caly

Ima tu jos nejasnoca... Ako je rjesenje o ovrsi doslo od JB, onda se zalba pise njemu, a ne sudu. Od Suda je prvo doslo da se to rjesenje stavlja van snage, a postupak se nastavlja kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

Hvala Matrix Znaci, pojeo vuk magare... Pretpostavljam da ne bi prosla ni tuzba za naknadu stete? Ne znam na sto se konkretno odnosi objektivni rok od pet godina, jer onaj od tri je davno prosao.

Povučena tužba smatra se kao da nije ni bila podnesena i može se ponovno podnijeti. Ne bi bilo loše da usporedite prvi prijedlog za ovrhu i ovaj novi, nikad se ne zna što su u međuvremenu mogli "izvući" U vjerodostojnoj ispravi pogledajte datume dospijeća (zastara počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik mogao tražiti ispunjenje obveze) i onda datum kada je podnesen taj novi prijedlog za ovrhu, odnosno datum pisanja Rješenja o ovrsi.

Obzirom da je rok pet godina, postoji li osnova za podizanje tužbe kojom se traži povrat stečenog bez osnove ukoliko nakon provedenih ovrha nije podnesen prijedlog za protuovrhe u istim predmetima i/ili tražena revizija? Riječ je ovrhama iz 2011. (kolovoz) pa sve do 2013. godine (ukupno nemali iznos). Problem je što je ovršenik tek nedavno došao do pravog "dokaza" da ovrhe nisu smjele biti provedene, a rješenja o ovrsi su JB slali na krivu adresu, tako da niti jedno rješenje nikad nije primio (što je možda u ovom slučaju sad i nebitno). Zakon o obveznim odnosima propisuje da prijelaz imovine (u ovom slučaju novaca) na stjecatelja ne smije imati osnovu u odluci suda ili druge nadležne vlasti pa ne znam odnosi li se to na rješenja o ovrsi koja su postala pravomoćna i na temalju kojih je provedena ovrha. Bila bih zahvalna za bilo kakvu pomoć ili savjet

Ne bi trebalo biti problema, ukoliko je u HROK-u (Hrvatski registar obveza po kreditima) sve ok, a to će vidjeti ovi u banci. Pojedine banke traže potvrdu iz FINA-e da ne postoji neko rješenje o ovrsi koje čeka na izvršenje, što je po meni bedastoća jer se to mijenja iz dana u dan.

Riječ je o HRT pristojbi, odnosno dokazali smo da ona nikad nije bila obveznik plaćanja pristojbe, niti su joj ikad slali uplatnice.

Molila bih savjet u vezi sljedeceg problema... Sto se moze poduzeti kako bi se napravio povrat nezakonito ovrsenih novcanih sredstava, nakon sto su prosli rokovi za prigovore i protuovrhe? Rijec je o starijoj osobi kojoj su u periodu od 2011. do 2013. god u nekoliko navrata ovrsili novcana sredstva jer se nazalost tada bojala obratiti odvjetniku za koje je mislila da su skupi, a rjesenja o ovrsi nikad nije zaprimila. Kad sam ja za to saznala, uspjeli smo (uz pomoc odvjetnika) zaustaviti jos 4 rjesenja o ovrsi, s time da su odrzana dva rocista i tuzitelj je povukao tuzbu. Ocitovanje na trazenje Suda nisu dostavili, niti su se pojavili na 2. rocistu. Obzirom da je sad jasno da su ovrhe bile protuzakonite i bez temelja, ima li tu ikakve pomoci kako bi se vratili ovrseni novci? Eventualno tuzba za povrat u prijasnje stanje? Rijec je o samo jednom tuzitelju.

Prigovor je poslan u roku, jer nije manjkavost samo u nedostatku prijemnog štambilja. To sam pitala čisto radi još jedne stavke koju bih dodala, uz sve ostale nebuloze koje su nadrobili. Mogla bih ići do tog javnog bilježnika da mi pokaže "tekicu" i datum s kojim je taj prijedlog upisan, da ne bi slučajno bila situacija antidatiranja (u što iskreno sumnjam, ne bi si oni to dozvolili).

Hvala na odgovoru. Vidim da nema ni datuma kad je odvjetnik napisao ovršni prijedlog, odnosno jedini datum se nalazi u okviru Rješenja o ovrsi, po kojem je sve pokrenuto na vrijeme.

Ima li smisla žaliti se na Rješenje o ovrsi ukoliko na ovršnom prijedlogu nema prijemnog štambilja javnog bilježnika, odnosno nigdje ne piše kad je bilježnik taj prijedlog zaprimio?

Što treba pisati na obračunskoj listi plaće u sljedećoj situaciji? Radnik je poslodavcu predao doznake o bolovanju na kojima je navedeno razdobolje od tri dana - 24.06.-26.06. 25.06. (srijeda) je bio neradni dan (Dan državnosti) Radnik nije imao obvezu taj dan raditi Dakle, treba li na listi pisati 24h bolovanje ili 16h+8h državni praznik? Naime, radniku su umanjili plaću za sva tri dana, s objašnjenjem da "bolovanje nije prekinuto", tj. da je doktor u tom slučaju trebao dati DVIJE doznake, jednu za 24.06. i drugu za 26.06. (?!) pa bi se tada za taj praznik normalno isplatila plaća. U evidenciji rada za sva tri dana piše "bolovanje". Je li to ispravno? Iskreno, meni to nema logike jer npr. ako će se netko razboliti za nadolazeće blagdane i biti na bolovanju 2 tjedna, poslodavac će mu smanjiti plaću i za praznike (blagdane)?

Službeni odgovor Carine http://tinyurl.com/o7bnes5

Službeni odgovori Carine 1. pitanje: Je li se nakon 01.07. za državljane RH nešto promijenilo po pitanju vožnje (privatnog ili službenog) automobila sa stranim registarskim tablicama? Konkretno, smije li državljanin RH, koji nema prijavljeno prebivalište/boravište u drugoj državi članici EU, kao ni radnu dozvolu u nekoj drugoj članici EU upravljati takvim vozilom? Čini li time i dalje carinski prekršaj, obzirom da više nema carine? Odgovor: Ukoliko fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upravlja motornim vozilo koje je registrirano u drugoj državi EU, a ne radi se o iznimkama propisanim člankom 17. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, čini porezni prekršaj i nadležni carinski ured će mu naplatiti puni iznos posebnog poreza kao da je vozilo prijavio radi registracije u RH i to neovisno tko je vlasnik vozila. U slučaju da se dug ne podmiri ili ne da osiguranje, vozilo može biti oduzeto. 2. pitanje: Ukoliko državljanin RH iznajmi rent-a-car u drugoj državi u EU, i s njime dođe u Hrvatsku, postoji li tada neko ograničenje (zakonsko, vremensko…)? Odgovor: Situacija iz vašeg drugog pitanja pokrivena je člankom 17. stavak 2. Zakona (fizička osoba s prebivalištem u RH koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj državi članici Europske unije može tim vozilom kratkotrajne boraviti u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju motorno vozilo smije biti u uporabi na području RH najduže 15 dana od dana prijave nadležnom carinskom uredu, u kojem roku motornim vozilom smije upravljati samo osoba koja ga je posudila ili iznajmila. Osoba koja je posudila, uzela u leasing ili iznajmila motorno vozilo dužna je prijaviti se carinskom uredu u roku od tri dana od dana ulaska na područje Republike Hrvatske. Fizička osoba s prebivalištem u RH koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj državi članici Europske unije ne smije isto motorno vozilo ponovno uporabiti na cestama u Republici Hrvatskoj u roku od godine dana od dana prethodne prijave. Neprijavljivanje motornog vozila carinskom uredu u roku, uporaba motornog vozila nakon proteka propisanog roka ili uporaba prijavljenog motornog vozila na cestama u Republici Hrvatskoj u roku od godine dana od dana prethodne prijave smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na području Republike Hrvatske.)

http://www.ekonos.hr/porezi/obracun-naknada-clanovima-uprave-i-prokuristima/ "Nezaposlena osoba dužna je sama sebe prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje sa danom upisa u sudski registar. Brisanjem člana iz sudskog registra prestaje obveza osiguranika za obveznim osiguranjem. Nakon prijave na obvezna osiguranja Porezna uprava izdaje rješenje temeljem kojeg se plaćaju doprinosi. Specifičnost ove situacije je u tome da je primatelj naknade-član uprave dužan plaćati doprinose (MIO I i II 20%, zdravstveno os. 15%, doprinos za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti po stopi 0,50%). Osnovicu za obračun doprinosa utvrđuje Porezna uprava na temelju prosječne bruto plaće u RH."

Prvo pitajte poslodavca koji je izdao IP što je uplaćenim porezom i prirezom, nakon toga provjerite u Poreznoj.

Jeste li dobili plaću za ta dva mjeseca? Naknada plaće podliježe obvezi obračuna poreza i prireza.

Da, svakako ispunite i predajte.

Zadnji Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak (NN 22/12) je donio, između ostalog, izmjenu čl. 36. stavak 1 izvornog Zakona (177/04) u smislu da se osobni odbitak povećava sa 1.800,00 na 2.200,00 kn, tj. za umirovljenike sa 3.200,00 na 3.400,00 kn. PPDS 2 spada pod čl. 54. Zakona o porezu na dohodak (177/04), koji se nije mijenjao. Rezidentima koji imaju prebivalište i borave na pod¬ručjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područ¬jima utvrđenim posebnim zakonima, iznimno od članka 36. stavka 1. ovoga Zakona, osnovni osobni odbitak utvrđuje se u visini: 3.840,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi prve skupine, 3.200,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi druge skupine, 2.400,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi treće skupine i brdsko-planinskim područjima.

Ako je faktor 1,00, onda su iznosi za siječanj i veljaču 1.800,00 kn, a sve nadalje je 2.200,00 kn i ovaj obrazac to prepoznaje. Vi upisujete samo onu kolonu gdje je ukupni faktor (1. kolona). Kako je upisano u IP kartici, tako morate ispuniti i prijavu, jer IP morate u originalu priložiti kod predaje prijave. Znači, ako je poslodavac obračunao plaću s osobnim odbitkom 1.800,00 kn tj. 2.200,00 nakon veljače, onda tako morate upisati u tablicu. Svoju IP karticu možete usporediti s ovim u privitku (faktori odbitka) pa vidjeti kad su "maknuli" djecu (ovo je od 1.3.2012.) Osobni odbitak od 01. ožujka 2012..pdf

Koristite obrazac za popunjavanje na računalu koji je u privitku. Potreban je Excel 2003 ili noviji. Obrazac-DOH2012-RRiF.xls

Hvala Matrix Postoji li neki članak nekog zakona / pravilnika na koji se moguće pozvati? U pitanju je radno-pravni spor vođen na Općinskom građanskom sudu, dakle nije povezano s nikakvim kriminalom i sl. da bi postojala šansa da su neki djelovi presude "tajni".

Imaju li sve stranke (tužitelji) u postupku pravo na presliku (u cjelosti) konačne sudske presude ukoliko se radi o više stranaka u istoj parnici? Konkretno, vrijedi li ovdje neka odredba o zaštiti osobnih podataka pa da jedan tužitelj ne smije nešto vidjeti/pročitati o drugom tužitelju? Spor je pokrenut preko jednog odvjetničkog društva kojem su dostavljene punomoći o zastupanju.

Čisto teoretsko pitanje... što ako pismo bude uručeno (povratnica potpisana), a primalac trvdi da je koverta bila prazna? Kako dokazati da nije? Na računu iz pošte piše gramatura, ali u rasponu od-do, u što nažalost spada i težina prazne koverte.

Sličan slučaj su imali i moji roditelji, ali vezano za MAXadsl. Njihov službenik je jedan dan nazvao moju majku i počeo joj nabrajati zašto je MAXadsl baš dobar za nju, na što j eona u nekoliko navrata napomenula da se ne razumije u to, ali da pošalje poštom neke brošure vezane za to kako bih ja to pogledala. Nakon nekoliko dana poštom dolazi MAXadsl uređaj i mobitel (!?), bez ikakvog popratnog dopisa, ugovora ili bilo čega drugog. Čim su me roditelji nazvali da je to stiglo ja sam kontaktirala T-com i zatražila na uvid zahtjev ili ugovor koji su roditelji potpisali. Na mail mi je stiga Zahtjev (bez ikakvog potpisa naravno) na kojem je naveden dan kad je taj službenik zvao moju majku. Naravno da tvrde da je takav, usmeni, zahtjev preko telefona valjan. Tražila sam preslušavanje tog razgovora (jer T-com sve ionako snima), ime i prezime tog službenika, raskid "ugovora" i da si dođu po te uređaje. Također sam ih pitala je li taj službeni mojom mami pročitao SVE odredbe iz općih uvjeta poslovanja i sve što ide uz to (a inače napisano sitnim slovima). Stiže odgovor da obzirom da sam raskid tražila unutar 14 dana od aktivacije, to je moguće realizirati bez penala, uz njihove isprike. Isto tako su napisali i da se "Snimljeni materijal nepovratno uništava odmah po ispunjenju svrhe snimanja.". Yeah, right.. Ja se sad ispričavam na podužem postu, ali sigurna sam da moji roditelji nisu jedini koje je T-com na takav način preveslao, jer oni zovu redom sve svoje korisnike. Što se tiče tvojeg problema, kao što sam ranije napisala, ukoliko još nije prošlo 14 dana od aktivacije (ne od zahtjeva!) tj. datuma početka naplate, imaš pravo na raskid ugovora. Ukoliko je taj period prošao, raskid je moguć, ali se plaćaju penali. Moj savjet je da pošalješ mail na kontakt@t.ht.hr,, zatražiš taj pdf Zahtjeva tj. Ugovora i pogledaš datum početka naplate. Svakako odmah nazovi i službu za korisnike neka ti pročitaju taj datum, jer nisu baš ažurni s odgovaranjem na mail.

Sve što si napisao je točno i znam kako se "tretira" elektronička pošta na sudu, ali ovdje nije bila riječ o dokazivanju nepostojanja RTV pretplate na sudu, već je samo na uvid tražen taj obrazac. Službenica koja je odgovorila mail-om nije napisala da se to mora tražiti na način da im original zahtjev dođe poštom, već je navela kako je uvid u sam obrazac moguć isključivo ako ga stranka zatraži preko suda. Po meni je to čista nebuloza, jer ako fizička osoba (pa čak i pravna) negdje stavi svoj potpis (ili pravna pečat), ne vidim razlog zašto to ne može onda i vidjeti nakon nekog vremena. Bilo je slučajeva kad su ljude teretili za navodne ugovore (pretplate) sklopljene s raznim mobilnim operaterima i oni su ih bez problema dobili na uvid ili su im poslane kopije, ukoliko je takav ugovor zaista postojao.