gesaugen

nije invalid i je radno sposobna. Kasne tridesete. Radi uredno. Dijete ima 9 godina. I što se tiče liječenja, još uvijek se liječi. To traje godinama i javljalo joj se u fazama, inače po mom mišljenju skroz rezultat lijenosti da radi na sebi pa je zbog toga jako srdačna s drugima kako dobila potvrdu da je super i krasna kako sama nebi trebala napraviti bolne rezove na sebi. Ali tko sam ja da dajem dijagnozu... Što se alimentacija ne plaća ako je druga strana radno sposobna?

Puno hvala na savjetu! Naravno, najveći problem mi je upravo dijete koje ne želim da pati. Ona je normalna prema djetetu ali je skroz nestabilna pogotovo prema meni. I inače je nestabilna i kod nje nema sredine - ili nekog voli do obožavanja ili ga mrzi iz dna duše Ono čega se bojim je da ako nešto pretjerano pokrenem ju ne gurnem do ruba jer je prije imala suicidalne misli, a čega se najviše bojim je da ne naudi djetetu ako uvidi da nema drugog načina da sebe predstavi kao žrtvu. Neznam kako ovo kvalitetno odigrati: ona će sigurno ustrajati na skrbništvu a to će dovesti do suda a onda ću biti prisiljen na ovakve korake :(((

Supruga i ja smo se odlučili rastaviti. Imamo malodobno dijete. Problem je da je supruga odlučila to napraviti tako da ja izgledam kao demon u cijeloj proceduri vjerojatno kako bi osigurala skrbništvo nad djetetom i sebi alimentaciju. Lažno me prijavila policiji da sam narkoman na način da im je dala marihuanu koju je sama pušila jer se sliječi od depresije pa joj je doktor rekao da uzima što god od čega će se opustiti i osjećati bolje. Ta optužba za prekršaj je u tijeku i još nisam za ništa optužen. No ona je krenula policiji i socijalnoj službi govoriti da se boji jer sam ja nakoman te je pokrenula proces rastave kod socijalne službe na temelju toga te još laži da sam perverzni manijak (jer sam kao stalno gledao analnu pornografiju) Uz to mi svakodnevno šalje raznorazne poruke i emailove u kojima mi se stalno prijeti da će "svima reći sve o meni", pretpostavljam da bi išla tako daleko i da šalje mom poslodavcu takve prljavštine. U svakoj takvoj poruci me još izvrijeđa da sam nastrani narkoman no s druge strane pomirljivo govori o rastavi u temi oko toga da sam ja dobar i brižan otac, da mene dijete voli te da će mi dati vremena da si nađen novi stan, da će se zadovoljiti s par tisuća kuna alimentacije, da ona treba dobiti skrbništvo i sl. stvari vezane direktno za razvod. Što da radim s takvim SMS i email prijetnjama? Da li je to valjan dokaz na sudu ili socijalnoj službi da ona bap i nije normalna i da ja nisam demon kakvim me prikazuje

zanima me još obzirom da radim u državnoj službi, da li ukoliko budem osuđen za prekršaj to znači da više ne zadovoljavam uvijete za rad u državoj službi obzirom da je jedan od uvjeta za rad nekažnjavanje ili se to samo odnosi na kaznena djela?

Otišla je kod staraca. Osvećuje se jer se boji da bi kod rastave ja mogao dobiti skrbništvo za dijete pa traži argumente da ja ispadnem kriminalac kako nebi imao šanse dobiti skrbništvo ali i jer želi da ja budem apsolutni krivac za raspad braka pošto nikome nije jasno zbog čega je tako burno reagirala, ovako već sada svima govori da sam narkoman... Što se tiče same marihuane, dio je od mog pokojnog oca koji je imao karcinom pa smo to odlučili zadržati a dio je od njene bivše prijateljice s kojom više nije u kontaktu. Također to je staro godinama i trošilo se iznimno rijetko I da, zanima me što da radim obzirom da mi se prijeti i vrijeđa preko SMS poruka da ako neka probam nešto, da će mi prijaviti sve prijatelje policiji (iako masa jnih nema veze s ičime) pa nek im ja objašnjavam kako je do svega došlo, da prestanem manipulirati drugima i spletkariti jer ću vidjeti svoje i takve nebuloze. Inače suzdržavam se od ikakavih nepotrebnih poteza upravo kako se nebi previše upetljala policija jer imamo dijete i da nam ga oboma socijalni radnici ne oduzmu dok se mi ne dogovorimo tko će biti kriv za što...

Žena me iz osvete prijavila za posjedovanje marihuane. Napravila je to kada nisam bio kod kuće na način da je pozvala policiju u kuću i rekla im da je to našla i da je to moje. Kasnije kad sam se vratio kući, policija mi je došla na vrata te privela. Bio sam na sudu i branio sam se da to nije moja marihuana već njezina što i je djelomično točno s time da se meni ne može dokazati da sam korisnik a njoj čak i može jer je dobila neslužbenu preporuku od psihijatra da ako joj odgovara da si pripali ako je pod stresom i u tu činjenicu su upućeni svjedoci (naša familija). Odluka sutkinje je da će se postupak voditi sa slobode te da će se sada saslušati moja žena. E sad, ono što me muči je na temelju čega je policija privela mene a ne nju jer je nju zatekla sa time u kući a ne mene. Sutkinja je rekla da to jest čudno da svjedok predaje dokaze koji mogu optužiti i samog svjedoka. Ono što mene zanima je da li se tu radi o proceduralnoj grešci policije? Također obzirom da nismo niti žena niti ja kažnjavani, kakav je mogući scenario presude za ovaj slučaj.

Problem koji imam je slijedeći: kad sam došao u novu firmu, već su bili ugovoreni radovi zamijene dizala za tvrtkom A. Na moje upite kako će se raditi, rekli su da je to samo zamjena, da se staro dizalo vadi van i stavlja se novo, dakle strojarski radovi. No kad su radovi krenuli, ispalo je da radove neće raditi tvrtka A već njen podizvođač obrtnik B i to dio oko montaže i demontaže lifta. Kako su radovi krenuli ispada da su potrebni i građevinski radovi proširenja ulaza u okno dizala da bi stala nova vrata od lifta i to radi obrtnik C. Imamo i građevinski i strojarski nadzor koji, naravno, nisu ništa rekli o obavezama investitora jer se njih to, eto, ne tiče... Isto je bilo i sa planom izvođenja radova koji naravno nije bio napravljen već sam ja uspio iskamčiti da nam ga napravi tvrtka A. Također sam inzistirao da prijavimo radilište insp. rada iako je rok za prijavu istekao i to sam učinio. no sada ostaje pitanje koordinatora II. i da li je potreban, dakle da li u slučaju da glavni izvođač unajmljuje usluge podizvođača, investitor treba imati na radilištu koordinatora II.? također bih molio savjet oko prijave radova. U pravilniku o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilištima me buni ako radovi nemaju plan izvođenja radova a traju duže od 5 dana, npr. rušenje pregradnog zida i zidarski radovi - na koji način da prijavim takve radove? Ili bi se i za takve radove trebao zaposliti koordinator I koji će izraditi plan izvođenja radova?

Molio bih ispravku ako sam u krivu: Stručnjak sam zaštite na radu 2. stupnja. Zaposlen sam kod poslodavca koji ima više cca 550 ljudi. Jedini sam stručnjak ZNR kod njega. Poslodavac nema ovlaštenje za obavljanje poslova iz područje zaštite na radu, pa tako niti za izradu procjene rizika. Zakon i pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu mi nisu najjasniji po pitanju da li ja mogu napraviti za svog poslodavca procjenu rizika s obzirom da nemam niti ja niti poslodavac ovlaštenje za obavljanje takvih poslova? Moje tumačenje zakona je da poslodavac koji zapošljava do 50 radnika može sam napraviti procjenu rizika i ne treba mu niti stručnjak niti ovlaštenje, dok poslodavac koji zapošljava iznad 50 radnika mora ili dobiti ovlaštenje zadovoljenjem uvijeta kako bi sam izradio procjenu rizika ili mora zaposliti vanjsku tvrtku koja ima ovlaštenje da mu napravi procjenu rizika - da li sam to dobro shvatio? Također, da li to znači da poslodavac kojem primarna djelatnost nije bavljenje poslovima zaštite na radu no odluči zadovoljiti uvijete za dobivanje ovlaštenja (zaposli dovoljan broj stručnjaka ZNR potrebnih struka) te dobije ovlaštenje, da li taj poslodavac može izraditi procjenu rizika i za neku treću tvrtku ili isključivo može raditi procjene rizika za svoje radnike?

Kao prvo, obavezno prijavite ozljedu inspekciji zaštite na radu s obzirom da se radi o težoj ozljedi Također poslodavac je dužan ispuniti tiskanicu OR i prijaviti ozljedu na radu HZZO-u kako ne bi bili oštećeni za primanja (u slučaju ozlijede na radu, tijekom bolovanja plaća vam se ne smije smanjivati kao u slučaju normalnog bolovanja)

Problem je slijedeći: Trebam u ponedjeljak ići na sl. put u inozemstvo te se vraćam se navečer u utorak (poslodavac radi uštede bookira večerenje letove). Poslodavac želi da u pon. dođem uredno na posao ujutro i ostanem svih 8h na poslu te da isti dan u 18h uhvatim let za van. Trebao bih sletiti vani u pon. oko 23h. U utorak imam poslovni sastanak od 9 do 16h te u 18h moram uhvatiti let za povratak. Trebao bih se vratiti u utorak oko 23h. Poslodavac očekuje da u srijedu dođem uredno ujutro na posao i ostanem 8h. Posao mi je inače u 1. smjeni, uredski. Da li poslodavac smije od mene tražiti da obavim službeni put ako sa taj dan već odradio 8h? Da li moram u pon. i sri. dolaziti na posao ili bi trebao imati slobodne dane s obzirom da u utorak neću imati uopće odmora? I za taj put dobivam 1 dnevnicu - da li je to ok ili imam pravo na 1,5 s obzirom da mi je put počeo u pon. a završio u utorak navečer?

hvala na odgovorima!

S obzirom da više nemam uvid u odluku o pravu na godišnji za 2017., ne znam sa sigurnošću koliko sam sve skupa imao godišnjeg kod starog poslodavca a stari mi više ne želi dati na uvid tu odluku. Radio sam 5 dana tjedno

Problem je slijedeći: mijenjam poslodavca. Novi poslodavac traži potvrdu od starog poslodavca o iskorištenom broju dana godišnjeg odmora u 2017. te potvrdu o tome da li mi je isplaćen regres za 2017. godinu. Stari spolodavac ne želi izdati takvu potvrdu, veli po zakonu to ne treba izdati i poziva se na to da će mi biti isplaćen razmjerni dio dana godišnjeg odmora koliko sam radio u 2017. Problem je da odluku o pravu na godišnji nisam dobio u fizičkom obliku već mi je bila dostupna elektronski dok sam pradio kod bivšeg poslodavca a sada mi ni nju bivši poslodavac ne želi izdati s dokumentacijom a tom odlukom bi mogao barem dokazati koliki broj dana mi je bio dodijeljen u 2017. iz čega bi se dalo izračunati koliko će mi biti razmjerno isplaćeno zbog neiskorištenosti kod bivšeg poslodavca. Zanima me da li je to usitinu tako ili bi mi bivši poslodavac trebao izdati potvrdu s takvim podatcima? Na koji način da dođem do tih podataka?

velim, ovisi o HZZO-u gdje oni to mogu i nemoraju priznati (često je da dva istovjetna slučaja imaju različit tretman prema hzzo-u) kao što sam naveo primjer gdje je priznata radniku koji se ozlijedio u vlastitom dvorištu dok je ulazio u auto i to je bilo priznato kao ozlijeda na putu na posao. dakle ukoliko radnik nije vlasik cijele kuće već samo stana, onda čim izađe iz stana se smatra da je na putu za posao i prema tome jest ozlijeda na putu na posao iako još nije izašao iz zgrade/kuće

krivnja radnika može biti isključivo ako namjerno ili nemarom prouzroči štetu poslodavcu. u svim ostalim situacijama krivnja je poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika (fizička osoba na koju je poslodavac spustio odgovornost za zaštitnu na radu) rad na viličaru obavezno zahtjeva osposobljavanje. čl 69. toč. 4 Zakon o ZNR "radnik ima pravo odbiti raditi ako mu izravno prijeti rizik za zdravlje" gdje manjak osposobljavanja za rukovanje strojem može uzrokovati nesreću. također to je posao s posebnim uvjetima rada po točci 1 Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada. inače, ukoliko uhvati na djelu takav način rada, inspekcija ZNR će izdati zabranu rada radniku sve dok ne stekne potrebna uvjerenja no neće (najčešće) pokretati sankcije protiv poslodavca. no ukoliko se itko ozlijedi, onda će biti sankcioniran i novčano a ako bude teža ozlijeda onda i zatvorski naravno, možete i sami pozvati inspekciju rada da izda naloge poslodavcu

nije ozlijeda na radu. ozlijeda na radu na putu od kuće do mjesta rada se računa onog trenutka kada radnik izađe iz stana/kuće. ako se desi u kući onda još uvijek nije izašao. Npr. imali smo slučaj da se radnik ozlijedio u svom dvorištu dok je ulazio u auto i to je bila ozlijeda no u kućni nije mada, sve ovisi o HZZO-u gdje oni to mogu priznati ali prema definiciji nije

Pozdrav svima molio bih za pomoć u slijedećoj situaciji: radnik radi na radnom mjestu s računalom i sukladno time ima radni stolac koji zadovoljava zahtjeve pravilnika o radu s računalima. No stolac je loše kvalitete a radnik ima više kilograma te se stolac raspao od težine i randik je pao te se teško ozlijedio (prijelom). Prilikom nabavke stolca traženo je da stolac zadovoljava određene kriterije, pa je tako tražena nosivnost od minimalno 110kg (ne maksimalno već minimalno) a k tome radnik koji se ozlijedio ima točno 110kg (mjereno u bolnici). Dobavljač stolca je prilikom nabave kao dokaz karakteristika stolca ponudio certifikat atestnog laboratorija kojim se potvrđuje da taj stolac ima nosivost od 110kg. Povodom slučaja je kontaktiran atestni laboratorij i od tamo smo dobili infomaciju da njihovo testiranje služi isključivo kao smjernica trgovcu koji prodaje stolce na temelju koje određuje jamstvo na proizvode koje prodaje. Dakle nekakav zaključak je da trgovac jamči certificirane karakteristike stolca isključivo dok stolac ima garanciju (da li je to dobro protumačeno?). No stolcu je istekla garancija. Nekom logikom ispada da za stolac kojem je istekla garancija punu odgovornost za sve posljedice koje uzrokuje takav stolac preuzima sam poslodavac. (da li je to točno?) Na kraju je pitanje da li ozlijeđeni radnik ima pravo tužiti poslodavca na temelju izlaganja riziku da sjedi na stolcu koji više nema jamčene karakteristike?

Ista stvar i mene zanima također me zanima informacije na moj slučaj: stalno sam zaposlen no imam želju raditi nakon radnog vremena i to vršiti usluge jedne vrste mjerenja. Da li se i za to treba prijaviti kao sporedno zanimanje (dođem u kuću/stan, izmjerim, dam naručitelju zapis o mjerenju. zapis nema nikakvu vrijednost osim informativne) za informacije gledam na ovoj stranici: http://www.imamnovac.com/Zelite-dodatno-zaraditi-Sto-kazete-na-kucnu-radinost/217.aspx pa me zanima plaćanje poreza: kod paušalnog oporezivanja plaćam fiksni iznos poreza (1.530 kn godišnje + prirez jer živim u Zg) bez obzira koliku imao dobit? a za ovaj drugi način, oporezivanja na temelju podataka iz poslovnih knjiga, jel za to trebam imati knjigovođu? i finalno vezano za plaćanje doprinosa: s obziromd a sam zaposlen i da mi poslodavac plaća sve doprinose, da li je osnovica za obračun doprinosa 12.750 kn sveukupna, dakle odnosi se i na ono što zaradim kod poslodavca ili je to dodatno na ove doprinose koje plaća poslodavac? također ako je dodatno, da li to znači da ću imati veću mirovinu (pošto plaćam više, jelte) btw. kao bonus informacija: s obzirom da sumnjam da bi od dodatne usluge zaradio više od tako 2000kn mj i k tome bi pritok bio veći u određenom dijelu godine, daleko manji u drugom, koji od gore modela poreza bi preporučili za moj slučaj?

najvjerojatnije jest krivnja banke, no poslali su mi sad opomenu pred ovrhu pa se želim osigurati od scenarija "vi nama platite a onda se razračunajte s bankom", pogotovo jer su obračunali dug po novijoj tarifi od 70kn mjesečno a tada kada je kao nastao su rate bile 50kn mjesečno. dakle tehnički gledano oni me terete za neplaćena "dva mjeseca" a ne za točan iznos koliko su ta dva mjeseca tada vrijedila

evo i ja imam isti problem sa slučajem da je došla opomena za dopusnko osiguranje da su neplaćene dvije rate iz 2011. (iako je ugovoreno da sjedaju automatski na račun) pa me zanima da li se na kraju gleda datum isteka police ili datum kada su trebale biti plaćene te dvije rate koje su 2. i 3. dok su ostale uredno podmirene

zanima me još samo pošto je magistrala na koju se uključujem isprekidanom linijom odvojena od ceste na kojoj sam bio, dakle prelazio sam preko isprekidane linije, što nije slučaj da je to, kao horizontalna signalizacija, sas vim dovoljno prema zakonu da mi "poruči" kako cesta na koju ulazim ima prednost?

mislim da ovdje nigdje nikada niti nije postojao znak... nešto su mještani pričali da su se već godinama žalili na taj izlaz i da je tu već bilo podosta nesreća od čega dvije sa smrtnim posljedicama no da lokalna uprava nema sluha da se tu postavi išta više od postojećeg ogledala evo lokacije (unesite u google): 42.585877,18.232461 dakle ja sam se uključivao sa strane na slici desno i vidi se i na google kartama da je tu cestica ali seoska koja se spaja na magistralu. on je naletio na mene iz smjera s donje strane na karti. dakle ja sam mu bio na desno no što ako tu nije ni bio predviđen znak stop/trokut/ulazak na cestu s pravom prednosti??

zahvaljujem na odgovoru! na cesti nema nikakvog znaka i ja sam se uključivao na magistralu. jedino što postoji je ogledalo za lakše uključivanje na magistralu. dakle prema ovome što pišete ispada da sam ja imao prednost jer nije bilo znaka a bio sam s desne strane ovome što je naletio na mene, iako je on bio na magistrali? koliko vidim, u zakonu stoji da pravilo desne strane vrijedi ukoliko se radi o "raskrižju cesta iste važnosti" što čisto logički nikako nije moj slučaj no kako logika nije nužnost u čitanju zakona mi upravo zato i nije jasno kako bih ja mogao znati da se radi o "raskrižju cesta iste važnosti" te ako ne postoji signalizacija koja ukazuje na to, dakle kako točno zakon na to gleda...

Može li mi netko objasniti gdje su u zakonu definirane koje su to "ceste s pravom prednosti" tj. one na kojima uvijek vrijedi da se radi o glavnoj cesti bez obzira jel postoji znak koji to ukazuje. naime imao sam prometnu nesreću na Jadranskoj magistrali gdje sam se uključivao sa sporedne ceste na magistralu a gdje nigdje ne postoji ikakav znak osim ogledala na suprotnoj strani ceste koje služi upravo kako bi se lakše uključilo s te manje ceste na magistralu. Dakle nema niti stop, niti trokut niti da ulazim na glavnu cestu sa sporedne, ništa, nikakav znak... također cesta s koje sam se uključivao je kompletno asfaltirana i preko nje dužinom gaistrale ide isprekidana linija. koliko vidim u zakonu o cestama postoji definicija državne ceste što bi magistrala trebala biti, no nigdje ne vidim da je navedeno kako se radi o cesti koja je uvijek u prednosti naspram drugih cesta koje se spajaju na nju. u globalu me zanima: pošto nema nigdje znaka a nije mi poznato prometno pravilo koje automatski klasificira magistralu kao cestu s pravom prednosti, da li se onda tu mora prometovati prema pravilu prednosti desne strane, pa tako ispada da onaj koji se uključuje na cestu u stvari ima prednost naspram onoga tko je na magistrali?

@lu22 građevina je izgrađena negdje '79-'80. tako da sigurno nije bila evidentirana prije 02.'68... lako moguće da nije zbog riješenih imovinsko pravnih bilo renovirano... @ude pod "parcelacija" sam mislio na razdiobu suvlasničke zajednice. i puno hvala na odgovoru! dakle onda prvo tužba... i ima još jedan faktor: postoji još jedna osoba, žena od brata pokojnog M., koja tvrdi, ali nema nikakav dokaz osim tvrdnje, da i njoj pripada dio te zemlje. no otac mi veli da je M. bio sa bratom imao čiste odnose tj. da je brat prilikom ostavine njihovim roditelja (M. i brata) bio dobio drugu jednu parcelu koja sada pripada toj ženi a ova parcela je bila 100% od M.; žena se počela javljati s tim tvrdnjama nakon smrti M. vjerojatno svjesna da papiri nisu čisti... e sad, ukoliko se podigne tužba, da li da se navodi i njene preztenzije na dio zemlje ili da ju se ignorira pa nek ona dokazuje kako zna i umije?