Ruby

ne odgovaram nego se nadovezujem na temu ako to ima smisla... NASLJEĐIVANJE IZA OSOBE KOJOJJE ODUZETA POSLOVNA SPOSOBNOST Otac ima tri sina. Jednom je oduzeta poslovna sposobnost u zrelim godinama (lakša mentalna retardacija) i otac mu je skrbnik. Na njega je otac prepisao nekretninu u kojoj svi zajedno žive. Sin kojem je oduzeta poslovna sposobnost je neoženjen i živi u istom kućanstvu sa roditeljima i ima svoju zarađenu mirovinu jer je radio. Da li nakon smrti roditelja, te nakon smrti sina na kojeg je prepisana nekretnina nasljednici (djeca braće) nasljeđuju nekretninu ili ona postaje vlasništvo Centra za socijalnu skrb ukoliko se nakon smrti oca ni jedan od braće ne prihvati skrbništva?

Evo ja sama sebi odgovaram. Po meni bi to ovako nekako trebalo izgledati Pa ako netko ima neku primjedbu svakako je dobrodošla. hvala unaprijed. Općinski sud u Puli Ostavinska pisarnica Kranjčevićeva 8 52100 Pula Predmet: Prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka iza pok _______. Predlagatelji: 1 Ime i prezime Adresa, Slovenija 2 3 I. Podnosimo prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka iza pok._ime i prezime r. Datum u mjesto____, preminulog dana __datum smrti____ sa posljednjim prebivalištem ___adresa, grad, država________ Dokaz: Smrtni list (međunarodni obrazac) II. Pokojnik je udovac od ________ godine kada je preminula supruga ____ime i prezime djevojačko prezime________ te je iza sebe ostavio sljedeće nasljednike: srodstvo ime i prezime, dat. rođenja adresa 1 sin 2 sin 3 kći Dokaz: 1 izvod iz matične knjige rođenih na međunarodnom obrascu za __ ime i prezime _____ 2 izvod iz matične knjige rođenih na međunarodnom obrascu za __ ime i prezime _________ 3 izvod iz matične knjige rođenih na međunarodnom obrascu za __ ime i prezime _________ 4 Izvod iz matične knjige umrlih pok. supruge __ ime i prezime _____ III. Iza pokojnika ne postoji pisana oporuka te su nasljednici imovinu na području R. Slovenije naslijedili u idealnim dijelovima prema ostavinskoj raspravi koja je provedena dana ________ kod nadležnog suda u ___mjesto______ dok za imovinu na području R. Hrvatske sud u R. Sloveniji nije nadležan. Izuzev djece rođene u braku sa pok.__ime i prezime pok. supruge___ ostavitelj nema drugih zakonskih nasljednika. Dokaz: Rješenje o nasljeđivanju R. Slovenija IV. Imovina pokojnika u R. Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj pokojnik je ostavio sljedeću imovinu: - zemljište u zemljišnim knjigama k.o. ___katastarska općina označeno kao k.č. br. _ k. br. čestice Dokaz: Vlasnički list (original) V. Uz prijedlog prilažemo i preslike putovnica za sve predlagatelje Na temelju prethodno iznesenog predlažemo nadležnom sudu da izda smrtovnicu za pok. ime i prezime i po službenoj dužnosti dostavi biljažniku predmet za pokretanje ostavinskog postupka. Predlagatelji: Potpis 1 2 3 U Ljubljani, dana ------

Ponovo podižem temu. Da li netko ima približan sadržaj "Prijedloga za provođenje ostavinskog postupka" Naime pokojnik je Slovenski državljanini, kao i njegova djeca. Ostavisnki postupak je proveden u Sloveniji, gdje su nasljednici naveli nekretninu koju pokojnik ima u Hrvatskoj, ali se sud u Sloveniji za to proglasio nenadležan te su ih uputili da se obrate nadležnom sudu u Hrvatskoj. Saznala sam da su im potrebni sljedeći dokumenti: - smrtni list na međunarodnom obrascu - rodni listovi nasljednika na međunarodnom obrascu - smrtni list pokojnikove supruge (međ. obrazac) - preslika njihovih putovnica - ukoliko postoji oporuka - prijevod iste od strane ovlaštenog sudskog tumača... Na osnovu Prijedloga za provođenje ostavinskog postupka sud po službenoj dužnosti sastavlja smrtovnicu i ako su navedeni svi podaci i ako nema problema predemet dostavlja bilježniku koji poziva nasljednike i koji u stvari provodi ostavisnku raspravu. Ukoliko su nasljednici stranici, moraju na Poreznoj upravi ishodovati OIB (to se dobije odmah) da bi se u gruntovnici mogli uknjižiti kao vlasnici nekretnine. Da li netko ima obrazac po kojem bi se napisao Prijedlog za provođenje ostavisnkog postupka?? Obzirom da se radi o jednostanom postupku, djeca nasljeđuju idealne dijelove i nitko ništa ne pobija, svi bi htjeli u konačnici da stvar bude što jednostavnija i jeftinija. Zato molim pomoć ako netko zna... Hvala unaprijed

A kako se tretira ovaj slučaj. Stanujemo u stambenoj zgradi koja se sastoji od prizemlja i kata. Dva su stana na katu,a dva u prizemlju. Sa stražnje kuće je popločeno dvorište sa koje sva 4 stana imaju prilaz - ulaz u svoje stanove, a sa prednje strane kuće je vrt. Još nemamo definiranu okućnicu za nužnu uporabu,iako su je 2 susjeda na jednoj polovici kuće po meni pošteno podijelila. Stražnji dio kuće gdje su nam svima ulazna vrata je zajednički - tamo se nesmetano prolazi, a prenji dio su ogradili svaki svoju polovicu. Neposredno prije nego što smo mi kupili stan tako je bilo podijeljena okućnica i u našoj polovici kuće. No bivši je vlasnik pred prodaju "popustio" navaljivanju i prepustio susjedi u prizemlju da koristi cijeli vrt. Zakonom o izmjenni i dopuni zakona o vlasništvu i drugim stvrnim pravima (NN153/09) upravitelji zgrade morati će uskoro pokrenuti upis zgrade na građevinkoj čestici i svih njezinih dijelova u zemljišne knjige sukladno Pravilniku o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora. Ne znam da li će se tada ujedno morati napravit i etažni elaborat za okućnicu? No problem je u sljedećem. Susjeda osim što koristi i moj dio vrta na što sam je više puta upozoravala, posadila je i sadnice lovora. Lovor brzo raste i umjesto živice mi sada na prvom katu imamo stabla visoka nekoliko metara koja nam kompletno zatvaraju pogled sa balkona i prozora. Na moje molbe da drži grmlje u gabaritime visine svoga stana se potpuno oglušuje. Što mi je napraviti? Ne želim poduzimati nešto na silu, i npr. jednostavno odsjeći ta drva pod izgovorom da imam idealni dio okućnice i da posebni dijelovi nisu definirani i da mogu raditi po njoj što me volja. Želim imati nekakve argumente kojima bi je pokušala uvjeriti dona to sama napravi. Hvala na odogovoru

U van parničnom postupku napravljene su 2 procjene i to geometra i sudskog vještaka koji je procjenjivao vrijednost. Cijenu tih procjena platitli smo srazmjerno udjelima. Znam da prva dražba kreće od 2/3 cijene nekretnine. Nekretnina je procjenjena na dosta veliku cijenu, pa je zato i polog dosta velik i za njega me strah, kada cu ga dobiti nazad.

Sama pitam i sama odgovaram, malo smjesno, ali evo odgovora koji sam dobila od porezne uprave. Ako se sastavi ovakav ugovor o darivanju (radi se o nekompliciranom poslu jer se radi o cistoj formalnosti, majka daruje kći jednicu.) Baka zbog visokih godina ne želi imati obaveza prema potpisivanju ugovora o najmu sa potencijlanim najmoprimcima i drugom administracijom. Nije sporna podjela novca, odnosno baka će ga uživati tu najamninu.... Ipak u ugovor je mama htjela ugraditi da stoji baka kao uživatelj i da se to upiše u zemljišne knjige radi bakinog mira i spokoja. Dakle darovoprimatelj podnosi poreznu prijavu...., u slučaju da nastane spor darovatelj može potraživati najamninu ukoliko mu je daroprimatelj ne ispalaćuje. Nas ugovor je sročen ovako: Ime i prezime, adresa , OIB: (u daljnjem tekstu: Darovateljica) i Ime i prezime, adresa , OIB: ( (u daljnjem tekstu: Obdarenica), sklapaju u grad dana --------. slijedeći UGOVOR O DAROVANJU Članak 1. Darovateljica je vlasnica nekretnine: - stana u _______ na adresi ______, prvi kat, sagrađen na katastarskoj čestici br. ______ poduložak broj: ______, z.k. uložak: ______ zemljišne knjige za k.o. _____- Općinskog suda u ______, a koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice s WC-om, hodnika, i pripadajuće drvarnice u ukupnoj površini od ____ m². Članak 2. Darovateljica daruje - daje bez protučinidbe Obdarenici, a Obdarenica prima sa zahvalnošću, nekretninu – stan iz članka 1. ovoga Ugovora. Članak 3. Stranke su suglasne da se temeljem ovog ugovora, kao teret nekretnine označen u članku 1. ima upisati služnost – pravo ploduživanja –pravo doživotnog uživanja, a za korist darovateljice Članak 4. Darovateljica daje suglasnost Obdarenicu da bez bilo kakvog daljnjeg odobrenja nekretninu - stan iz članka 1. ovoga Ugovora upiše u zemljišne knjige na svoje ime. Članak 5. Ugovorne strane se odriču prava pobijanja ovoga Ugovora osim u slučaju grube nezahvalnosti Obdarenika. Članak 6. Stranke su suglasne da se obdarenica već nalazi u posjedu darovane nekretnine. Članak 7. Stranke su suglasne da sve troškove vezane uz sastav i provedbu ugovora o darovanju snosi obdarenica. Članak 8. Ovaj ugovor je prava i ozbiljna volja stranaka radi čega ga stranke vlastoručno potpisuju i ovjeravaju svoje potpise kod javnog bilježnika. Članak 9. Ovaj Ugovor sklopljen je u 2 istovjetna primjeraka. Darovateljica Obdarenica Naravno to nije nikakav predolzak već samo okvirna informacija ukoliko nekome može biti od pomoći. Pozdrav svima,

Vanparnični postupak završio je tako da je sud odlučio tj. konstatirao, da je nekretnina nedjeljiva i da nitko nema pravo prvokupa, tj. da se nekretnina ne može podijeliti geometrijskom diobom i da je jedina opcija civilna radzdioba. "o uvjetima i načinu prodaje stranke se mogu same sporazumjeti, a u protivnom svaka od njih može pokrenuti dražbeni postupak pred sudom" Evo na tome smo ostali..., a love za pokretnaje dražbe u ovom trenutku nemamo. I zato me jako zanimaju detalji javne dražbe, jer što ako posudimo navce i pokrenemo je (jer mi ili drugi suvlasnici su jedini koji to mogu pokrenuti), što ako se nitko ne javi, koliki su troškovi. Ukratko trebam nekoga s iskustvom

Pozdravljeni, nemam odgovor, ali ima sličan slučaj, pa me zanima postupak javne dražbe. Imam dio nekretnine u kojoj već duže živi druga strana. Okončan je vanparnični postupak razvrgnuća suvlasništva. Znam da imam pravo pokrenuti javnu dražbu i da mi za to treba polog od 10% procijenjene vrijednosti nekretnine. Zbog opće gospodarske situacije, zanima me kako to točno ide jer se bojim da se nekretnina neće odmah prodati. Dakle, pokrenem javnu dražbu po uplati pologa od 10%. Početna cijena je 2/3 procijenjene. Ako se nitko ne javi prva dražba propada. Pretpostavljam da od mog polog namiruju troškovi dražee. Da li netko zna koliki su ti troškovi? Ili u kojem se postotku odrđuju? Što ako se netko javi, a onda odustane ili ne uspije isplatiti izlicitiranu cijenu u ugovoreno vrijeme? Pretpostavljam da onda on iz njegovog pologa namiruju troškovi, ali da li se onda ponavlja 1. dražba, ili već ide druga dražba, gdje je početna cijena niža? Hvala puno na odgovorima i upozorenjaima koje možete podijeltiti samnom

Poštovani, molila bi savjet svih koji nešto ovoj temi znaju. Moja majka je jedinica. Baka je starica od 91 godine i živi u stanu svoje mojih roditelja, dakle kćeri i zeta koji se o njoj u potpunosti brinu. Baka posjeduje stan u kojem već godinama zbog svoje starosti i nemoći ne može samostalno živjeti. Nedavno smo sastavili darovni ugovor kojim baka svoj stan poklonanja mojoj majci. U ugovor smo ugradili klauzulu o doživotnom pravu ploduživanja stana za baku kako bi se baka osjećala zaštićeno. Majka u dogovoru sa bakom, ima namjeru taj stan iznajmiti. Zanima me kako sročiti taj ugovor. Da li ugovor o najmu stana kojeg je vlasnica moja mama, a baka ima klauzulu doživotnog plodouživanja može sklopiti moja majka sa potencijalnim najmoprimcem uz uvjet da se najamnina npr. plaća baki na ruke. Naime, poanta cijela priče je da bi željeli izbjeći maltretiranje bake oko odlazaka bilježniku prilikom sklapanja ugovora o najmu sa najmoprimcem, a i po pitanju rješavanja svih drugih formalnosti koji bi zahtjevali njeno odlaženje npr. na Poreznu i sl. Majka bi naravno plaćala porez na ime najma i to nije uopće sporno, ali bi željela da baka ne mora odlaziti bilo kamo rješavati formalnosti jer je to za nju vrlo naporno. Hvala puno svima na odgovorima.

na ova pitanja mogu i ja dati odgovor. I naravno ponovo podižem temu.... Bilo koji od suvlasnika može sudjelovati na javnoj dražbi. U našem slučaju je procjenu napravio ovlašteni sudski vještak i to je to. Mada je početna cijena na dražbi 2/3 te procijenjene vrijednosti i onda stranke koje uplate jamčevinu licitairaju iznose. Na njima je do kuda će doći. Orjentir im uvjek može biti ta procjena koja bi trebla biti "relana", a na njima je da pristanu platiti i više ako smatraju da ima ta nekretnina toliko vrijedi

Zanima me tijek i uvijeti dražbe nekretnina. Sud je donio rješenje kojim se razvrgava suvlasništvo nad nekretninom civilnom diobom, budući da nije moguća geometrijska dioba, niti je naložena jednoj od strana dioba isplatom. Dakle, svaka od stranaka može pokrenuti dražbeni postupak. I sad me dakako zanima kako dražba konketno ide. Znam da jedna strana mora "pokrenuti" dražbu nakon čega sud donosi "zaključak o prodaji nekretnina" Dakle: 1.- u kojem roku od ove presude se mora pokrenuti dražba, ili za to ne postoji rok? 2.- da li se može dogoditi da jedan suvlasnik dražbu pokrene, bez znanja drugog (konkretno onog koji ne živi u nekretnini), jer onaj koji živi u nekretnini, ako ništa drugo biti će obavješten o tome kad potencijalni kupci dolaze pogledati nekretninu? 3.- koja je početna cijena na I. dražbi? 4.- za koliko se može podizati cijena na dražbi, npr. da li je određen minimalni iznos npr. 1000 kn ili možda 10.000 kn? 5.- koji je rok za isplatu izlicitiranog iznosa (30 dana)? 6.- što ako kupac koji je dao najvišu ponudu ne uspije na vrijeme skupiti novac, da li se rok može prolongirati, da li tada dražba propada, ili pak sljedeća niža ponuda, tj. onaj koji je licitirao prvi niži iznos ima pravo kupnje? 7.- što je sa jamčevinom, ako kupac ne uspije isplatiti kupovinu, razlika u cijeni (valjda izmeđeu izlicitirane i prve niže ponude) se namiruje iz jamčevine + troškovi dražbe, koliki su to troškovi? 8. - što ako se na dražbu pojavi samo jedan kupac, koji je platio jamčevinu, ali ni on ne licitia, da li on mora kupiti nekretninu po toj početnoj cijeni, ili dražba propada i ide se na II dražbu, što je sa jamčevinom u tom slučaju? Hvala puno na odgovorima, ako netko ima konkretno iskustvo

Ja sam imala sličnu situaciju. U katastru su mi rekli da moram dati predmet geodetu koji će sačiniti elaborat ne temelju kojeg se upisuje prenamjena katastarska kulture. Inače da se ne bi plaćala prenamjena trebalo bi pisati nešto od sljedećeg: neplodno, šikara, put, kamenjar, gradilište, mislim da može čak stajati i šuma. Da apsurd bude veće kod mene u katastru stoji pašnjak, a u gruntovnici gradilište. U stvari radi se o zaraštenom kamenjaru koji je još i prerovan kad ja građena cesta. Tako da bi to mogao biti eventualno pašnjak za koze. Nisam se dalje raspitivala kod godeta koliko bi koštao takav elaborat. Sljedeća mogućnost je, ukoliko se rade nove izmjere, da se kod izlaganja uputi prigovor katastru i napravi izvid na terenu i tada se upiše nova katastarska kultura. Mislim da je to najjednostavnije i najjeftinije, ali jedino ako je izmjera u tijeku.

Zanima me tijek i uvijeti dražbe nekretnina. Sud je donio rješenje kojim se razvrgava suvlasništvo nad nekretninom civilnom diobom, budući da nije moguća geometrijska dioba, niti je naložena jednoj od strana dioba isplatom. Dakle, svaka od stranaka može pokrenuti dražbeni postupak. I sad me dakako zanima kako dražba konketno ide. Dakle: 1.- u kojem roku od ove presude se mora pokrenuti dražba, ili za to ne postoji rok? 2.- da li se može dogoditi da jedan suvlasnik dražbu pokrene, bez znanja drugog (konkretno onog koji ne živi u nekretnini), jer onaj koji živi u nekretnini, ako ništa drugo biti će obavješten o tome kad potencijalni kupci dolaze pogledati nekretninu? 3.- koja je početna cijena na I. dražbi? 4.- za koliko se može podizati cijena na dražbi, npr. da li je određen minimalni iznos npr. 1000 kn ili možda 10.000 kn? 5.- koji je rok za isplatu izlicitiranog iznosa (30 dana)? 6.- što ako kupac koji je dao najvišu ponudu ne uspije na vrijeme skupiti novac, da li se rok može prolongirati, da li tada dražba propada, ili pak sljedeća niža ponuda, tj. onaj koji je licitirao prvi niži iznos ima pravo kupnje? 7.- što je sa jamčevinom, ako kupac ne uspije isplatiti kupovinu, razlika u cijeni (valjda izmeđeu izlicitirane i prve niže ponude) se namiruje iz jamčevine + troškovi dražbe, koliki su to troškovi? 8. - što ako se na dražbu pojavi samo jedan kupac, koji je platio jamčevinu, ali ni on ne licitia, da li on mora kupiti nekretninu po toj početnoj cijeni, ili dražba propada i ide se na II dražbu, što je sa jamčevinom u tom slučaju? Hvala puno na odgovorima, ako netko ima konkretno iskustvo

Ponovo podižem temu, jer eto epiloga. Sud je donio rješenje kojim se razvrgava suvlasništvo civilnom diobom, budući da nije moguća geometrijska dioba, niti dioba isplatom. Dakle, svaka od stranaka može pokrenuti dražbeni postupak. I sad me dakako zanima kako to konketno ide. Dakle: 1.- u kojem roku od ove presude se mora pokrenuti dražba, ili za to ne postoji rok? 2.- da li se može dogoditi da jedan suvlasnik dražbu pokrene, bez znanja drugog (konkretno onog koji ne živi u nekretnini), jer onaj koji živi u nekretnini, ako ništa drugo biti će obavješten o tome kad potencijalni kupci dolaze pogledati nekretninu? 3.- koja je početna cijena na I. dražbi? 4.- za koliko se može podizati cijena na dražbi, npr. da li je određen minimalni iznos npr. 1000 kn ili možda 10.000 kn? 5.- koji je rok za isplatu izlicitiranog iznosa (30 dana)? 6.- što ako kupac koji je dao najvišu ponudu ne uspije na vrijeme skupiti novac, da li se rok može prolongirati, da li tada dražba propada, ili pak sljedeća niža ponuda, tj. onaj koji je licitirao prvi niži iznos ima pravo kupnje? 7.- što je sa jamčevinom, ako kupac ne uspije isplatiti kupovinu, razlika u cijeni (valjda izmeđeu izlicitirane i prve niže ponude) se namiruje iz jamčevine + troškovi dražbe, koliki su to troškovi? 8. - što ako se na dražbu pojavi samo jedan kupac, koji je platio jamčevinu, ali ni on ne licitia, da li on mora kupiti nekretninu po toj početnoj cijeni, ili dražba propada i ide se na II dražbu, što je sa jamčevinom u tom slučaju? Hvala puno na odgovorima, ako netko ima konkretno iskustvo

Poštovani, nalazim se prd jednom životnom dilemom i zamolila bi svakog tko ima što pametno reći na ovu temu da se javi. Suprug i ja se rastajemo. Od zajedničke imovine imamo stan, za koji se slažemo da treba pripasti našem jedinom djetetu. Napomenula bi da se to slažamo sada i u ovom trenutku, kada u igri nema drugih partnera sa strane niti druge djece. Da stvar bude složenija, naše dijete je 100% invalid i štićenik je centra za socijalnu skrb. Suprug se već iselio u stan svojih roditelja, a ja sam sa djetetom za sada u tom stanu jer je donekle prilagođen njegovim potebma. Nadalje, imam mogućnost da sa svojim roditeljima krenem u izgradnju stambenog prostora (kuće) koji bi potpuno bio prilagođen potrebama invalidne osobe. Zbog određenih okolnosti i uvjeta, bilo bi dobro da se ta nekretnina tretira kao prva nekretnina kojom rješavam svoje stambeno pitanje. Dakle što napraviti? Ako suprug (na kojeg formalno glasi stan kojeg smo zajednički otplatili u braku) daruje stan djetetu, kojem sam ja skrbnik, onda onda mi to nije prva nekretnina? I još nešto, budući da je dijete zbog svoje bolesti štićenik Centra za socijalnu skrb također postoje određene komplikacije jer onda Centar za soc. Skrb "nadgleda" kako se upravlja njegovom imovinom. Tako npr, ako se stan iznajmi mora s najamnina položiti na račun Centra, pa onda dokazivati da će se potrošiti ciljano za dijete i sl... Poanta je da bih u ovom trenutku željela nekim vidom darovnog ugovora osigurati svoje dijete da jedog dana ne bude imalo komplikacije. Da li je moguće napraviti darovni ugovor, ovjeriti ga kod bilježnika i "ne provesti". Samo neka bude sastavljen i ovjeren za svaki slučaj. Unaprijed zahvaljujem na savjetima.

Poštovani, molim za savjet u sljedećem slučaju. Otac ima žive roditelje,osamdesetogodišnjake koji još kako-tako mogu skrbiti za sebe, ali im je naravno kao i svim ljudima te dobi povremeno potrebna svakojaka pomoć koju "odrađuje" moj otac. S njima živi i očev mlađi brat (moj stric) koji ima blažu mentalnu retadaciju i štićenik je centra za socijalnu skrb. Otac ima još tri brata koji imaju svoje obitelji i već tridesetk godina žive u Australiji. Skrbnik strica koji je štićenik Centra je moj djed. Kako su baka i djed već u godinama nameće se pitanje o skrbi o stricu koji je štićenik centra. Djed je poprilično krut i o nekim stvarima iza njegove smrti ne želi razgovarati, kao da će svijet postojati samo dok je on živ. Načelno, stričevi iz Australije su se dogovorili da će se odreći ostavine iza roditelja u korist svog brata koji je štićenik centra. Postavlja se pitanje tko će mu nastaviti biti skrbnik. Moj otac bi se nerado toga prihvatio jer je svjestan obveze koju to nosi. Inače ostavina se sastoji od dva stana. I zamisao je sljedeća da u jednom ostane stric živjeti, a da se drugi iznajmi kako bi mu donosio određena sredstva za život. Pitanje je sljedeće: Da li skrbnik nasljeđuje i na koji način raspolaže imovinom štićenika i kako je to regulirano, odnosno da li treba biti regulirano posebnim ugovorom? Konkretno, ako se sva tri strica odreknu prava na nasljedstvo iza roditelja u korist strica koji je štićenik centra, tko su nasljednici nakon smrti strica koji je štićenik centra - da li opet braća (i njihovi potomci ili oni ne nasljeđuju ono čega su se već odrekli)već to nasljeđuje njegov skrbnik? Ružno za reći, ali pravo pitanje je da li se "isplati" preuzeti takvu obvezu na sebe? Izvjesno je da ćemo moj otac, a na koncu i ja bez obzira na razvoj situacije na ovaj ili onaj način skrbiti o stricu, bilo da jednom bude smješten u nekom domu ili ostane kod kuće, i to je velika i dugoročna obveza, pogotovo kako vrijeme bude odmicalo. Što učiniti, unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Ja opet produbljujem temu, ako mi netko može pomoći bila bih mu zahvalna. Dakle, Pokojni djed bio je oženjen 2 puta. U prvom braku imo je 2 sina. Nakon bakine smrti oženio se po drugi put (u poodmakloj životnoj dobi). Druga žena (maćeha) ga je nadživjela. Nisu imali zajedničke djece, niti je ta maćeha imala svoje djece. Maćeha je svoju vlastitu imovinu (i onu koju je nasljedila od pok. djeda) ostavila nekim ljudima koji su navodno o njoj skrbili. Evo konačno i problema... Pronašli smo zemljište koje glasi na majku pok. djeda. Jasno mi je da se sada treba provesti ostavinsku raspravu iza djeda. Ali muči me da li maćehini nasljednici imaju pravo na tu "naknadno pronađenu imovinu", ili kako li se vć zove. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Hvala Ude, dilema riješena. Dakle djeca ne nasljeđuju iza maćehe (zato se valjda i zove maćha). Tako sada imamo apsurd da ta žena koja je svega nekoliko godina bila u braku sa pokojnim ima 2/6 u obiteljskoj grobnici, gdje je zakopana prava supruga, i pokojni i njihovi preci... A ona sama (maćeha je također je već mrtva) zakopana je u svojoj obiteljskoj grobnici. I sad dio obitljske grobnice 2/6 imaju neki daljnji nasljednici te maćehe. Aposurdno. U svakom slučaju hvala na odgovoru

Dobro to je jasno, hvala vam, ali ako u tom drugom braku nema djece i ako je otac umro prije. Druga supruga nasljedila je očevu imovinu u jednakim djelovima sa djecom pokojnog. Da li djeca nasljeđuju imovinu iza druge supruge (pomajke) koja nema vlastite djece? To je ono što me muči.

Samo da izvjestim kako napreduje spor. Budući da se nismo mogli dogovoriti oko vrijednosti nekretnine (razlika u između naše procjene i procjene protustraneke bila je više nego 100%!!! , sud je odredio da ovlašteni sudski vještak izvrši novu, treću procjenu. Izašao je ovlašteni geodet koji je potvrdio svoj nalaz da je to doista ta nekretnine - i učinio izmjeru, a nedavno je došla i procjena. Ta procjena je i dalje osjetno niža od realne tržišne, ali recimo da je puno bliža stvarnosti. Procjena je gotovo identična našoj, dakle višoj. Čekamo da se zakaže ponovno ročište, protustranka se nije žalila. Zanima me ako netko zna možda postupak, kako to ide. Ako se i dalje ne budemo mogli dogovoriti tko će od koga nekretninu otkupiti, nekretnina ide na dražbu. I što onda? Da li je početna cijena ta cijena koju je utvrdio sudski vještak? I još jedno pitanje, kako ide postupak dražbe, znam da sudionici dražbe moraju uplatiti 10 ili 15% procjenjenog iznosa da bi sudjelovali na dražbi. Što ako u ugovorenom roku osoba koja je "izlicitirala" nekretninu ne izvrši uplatu, koje su posljedice i što se onda poduzima? Hvala na odgovru i ozdrav svima

Pozdrav, nije odgovor na pitanje, ali bi se nadovezala na temu. Kod mene je situacija slična optisanoj. Djed mog supruga se nakon bakine smrti drugi put oženio u poodmakloj životnoj dobi. Iz prvog braka ima dvoje djece. Sa drugom suprugom nije imao djece. Druga supruga nije prije bila u braku i nema svoje vlastite djece. Imala je sestru, sestra ju je nadživjela. Djed je umro prije svoje druge supruge. Druga supruga je također umrla i njenu imovinu je dobila njena sesta i žena koja je o njoj skrbila. Djed je sastavio nekakvu oporuku koja je nepotpuna, ali iza njega je ostalo dosta nerješenih vlasničkih odnosa. Još danas nailaziomo na neke dijelove zemljišta gdje je on u suvlasništvu. Ali nakon njegove smrti za imovinu koju nije naveo u opruci (naknadno pronađenu) zakonski nasljednici su osim dvojice sinova i ta druga supruga (tj. njeni nasljednici). Kako star ide u praksi? Druga supruga se kod naknadno pronađene imovine pojavljuje i "upliće" sinovima iz prvog braka, a da li oni imaju ikakvo pravo na njenu imovinu, kao sinovi njenog pokojnog supruga? Zahvaljujem na odgovoru

Samo da se javim sa epilogom cijele priče tj. kako sad stvari stoje. - Protiv KD Vodovoda i kanalizacije je podignuta tužba i stvar se paca na sudu - Pralelno su obavjšteni i "gradski oci" zaduženi za komunalni susav, koji su se nakon 2 mjesca oglasili sa nekakvim nesuvislim dopisom - sa Hep-om smo se uspjeli dogovoriti i oni su izmjestitli svoje instalacije - Grad "pritišćemo" da ako već KD Vodovod koje je u njihovom 80% vlasništvu uzurpira dio građevisnke čestice, neka na drugoj strani čestice dopusti upis u idelanom dijelu - (onoliko koliko je uzurpirao kd Vodovod) na svom vlasništvu i da se izvrši zamjena. Čestica je sa svih strana okružena gradskim zemljištem, ali eto mehanizacija baš odlučila tuda trasirati svoje cijevi jer im je tako bilo lakše... A sada su praznici, a u državnoj upravi i onako odavno nitko ništa ne radi.... Vidjet ćemo

Pokojnom svekru i njegovom pok. bratu bratu (stricu moga muža) majka (baka) je oporučno ostavila teren /gradilište koje je bilo u društvenom vlasništvu sa pravom korištenja-građenja. 1978 godine pok. stric ishodovao je pravo građenja na temelju falsificiranog potpisa pok. svekra. Pok. svekar osporio je potpis i zaustavio gradnju. Taj spor nikad nije zabilježen u zemljišnim knjigama. 1997 godine na temelju članka 365 Zakona o vlasništvu ( Upis vlasništva u koje se pretvorilo korištenje građevinskog zemljišta) obitelj pok. strica upisala se kao vlasnik na tom građevinskom zemljištu upravo na temelju te krivotvorene dozvole za gradnju. Što učiniti, postoji li mogućnost da moj suprug ospori taj upis u privatno vlasništvo i traži svoju polovicu? Da li je to pitanje i za građevinsku inspekciju, i da li je sve to već u zastari?

Pok. svekar bio je posjednik 1/2 građevinskog zemljišta, drugu polovicu imao je njegov pok. brat. Zemljište je bilo u društvenom vlasništvu sa pravom korištenja. Temeljem lažiranja potpisa pok. svekra, njegov brat, stric moga muža 1978 ishoduje građevinsku dozvolu. Pok. svekar osporava potpis i zaustavlja gradnju. To rješenje nikad nije provedno u zemljišnim knjigama. 1983 g. stric umire i pravo korištenja nasljeđuje njegova supruga (strina). Ona 1997 na temelju prijedloga i čl. 365 Zakona o vlasništvu i dr. stvarnim pravima (Upis vlasništva u koje se pretvorilo pravo korištenja građevinskog zemljišta) izvršava brisanje društvenog vlasništva i uknjižuje pravo vlasništva 1/1 na sebe. Pok. svekar se i danas u katastru vodi kao posjednik 1/2 te čestice. Postoji li mogućnost da se ospori taj upis prava vlasništva u korist strine jer je izvršen na temelju nevažeće dozvole za gradnju? Od kuda krenuti? Da li je sve to već u zastari?

Zašto se kod razvrgnuća suvlasničke zajednice putem suda dobije puno manje?