziv šalje ili ne šalje? Zar ne bi odluka o odgodi rasprave trebala bit poslana stranci? Jel to znači poziv se pošalje na adresu pa se onda nazove nekog telefonom i kaže da je poziv poslan?

Kaže st. 5. sljedeće: "(5) Za osobu koja je prema stavku 2. ili 3. ovog članka bila obaviještena, odnosno kojoj je odluka upućena, mogu nastupiti štetne posljedice propisane za propuštanje samo ako se utvrdi da je pravovremeno primila poziv i da je bila poučena o posljedicama propusta."

Jel se onda kad se izvješćava osoba iz st. 3. poziv šalje?

Unaprijed zahvaljujemo. Volimo biti temeljiti. Nije lako polagat ispite nekad

uređeno: četvrtak u 21:18 od student2001

[nikadnisisam]

Stavak 1. Poziv za ročište može se dati usmeno osobi koja se nalazi pred tijelom koje postupa (npr. sudom, državnim odvjetnikom itd.). Dakle, ako se osoba već nalazi pred nadležnim tijelom, može joj se usmeno izdati poziv na licu mjesta. Ovaj usmeni poziv mora biti zabilježen u zapisniku ili službenoj zabilješci, a osoba koja prima poziv treba potpisati taj dokument kako bi potvrdila da je poziv primljen. Izraz osim ako je taj poziv zabilježen u zapisniku znači da osoba ne mora potpisati zasebnu zabilješku ako je poziv već upisan u zapisnik koji se vodi u tijeku postupka. Dakle, ako je usmeni poziv izdan u sklopu već postojećeg zapisnika (npr. tijekom ročišta), osoba neće morati potpisivati dodatni dokument. Osoba koja se poziva u ovim slučajevima je ona koja se nalazi pred tijelom koje postupa, a ne nužno bilo koja stranka koja je uključena u postupak. Stranka ili osoba koja je nazočna mora biti upozorena na posljedice ako se ne odazove na poziv.

Stavak 3 ovaj stavak odnosi se na mogućnost izvještavanja o pozivima ili odgodama putem telekomunikacijskih sredstava (npr. telefonom, e-mailom, SMS-om, faksom itd.). To znači da osoba može biti obaviještena na ovaj način, ako je prema okolnostima moguće pretpostaviti da će poruku ili obavijest primiti. U praksi, to može značiti da, uz uobičajeni pismeni poziv, nadležno tijelo može telefonski ili putem drugih sredstava izvijestiti stranku o odgodi ili zakazivanju ročišta. 

   - Ovdje nije specificirano da poziv mora biti nužno fizički poslan na adresu, već se koristi izraz “telekomunikacijsko sredstvo"Poanta je da, ako postoji opravdana pretpostavka da će osoba dobiti informaciju (npr. osoba redovno koristi mobitel ili e-mail), telekomunikacijski način izvještavanja je dovoljno valjan. Bitno je da osoba zapravo dobije obavijest u načelu, staval 5. ovdje  se razjašnjava da, ako je osoba obaviještena na način opisan u stavku 2. ili 3. (telekomunikacijski ili usmeni poziv), mogu nastupiti štetne posljedice (npr. kazne ili neka proceduralna vjerojatno ) samo ako se može dokazati da je osoba pravovremeno primila obavijest i da je bila poučena o posljedicama propuštanja. Dakle, nije dovoljno samo poslati obavijest ili poziv – mora se utvrditi da je osoba doista primila obavijest. Kada se osoba izvijesti prema stavku 3. (telekomunikacijski), to ne znači nužno da joj se mora slati fizički poziv na adresu. Bitno je da postoji dokaz da je primila obavijest i da je bila poučena o posljedicama, bilo putem telefona, e-maila ili drugog sredstva. Ako je sve to ispravno provedeno, onda mogu nastupiti štetne posljedice u slučaju nepojavljivanja kao prisilno dovođenje itd..

uređeno: četvrtak u 21:43 od nikadnisisam

[student2001]

Hvala na odgovoru. Nije baš jasan taj zakon.

Dana 10. 10. 2024. u 23:42, nikadnisisam je napisao:

Osoba koja se poziva u ovim slučajevima je ona koja se nalazi pred tijelom koje postupa, a ne nužno bilo koja stranka koja je uključena u postupak. Stranka ili osoba koja je nazočna mora biti upozorena na posljedice ako se ne odazove na poziv.

Dana 10. 10. 2024. u 23:42, nikadnisisam je napisao:

To znači da osoba može biti obaviještena na ovaj način, ako je prema okolnostima moguće pretpostaviti da će poruku ili obavijest primiti. U praksi, to može značiti da, uz uobičajeni pismeni poziv, nadležno tijelo može telefonski ili putem drugih sredstava izvijestiti stranku o odgodi ili zakazivanju ročišta. 

   - Ovdje nije specificirano da poziv mora biti nužno fizički poslan na adresu, već se koristi izraz “telekomunikacijsko sredstvo"Poanta je da, ako postoji opravdana pretpostavka da će osoba dobiti informaciju (npr. osoba redovno koristi mobitel ili e-mail), telekomunikacijski način izvještavanja je dovoljno valjan.

Čl. 176. st. 3. ZKP-a: "(3) mogu se osobe iz stavka 1. ovog članka, izvijestiti telekomunikacijskim sredstvom"

Stavak 3. se onda odnosi samo na osobe iz stavka 1. Ako su osobe koja se nalaze pred tijelom koje postupa iz st. 1. samo one koje se nalaze fizički pred tijelom koje postupa, onda se obavijesti iz st. 3. odnose samo na pozive priopćene usmeno?

Ako se st. 1. odnosi na osobe koje su uključene u pojedinu radnju, neovisno jesu li fizički prisutne, onda se obavijesti iz st. 3. odnose na pozive i odluke koje su vezane isključivo za tu radnju?

U svakom slučaju, st. 3. kaže O pozivu i o odluci o pa bi to značilo da se obavijest šalje telekomunikacijski i da se s tom obavijesti samo obavješćava o tome da je poziv i odluka izdana i da se ta obavijest ne smatra pozivom?

Kaže čl. (4) "O pozivu i predaji odluke obavljenim na način propisan u stavku 2. i 3. ovog članka sastavit će se službena zabilješka u spisu." - To bi se odnosli na poziv is st. 2. i odluku iz st. 3.?

Ako se o obavijesti o pozivu iz st. 3. ne sastavlja službena zabilješka, ispada da to nema karakter poziva, već samo informativni, npr. neko je pozvan na raspravu i rasprava bude odgođena pa se tog nekog onda nazove telefonom da ne dolazi bezveze i to se onda zabilježi, ili npr. neko si radi raspored a nema poziva ili odluke o odgodi pa nazove i onda mu se kaže poziv je poslan zakazano tad i tad ili odgođeno, poziv ili odluka o odgodi poslano na adresu, to bi onda bilo izvješćavanje o pozivu ili o odgodi jer poziv i odgoda u tom slučaju već postoje pa se o njima izvješćava?

Ili ako se st. 1. odnosi samo na osobe koje su fizički prisutne pred tijelom koje postupa, onda se st. 3. odnosi samo na usmene pozive, pa se npr. može nekog obavijestiti o takvom pozivu jer je netko zaboravio za kada je pozvan, a kada je u pitanju odluka o odgodi, onda se može telekomunikacijski izvjestiti samo osoba koja je prethodno bila pozvana usmeno, a onda čl. 4. ne propisuje da se o obavijesti o pozivu sastavlja zabilješka jer se radi o usmenom pozivu koji je već zabilježen? - ovo nam ima najviše smisla, da se taj čl. 176. zapravo odnosi na usmene pozive, osim vezano za st. 2.

A st. 5. nema baš smisla, kakve štetne posljedice propisane za propuštanje može imati odluka o odgodi? Ako ne može, zašto se onda uopće spominje u tom st. 5. "odnosno kojoj je odluka upućena"?

Katastrofalno loše napisan članak, ko im to pisao, preloše. Ispada da se bilo ko može pozivat telefonom, mobilnim, e-mejlom, koja onda svrha poziva poštom? Nema nam smisla Hvala.