buda2

prije 4 sati , crny46 je napisao:

ne. riječ je o hrvatskim braniteljima,a ne o braniocima  BiH. kako ti uopće takvo pitanje padne na pamet?????

Ako prođe prođe. APP. ???

prije 1 sat , Neupuceni55 je napisao:

Molio bih još jedno pojašnjenje ako netko znade. Imam potvrdu iz 2008. godine da je rođak priznati HRVI iz DR za RH,  VI grupe sa 60% invaliditeta STALNO.

Dali se kod med. vještačenja u HZMO tih 60% priznaje ili treba ponovo ići na neko liječničko povjerenje (već ima rješenje od DLP iz 2006. godine da je 60% oštečenje organizma, STALNO).

Ako mu se prizna tih 60% oštečenja, što to znači za iznos mirovine. Kolika bi mu otprilike trebala biti  mirovina (iznos) RAT/MIR ako ima samo 15 g. staža i za to je dobio invalidsku (početnu) mirovinu od 1500kn.

Unaprijed, Hvala

 

Za rješenje o postotku kontaktiraj   ministarstvi branitelja, jer oni i isplačuje invalidninu.

Za iznos mirovine mu je bitan omjer vojnog i civilnog dijela i vrsta mirovine (profesionalna ili  opća)

Postotak invalidnost ne utječe na visinu mirovine ( dvije različite stvari.imate konkretan primjer).

prije 3 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

provjerite u mirovinskom i kod knjigovođa, ali članovi uprave trgovačkih društava (dakle, direktori), moraju biti osigurani po toj osnovi, pa da ne biste riskirali gubitak invalidske mirovine.

Zahvaljujem Ruby .

prije 4 sati , Brokenwave je napisao:

Poštovani;

hrvatski sam državljanin koji već 20 godina živi u Hrvatskoj. Tijekom rata u BiH bio sam u ratnom zarobljeništvu srpskog agresora kao pripadnik bosanske vojske. Zanima me da li mogu i na koji način u Hrvatskoj ostvariti stazus repatriranog (oslobođenog) ratnog zarobljenika, na koji način i koja prava time mogu steći?

Od dokumentacije posjedujem izjavu iz Crvenog križa BiH o zerobljeništvu i razmjeni.

 

Unaprijed zahvaljujem.

Znači bio si pripadnik Armije BiH.vjerovatno svoja prava ostvaruješ u Sarajevu.

prije 1 sat, Neupuceni55 je napisao:

Poštovanje,

upravi tako gosp. buda2. On je 2003 godine otišao u mirovinu kao civilni invalid (dipl. pravnik s pravosudnim ispitom) s  1500 kn mirovine jer su mu 2001 ukinuli privremeno rješenje da je HRVI koje je imao od 1997 godine. Prije umirovljena bio je na bolovanju cca. 3,5 godine da bi imao 15 godine staža i da bi mogao ići u invalidsku mirovinu. U 2005 godini na reviziji su mu vratili s rješenjem da je HRVI i na tu mirovinu od 1500 kn ministarstvo branitelja mu je samo dodalo osobnu invalidninu od cca. 680kn i to mu je je do danas mirovina (doduše nešto veća jer se ovih 1500kn s godišnjim uskljađivanjem nešto povečalo).

Koliko ja znam on nema rješenje o visini mirovine s omjerom rat/mir (doduše on je u stanju rastrojenosti neke papire spalio). Da li se negdje može dobiti kopija tog rješenja ako ono postoji i tko izdaje takovo rješenje, HZMO ili ...?

Hvala

Nazovi HZMO ( pravnika) koje je izdalo rješenje i upitaj.moraš imati broj spisa (na rješenju ima ) da pravnik otvori spis.

Štovani frenki zg , nalazim se u invalidskoj mirovini,opća nesposobnost (HRVI).mogu li osnovati  j.d.o.o. bez nekih problema ( bez plačanje mirovinskog i zdravstvenog).posao bi se obavljao (eventualno) očitovanje brojila za vodu i podjela uplatnica.posao (??) bi se sklopio sa tvrtkom u čijoj je nadležnosti vodovod.ja bi obavljao posao.ima li kakve zapreke.

Prije 4 minuta, prof je napisao:

Poštovani buda2, 

Zašto niste pročitali prethodnu objavu, povećanje je baš na cjelokupni iznos i to za čak 40 % a rezultat je manja prijevremena starosna braniteljska mirovina od mirovine po općem propisu za 29 kn.

No comment

? .Sorry.mali previd.

prije 23 sati , Neupuceni55 je napisao:

Bio sam jučer U HZMO u Tvrtkovoj i pravnica mi je rekla da treba liječnik opće prakse (njegov izabrani liječnik) ponovo dati zahtjev za vještanje HRVI kod njih u HZMO i da se to vještačenje čeka cca. 6 mjeseci.

U MIN Branitelja su me bezobrazno otpili (bio sam tamo i mogao sam samo preko telefona razgovarati s nekom pravnicom koja je govorila povišenim tonom , čitaj što ja tražim i na kraju mi je rekla da smo završili).

Nisam uopće mogao doći do te pravnice da razgovaram lice u lice.

Mislio sam da na forumu mogu dobiti kakovu novu informaciju koja bi mi koliko-toliko pomogla.

 

Iz izčitanog ,rođak ima 60% RVI ali nije nikada išao na komisiju u HZMO da se odrede omjeri za izračun mirovine ,već ima "civilnu" invalidsku mirovinu (početna 1500 kn).

Prije 9 minuta, bjelovar1 je napisao:

Ma nije problem u novcima , problem je u njihovim obećanjima , njihovim lažnim odgovorima kako se po starom zakonu predviđa povećanje mirovine dragovoljcu za 30% a i sami znaju da to nije točno i da to nitko nije donio a posebo ja koji inam strašnu mirovinu

Po starom zakonu dragovoljcu se i povečava 30% ali samo pri izračunu za civilni dio mirovine a ne kako neki shvačaju cjelokupni iznos miroviiz.bilo bi malo previše kunića.

prije 7 sati , Šime2 je napisao:

Buda2, hvala na inf. Znači, male su šanse da dobijem samo mirovinu HRVI!?

Trajno rješenje HRVI 40% imam od 94. godine i od tada sam u radnom odnosu, ukupno imam 36 godina staža s prosječnom bruto plaćom 10000 kn. 

Ako misliš (podrazumijevaš)  samo mirovinu RVI onda bi to bilo 100% vojni dio.bez civilnog izračuna.to je "za ovo vrijeme " SF. ili pojednostavljeno utopija.

prije 1 sat , Šime2 je napisao:

Zna li netko, ako odem u mirovinu HRVI s trajnim rješenjem 40%  i dobijem opću nesposobnost, uzima li se kod izračuna i mirovinski staž, dakle postoji li akumulirani izračun ?

Imat ćeš izračun vojnog dijela i civilnog.sve zavisi kakav će biti omjer.najgori je 20 - 80 (20% vojnog ,naravno).

Prije 38 minuta, PrEsVeTli je napisao:

NE, jer vlada sa kosoricom na čelu nije predvidjela (ili nije htjela predvidjeti) povrat tih 10% kad se popravi ekonomska situacija. MOŽDA bi se moglo vratiti ako naša vlada pokrene postupak za naplatu ratne štete od agresora pa iz tih sredstava bi se našlo za povrat. 

A jesi me nasmijao u ovo "rano" jutro. ???

prije 1 sat , p.lav je napisao:

Da li vraćaju 10 % što ih je uzela vlada Jadranke K.(svima iznad 3500 HRK)??Nije mi vše ništa jasno s tim mirovinama.Molim neki odgovor..jednostavan

Ne.nema uporišta u zakonu.

, pek je napisao:

Poštovani,

J.d.o.o. je nastao kao svojevrsna inačica d.o.o.-a, koju karakterizira jeftinije i jednostavnije osnivanje, i na koju se u konačnici primjenjuju odredbe ZTD-a koje vrijede za d.o.o.. Iako se j.d.o.o. čini kao društvo koje je povoljnije i jednostavnije za osnovati, postoji opasnost da bi to bile ujedno i jedine kvalitete koje opisuju j.d.o.o., pa stoga odluka o njegovom osnivanju zaista treba biti dobro promišljena. Također,i  d.o.o., isto kao i j.d.o.o., ima svoje prednosti i nedostatke.

Prije svega, oba društva su društva kapitala i za njihove obveze ne odgovaraju članovi društva već samo društvo svojom imovinom. Oba društva nastaju upisom u sudski registar, te prestaju brisanjem iz istog. Nadalje, treba napomenuti kako j.d.o.o. za razliku od d.o.o.-a mogu osnovati najviše tri člana od kojih jedan mora biti član uprave, dok kod d.o.o. taj broj nije zakonom ograničen, već se isti određuje društvenim ugovorom.

Nadalje, kada je riječ o organima društva, situacija je identična u odnosu na oba društva glede organa koje moraju imati, a to je uprava i skupština društva, dok postavljanje nadzornog odbora ovisi isključivo o volji osnivača, ali je razlika između društava upravo u broju članova koji se nalaze u svakom organu. Kada je riječ o d.o.o-u, broj članova uprave, a samim time i skupštine nije propisan Zakonom, već je ta mogućnost prepuštena regulaciji u društvenom ugovoru. Također, napominjemo, ukoliko bi kod j.d.o.o.-a broj članova bio veći od 3, tada se na njega primjenjuju odredbe koje vrijede za d.o.o., o čemu više u nastavku teksta. 

Kada je riječ o osnivanju, za j.d.o.o. je karakteristično da se on osniva putem obrasca zapisnika (ako do 3 osnivača) ili putem izjave o osnivanju j.d.o.o-a (1 osnivač), a koji moraju biti u obliku javnobilježničke isprave. Kod d.o.o.-a to može biti ili izjava ili društveni ugovor, sačinjen u obliku u obliku javnobilježničke isprave. Jedna od prednosti j.d.o.o.-a je ta da je postupak osnivanja doista jeftiniji, zato što se osnivanjem putem obrasca zapisnika izbjegava trošak sastavljanja društvenog ugovora koji obično za stranke sastavljaju odvjetnici ili javni bilježnici. Također, želimo ukazati i na nedostatke obrasca posebice u njegovoj šturosti i nepreciznosti. Naime, jedan od osnovnih ciljeva društvenog ugovora jest regulacija svih sadašnjih i budućih obveza, na način kako to odgovara članovima društva. Tako se izbjegava primjena Zakona koja pojedine odnose regulira samo načelno i na općoj razini i u konačnici nepovoljno za pojedine članove društva. Ono što želimo reći je kako u odnosu na društveni ugovor kod d.o.o.-a, u kojem se sva sporna pitanja mogu detaljno regulirati, obrazac zapisnika tu mogućnost ne pruža, te stoga treba imati i tu činjenicu na umu.

Što se tiče temeljnog kapitala, kod d.o.o.-a je to 20.000,00 kn od kojih 10.000,00 kn mora biti uplaćeno u novcu, a ostatak u stvarima i pravima; također nominalni iznos poslovnog udjela je 100,00 kn.  Laički rečeno, poslovni udio predstavlja skup prava i obveza (pr. pravo glasa) koje pripada njegovom imatelju. Poslovni udio kasnije možete prodati/prenijeti i sl. Temeljni kapital kod j.d.o.o.-a iznosi 10 kn, a  najniži nominalni iznos udjela iznosi 1 kn.

Također, jedan od nedostataka j.d.o.o.-a je taj što članovi društva moraju odvojiti minimalno 25% dobiti iz tekuće godine u zakonske rezerve koje se kasnije mogu raspodijeliti ili na pokriće gubitaka ili na povećanje temeljnog kapitala. Tu se krije opasnost, jer poveća li se tijekom poslovanja temeljni kapital j.d.o.o.-a i on pri tome dosegne iznos od minimalno 20 000 kuna ili više tada se društvo mora preoblikovati u d.o.o. U tom slučaju nastaju novi troškovi jer se mora donijeti društveni ugovor, platiti ovjere, revizore i sl. Odnosno, bilo bi potrebno provesti reviziju, preoblikovanje u d.o.o., sastaviti društveni ugovor i sl., a što predstavlja dodatne troškove.

Kada je riječ o zatvaranju društva, i jedno i drugo, kako je riječ o društvima kapitala, prestaju na jedan od sljedećih načina: likvidacija, stečaj, pripajanje ili spajanje. Razlika u provođenju navedenih postupaka u odnosu na ta dva društva je u tome, što primjerice kod likvidacije d.o.o.-a taj trošak iznosi 2.000,00 kn + PDV, dok kod j.d.o.o.-a je taj iznos puno manji, u prosjeku 400,00 kn + PDV. U tom smislu najveći je problem trajanje postupka likvidacije za oba društva koji minimalno traje 6 mjeseci, a u tom razdoblju ste obveznik plaćanja doprinosa. 
Nadamo se da smo Vam barem malo pomogli oko Vaše dileme te Vam za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju.

Pravno ekonomska klinika

Štovani pek , u slučaju da j.d.o.o otvori/osnuje umirovljenik da li se plačaju dobrinosi za mirovinsko i zdravstveno (za osnivača) ? Što je sa doprinosima ako ga osnuje/otvori osoba u radnom odnosu ? Vrst posla sadnja,odnosno uzgoj oraha.zahvaljujem na odgovoru.

, prof je napisao:

Poštovani malicovjek,

Što se to nas smatra, kao da mi živimo od industrije.

Meni je dosta malo rasta bruto plaća u drugoj polovici godine i isto toliko inflacije i taman porast mirovine za 2,5 do 3 %.

Tko nije zadovoljan snovima o ovim brojkama neka sanja manje.

Lp

Gledajuči realno ,ako se uzme u obzir da je Kosoričina vlada smanjila mirovine 10% a dvije godine nije bilo povečanja a poslije povečanje samo na civilni dio i porast brutto plača ,povečanje od 5% ne bi trebalo biti nešto spektakularno ( u usporedbi sa cijenama ).

Prije 3 minuta, prof je napisao:

Poštovani malicovjek,

Što se to nas smatra, kao da mi živimo od industrije.

Meni je dosta malo rasta bruto plaća u drugoj polovici godine i isto toliko inflacije i taman porast mirovine za 2,5 do 3 %.

Tko nije zadovoljan snovima o ovim brojkama neka sanja manje.

Lp

Štovani prof, mi razmišljamo jedno a vlada razmišlja i odlučuju drukčije.

prije 5 sati , Kompa je napisao:

Vjerujem da će biti veće nego prošlo. Moje procjene su barem 2,5 %.

Bilo bi dobro i 2%.e sad , pošto su mirovine takve kakve jesu bit će i za malo šalica kave.(mogli bi im predložiti povečanje svaka tri mjeseca ???? )

prije 22 sati , Kompa je napisao:

Kada bi uskoro trebalo biti ponovno usklađivanje mirovina , u biti sjednica Upravnog vijeća HZMO-a u vezi povećanja aktualne vrijednosti mirovine ?

Zna li netko?

U 2.ili 3. mj , to znam.

Kompa, kuda si požurio sa povečanjem? Još nije ni završio Siječanj.ako bude 1% bit će za kavu ????

Prije 40 minuta, kempes je napisao:

Poštovani

Zaposlen sam, predao sam dokumentaciju za  ostvarivanje prava Hrv-i,kakve su mi šanse za ostvarivanje prava,prve nalaze imam iz 2011god,imam 2 bolnička liječenja zadnji oko Božića,inače imam 1144 dana borbenog sektora

Kada bih otvorio  bolovanje,koliko bi mi bila plaća umanjena na šifru F-43,1?

Kakve su Ti "šanse" vidjet ćeš kad izađeš prvi put na PLP.sve ostalo je nezahvalna prognoza.

prije 1 sat, Šime2 je napisao:

Hvala ti, crny, ali volio bih malo konkretnije! Šta mi je za činiti? Uz sve sve ovo, imam i 36 godina radnog staža te 56 godina starosti. Dragovoljac sam od 9/91, nekoliko terena, a HRVI od 96.

Pošto imaš status HRVI trebao bi na bolovanje a potom predati zahtjev za mirovinu u HZMO.

prije 4 sati , Soto je napisao:

Hrvatski sam branitelj i imam 55 godina te sam nezaposlen.

Evo kako citam po novom zakonu se moze poslati zahtjev za ostvarivanje statusa Hrvi-a

Od 2007 do dana danasnjeg se redovno lijecim tj dolazim na preglede kod psihijatra u KBc Split.

Od medicinske dokumentacije imam sve nalaze proteklih 10 godina ali u zadnjih par godina nisam isao kod psihologa i imam dva bolnicka lijecenja u trajanju po 20 dana i to jedno 2009 a drugo 2010

Mene zanima je li moja medicinska dokumentacija dovoljna za predat zahtjev i moram li ici ponovno na bolnicko lijecene kao i u psihologa ili nesto trece

Hvala unaprijed na odgovrim

Naravno da je dovoljna.bit svega je što će odlučiti vještaci na komisiji.

, petar2013 je napisao:

Danas sam od Područnog ureda dobio Rješenje o predujmu mirovine, umirovljen sam profesionalno po članku 15 ZOPHBDR.
Dobro ili loše?
U Rješenju stoji da je prošlo reviziju u Ministarstvu branitelja i da sam dobio omjer 30:70.
Sada Područni ured čeka od MUP-a dokument o činu.
Obračunato je za svaku godinu za predujam, zadnji obračun je 1870 kn.
U staž mi nije uvedeno 2 godine bolovanja u HV-u (pošteda).
Sve što imam staža to je iz rata.

Po vašem, da li se naknadno (dok dobijem dokumente iz ministarstva odbrane) mogu uvesti ove 2 godine na poštedi u staž ili to ide automatizmom?
Imam pravo žalbe u roku 15 dana. Po mome, ne vidim neki poseban razlog žaljenja, iako mi je ovaj omjer rat-mir neshvatljiv, pošto su mi skoro sve bolesti i ozljede iz rata, a ove poslije također posljedica rata.

Vaša mišljenja uvažavam. Hvala.

Svi imaju bolesti od posljedica DR.mogao si dobiti i 20 - 80 .to je do vještaka.odradi bolničko (ako imaš ptsp ) i obnova postupka (povečanje omjera i eventualno opća).

prije 2 sati , ja tko drugi je napisao:

sad kad se oparimo hahahaa. ipak hvala na info, promaklo mi

Ako imaš milion dionica mogla bi sjesti dobra lovica . ????

prije 13 sati , dalmatino-39 je napisao:

i znam sve kao i prije klika

Sve ti je objašnjeno.ako ti nije jasan pojam " segment promatranja" upišeš u "najboljeg  čovjekovog prijatelja " google i sve Ti objasni. ???

prije 10 sati , Spitfire je napisao:

Ma zašto bi bio problem.

Kao prvo uputiš se (kao ja jutros) u vel'ki trg. centar gdje ih petkom dobijaju svježe. Prije toga staneš na kofi u kaff gdje radi najljubaznije osoblje na svijetu (pazi, bez toga neće mušule uspjeti ). E, kad si to obavio, u centru zemeš par kila dagnji i pravac doma. Očistiš ih  iz vana u hladnoj vodi i gurneš u friž. Bilo bi dobro da ih potopiš u nekoj posudi, pa ako neka ispliva tu bi valjalo bacit jer je moguće da se otovrila i ne bih je baš preporučio za konzumaciju.

E, nakon svega toga, sve je jednostavnije. U veču teču (posudu za kuhanje, lonac ili šerpu) naliješ deci maslinovog ulja (to ti dosta za cca 2 kila dagnji), zagriješ ga i dodaš sitno nasjeckani bijeli luk (3-4 češnja), i pirjaš na špaheru (na štednjaku, šporetu) ništa dugo, čisto da pusti aromu a ne zagori ti. Dodaš dagnje, promješaš, pokopiš i pustiš da se kuha 10 min, u biti dok se ne počnu otvarati. Tad dodaš sitno sjeckani list petrusimula (peršina po naški), deci - deci ipo biloga, koji put promješaš da se sve to prožme i pustiš još par min dok se sve ne otvore. I to je to.   

Šta je to postao kulinarski show ? ????