Mrljavac

Pošalji svoj e-mail pa ću ti poslati direktno.

Mislim da će ti po novom Zakonu biti dosta povoljnije. Ako ti priznaju opću invalidnost imat ćeš povoljniju mirovinu i ako ti još i ostane 20% HRVI još bolje. Ako imaš status dragovoljca sa HRVI koeficijent ti je 1,85. Imaš i uvećanje za vrijeme provedeno u ratu+čin, ali puno ovisi i o tome koliko će ti priznati vojni-civilni dio uzrok nesposobnosti. Tu je dosta bitan ratni put i dali si se prije u civilstvu liječio od kojekakih boleštura. Pokušaj si sam izračunati sa svojim parametrima koje samo ti znaš u tablici koja je poslana na hr.misc.binaries. Samo pazi to je tablica za 100% priznatu vojnu (opću ili profesionalnu). Profesionalna je koeficijent 0,80 a opća 1,0. Pozdrav - odoh na selo kuhati čobanac.

Tražio sam po netu ali ne mogu nigdje naći. Imaju to oni negdje u mirovinskom u arhivi ali to ti ne može puno pomoći jer su se onda mirovine dukčije obračunavale, a po novom Zakonu je povoljnije. Koliko se sjećam onda se obračunavavao i dodatak za mjesce provedene u ratu, a sad je to uračunato u ona uvećanja 10-30%. Imao sam to prije godinu dana. Poslao sam ti na news grupe u winraru na hr.misc.binaries nešto o braniteljima - ima i tablica za izračun mirovine i ponešto o tome pa skini. A što se Glavaša tiče vidiš kakva je situacija: 1941-1995. nije nikome smetao kada smo mi branitelji, HRVI i on stavili glavu u torbu da branimo lijepu našu, a sada svima smetamo.Glavaša su okvalificirali kao ratnog zločinca, a mi imamo "prevelike mirovine" pa su pojedini subjekti predlagali da naše mirovine budu kao i one koje dobivaju sudionici rata 1991-1945. Oni koji tako misle mogu se slikati. :xwave:

Pa po starom Zakonu nemam pojma kako su se određivale osnovice ali bilo je i onda nekakvih osnovica za činove.................Koliko vidim mirovina ti je mala jer pretpostavljam da nemaš čin, a po novom Zakonu možeš u braniteljsku mirovinu i bez statusa HRVI pa ti izgleda tako i obračunavaju. _________________________________________________ POVEĆAVAJU LI SE INVALIDSKE MIROVINE DJELATNIH VOJNIH OSOBA (IZ GARDIJSKIH POSTROJBI) ostvarene prema odredbama ZOMO prije početka primjene novog ZOPHBDR tj. do prosinca 2004. godine. _____________________________________________ Da.

Pa svakako ideš u mirovinu ali nema čina gore. Onda gubiš na mirovini pogotovo ako je profesionalna. Policija te onda ne umirovljuje.A mislim da nemaš pravo niti na bilo koji čin nakon toga. Za takav slučaj nisam još čuo, a nadam se da i neću.

Članak 16. (1) Vrijednosni bod radi određivanja invalidske mirovine hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu. (2) Vrijednosni bod radi određivanja mirovine utvrđuje se prema vrijednosnom bodu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu. Članak 17. Polazni faktor 1,10 je kod izračuna: – invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez statusa HRVI. Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: – invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez statusa HRVI, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata. Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: – invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa statusom HRVI. Polazni faktor 1,85 je kod izračuna: – invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa statusom HRVI, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata. Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: – invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata bez statusa HRVI. Polazni faktor 1,85 je kod izračuna: – invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata sa statusom HRVI. Članak 18. (1) Osobni bod za određivanje invalidske mirovine hrvat¬skom branitelju iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske dobiva se tako da se prosječan vrijednosni bod iz članka 16. ovoga Zakona pomnoži s polaznim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina. (2) Ova mirovina se određuje na temelju osobnih bodova iz stavka 1. ovoga članka povećanih za 45%. Članak 19. Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koja se isplaćuje hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti je 0,5. Članak 20. (1) Utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje invalidske mirovine iz članka 16. ovoga Zakona određuje se prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu i zvanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu sljedeće osnovice: Činovi i ustrojbena mjesta Osnovice Vojnik 64.037 Pozornik 68.047 Razvodnik (zastavnik hrm) 72.847 Skupnik 64.740 Zapovjednik desetine 76.884 Zapovjednik voda 81.648 Zapovjednik satnije 97.980 Zamjenik zapovjednika bojne 107.508 Zapovjednik bojne 118.392 Zamjenik zapovjednika brigade 129.276 Zapovjednik brigade 129.276 Desetnik 74.066 Vodnik 79.386 Stožerni vodnik 79.930 Narednik 79.930 Nadnarednik 80.386 Stožerni narednik 83.004 Časnički namjesnik 92.585 Zastavnik 78.783 Poručnik (poručnik korvete) 81.648 Natporučnik (poručnik fregate) 88.452 Satnik (poručnik bojnog broda) 97.980 Bojnik (kapetan korvete) 107.508 Pukovnik (kapetan fregate) 118.392 Brigadir (kapetan bojnog broda) 129.276 Stožerni brigadir (komodor) 140.160 Brigadni general (komodor) 140.160 Zapovjednik zbornog mjesta 118.392 Zapovjednik zbornog područja 151.056 General-bojnik (kontraadmiral) 151.056 General-pukovnik (viceadmiral) 155.136 General zbora (admiral) 159.216 Zapovjednik obrane grada 118.392 Stožerni general (stožerni admiral) 163.296. (2) Osnovice iz stavka 1. ovoga članka usklađuju se početkom svake kalendarske godine s promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. (3) Ministar unutarnjih poslova propisat će, u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnos policijskih zvanja pripadnika specijalne policije prema činovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka. Članak 21. (1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i koja na temelju navršenoga mirovinskog staža iznosi manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10% 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15% 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20% 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25% 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30% 6. dragovoljcu za 30%. (2) Tako povećana invalidska mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža. Članak 22. Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ovisno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navršenim mirovinskim stažem. Dakle u ovoj formuli koju imaš, a ja ju prvi puta vidim i ne kužim je trebao bi se držati čl.22. ,a to je za onaj civilni dio koji dobiješ na procjeni radne sposobnosti. Kome se prizna 100% vojni dio njemu je uvijek 40.

U banku koja daje najbolju kamatu i čekati pravi trenutak za kupovinu nečeg što se isplati ili "crne dane". Nije majstor onaj ko zaradi novac ili ga dobije već onaj koji ga zna sačuvati. Nemojte da Vam smeta tih 8000 eura nego ih stavite u banku i zaboravite.

Pa ako nisi prešao dopuštenu brzinu više od 10% nemaš se što brinuti. A i ne vjerujem da su te snimili jer bi te vjerojatno zaustavili odmah. A i sam kažeš da te prestigao pa sumnjam da te simio.....................

Odmah si u mirovini nakon vještačenja, ako te policija umirovi. Ako se budeš žalio dobijaš privremeno riješenje o mirovini do konačnog riješenja.

Nema. Probajte se obratiti u HVIDR-u pa da tamo pokušaju članovi dobrovoljno sakupiti sredstva za uređenje nadgrobnog spomenika.

U MUP-u častan otpust ne postoji. Ako si nesposoban za posao policajca (što odlučuje komisija MUP-a u Šarengradskoj u Zagrebu), a uzrok ne mora biti domovinski rat već i bolest (ozljeda na radu ili drugom mjestu) ideš na vještačenje u mirovinsko i odlaziš u mirovinu. Časnog otpusta nema već ili umirovljenje ili otkaz ako si počinio nekakvo KD.

Županijski Sud.

Dođe i kaže da se ne sjeća ničeg ili vrlo slabo.

Isto tako je u drugim zemljama EU. Ovisi i o okolnostima pod kojima se dogodila ta prometna nesreća. Promet je škakljiva stvar i nije uvijek nužno suspendirati policajca, pogotovo udijeliti istome otkaz zbog prometa, osim ako je bio pod utjecajem alkohola i prouzročio prometnu nezgodu.

Treba platiti te kazne. Neće doživjeti zastaru, a nakon suda sjedne ti administrativna zabrana na plaću bez tvog znanja i onda nastaju problemi. Poznajem xxx ljudi koji su tako prošli. Nadali se zastari a onda :bonk: :bonk: :bonk:

10 godina je dug period. Do tada će se on negdje zaposliti ili primati neke legalne novčane iznose. Malo pratite situaciju pa ga sredite kada to najmanje bude očekivao. Platit će on to samo budite uporni.

Mislim da treba građevinska dozvola u oba slučaja. Najsigurnije je otići i pitati one koji su nadležni za Vaše područje (Općinu ili Županijski ured) i tamo se javite i pitajte da ne bi bilo jedan kaže ovako drugi onako.

Ne smiju. Samo kod profesionalne smiješ. Opća nesposobnost sama govori da više ne možeš raditi.

Ti ćeš odnijeti svu kopiranu liječničku dokumentaciju u kadrovsku službe tvoje PU i tamo će ti snaša popuniti zahtjev za mirovinsko i uzeti tvoju liječničku dokumentaciju. Pripremi ratni put, potvrdu o statusu dragovolja i branitelja i iskopiraj kao i rješenje o nesposonosti za obavljanje posla pol. službenika koje ćeš dobiti 10-tak 15-tak dana nakon komisije u Šarengradskoj. Prethodno iskopiraj i da si položio za zvanje koje si položio (viši policajac ili pol. narednik ili koje već imaš).Ona to odmah šalje na mirovinsko i dobijaš poziv za 20-30 dana (tako je kod nas u Osijeku). Mirovinsko gleda kontinuitet tvog liječenja, liječničku dokumentaciju, ratni put, kada si se prvi puta javio psihijatru zbog PTSP-a, dali si ranjavan, dali si se prije liječio zbog drugih bolesti i kada sve to skontaju odlučju dali ćeš dobiti opću ili profesionalnu nesposobnost i koliko ti je na sve utjecao rat pa tako odlučuju koliko će priznati civilni i ratni ili vojni dio kao i preostalu radnu sposobnost. Nakon toga tražiš u PU čin koji ti pripada i nosiš u mirovinsko na usklađivanje ali o tom potom. U braniteljsku mirovinu možeš otići i bez statusa HRVI ali je mirovina onda dosta manja.

Pa svakako je pod tim uvjetima povoljnije otići u invalidsku braniteljsku miovinu ali se sada ne može izračunati jer trebate otići u mirovinsko na vještačenje o radnoj sposobnosti i koliko će priznati bolest kao posljedicu rata i dali će dati profesionalnu ili opću nesposobnost. ______________________________________________ vojska mi je dala otpust častan sa pravom na invalidsku mirovinu ______________________________________________ Ako je bolest posljedica sudjelovanja u ratu imate pravo na braniteljsku mirovinu i kao HRVI.

Ovisi o njima. Ako on nije nju često maltretirao možda se i pomire i nastave živjeti zajedno. Mislim da se tu radilo o čl. 4 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Ako ne onda rastava braka i alimentacija (to je najgore rješenje pogotovo za djecu). Neka se rođo vrati kući i gotovo. Ali ako napravi svinjariju sami su si krivi. Oni se bolje poznaju pa neka i sami rješavaju svoje probleme, a možda je rođo jedanput malo popi_dio ili popio, a verbalna svađa i nije nešto. Pa u svakom braku ima problema i nekad kap prelije čašu , a snaša nije morala zvati policiju ako su se samo svađali.

I prilagoditi brzinu uvjetima na cesti. Znak ograničenja 50 nije mjerilo da se mora voziti 50 ako uvjeti to ne dozvoljavaju. Situacija je malo šašava ali na kraju još je i dobro ispalo.

Malo si napisao. Dali si sudjelovao u DR-u. Imaš li ratni put. Dali ti je invalidnost posljedica sudjelovanja u DR-u. Imaš li status dragovoljca. Ovako je teško izračunati ali evo ti nešto iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja: Pravo na invalidsku mirovinu Članak 15. (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na invalidsku mirovinu. (2) Ako je opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad djelomično prouzročena ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom, bolesti, pogoršanjem bolesti, odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomično ranjavanjem, ozljedom, bolešću ili pogoršanjem bolesti izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na invalidnost. (3) Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako nije ovim Zakonom drukčije određeno. Članak 16. (1) Vrijednosni bod radi određivanja invalidske mirovine hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu. (2) Vrijednosni bod radi određivanja mirovine utvrđuje se prema vrijednosnom bodu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu. Članak 17. Polazni faktor 1,10 je kod izračuna: – invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez statusa HRVI. Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: – invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez statusa HRVI, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata. Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: – invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa statusom HRVI. Polazni faktor 1,85 je kod izračuna: – invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa statusom HRVI, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata. Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: – invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata bez statusa HRVI. Polazni faktor 1,85 je kod izračuna: – invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata sa statusom HRVI. Članak 18. (1) Osobni bod za određivanje invalidske mirovine hrvat¬skom branitelju iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske dobiva se tako da se prosječan vrijednosni bod iz članka 16. ovoga Zakona pomnoži s polaznim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina. (2) Ova mirovina se određuje na temelju osobnih bodova iz stavka 1. ovoga članka povećanih za 45%. Članak 19. Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koja se isplaćuje hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti je 0,5. Članak 20. (1) Utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje invalidske mirovine iz članka 16. ovoga Zakona određuje se prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu i zvanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu sljedeće osnovice: Činovi i ustrojbena mjesta Osnovice Vojnik 64.037 Pozornik 68.047 Razvodnik (zastavnik hrm) 72.847 Skupnik 64.740 Zapovjednik desetine 76.884 Zapovjednik voda 81.648 Zapovjednik satnije 97.980 Zamjenik zapovjednika bojne 107.508 Zapovjednik bojne 118.392 Zamjenik zapovjednika brigade 129.276 Zapovjednik brigade 129.276 Desetnik 74.066 Vodnik 79.386 Stožerni vodnik 79.930 Narednik 79.930 Nadnarednik 80.386 Stožerni narednik 83.004 Časnički namjesnik 92.585 Zastavnik 78.783 Poručnik (poručnik korvete) 81.648 Natporučnik (poručnik fregate) 88.452 Satnik (poručnik bojnog broda) 97.980 Bojnik (kapetan korvete) 107.508 Pukovnik (kapetan fregate) 118.392 Brigadir (kapetan bojnog broda) 129.276 Stožerni brigadir (komodor) 140.160 Brigadni general (komodor) 140.160 Zapovjednik zbornog mjesta 118.392 Zapovjednik zbornog područja 151.056 General-bojnik (kontraadmiral) 151.056 General-pukovnik (viceadmiral) 155.136 General zbora (admiral) 159.216 Zapovjednik obrane grada 118.392 Stožerni general (stožerni admiral) 163.296. Sada su osnovice malo veće. (2) Osnovice iz stavka 1. ovoga članka usklađuju se početkom svake kalendarske godine s promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. (3) Ministar unutarnjih poslova propisat će, u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnos policijskih zvanja pripadnika specijalne policije prema činovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka. Članak 21. (1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i koja na temelju navršenoga mirovinskog staža iznosi manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10% 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15% 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20% 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25% 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30% 6. dragovoljcu za 30%. (2) Tako povećana invalidska mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža. Članak 22. Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ovisno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navršenim mirovinskim stažem. Pravo na profesionalnu rehabilitaciju Članak 23. (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske postoji preostala radna sposobnost ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje kod kojeg nastane invalidnost prije navršene 40 godine života (žene), odnosno 45 godine života (muškarci). (2) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon ocjene preostale radne sposobnosti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i određuje rok trajanja profesionalne rehabilitacije. (3) Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na istu, kao i tijekom profesionalne rehabilitacije, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na naknadu u iznosu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. (4) Nakon završene profesionalne rehabilitacije hrvatski branitelj iz Domovinskog rata prijavljuje se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i pripada mu naknada iz stavka 3. ovoga članka najduže 12 mjeseci od završene profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku 30 dana od završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje i da se u skla¬du s propisima o zapošljavanju redovno prijavljuje toj službi. (5) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata gubi pravo na naknadu iz stavka 4. ovoga članka ako suprotno propisima o zapošljavanju odbije stupiti na odgovarajući posao za koji se osposobio profesionalnom rehabilitacijom. (6) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je uputiti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku 30 dana od pravomoćnosti rješenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju. (7) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne samouprave obvezni su primati hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne rehabilitacije. Ne može ti se izračunati kolika će biti mirovina dok ne odeš na mirovinsko na procjenu radne sposobnosti. Ako nisi sudjelovao u ratu možeš otići u mirovinu kao invalid a onda : Invalidska mirovina koja se priznaje u slučajevima kad je više uzroka, određuje se kao jedna mirovina ali se izračunava na poseban način te se naziva »kumulirana invalidska mirovina«. Način izračuna kumulirane invalidske mirovine propisan je novim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju u čl. 79. st. 4. koje se primjenjuju od 18. 12. 2002. (objavljene u »Narodnim novinama« br. 147/02. u čl. 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju). Ta dopuna zakona odnosi se samo na slučajeve kad kod invalida koji ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu (ili zbog opće nesposobnosti ili zbog profesionalne nesposobnosti) postoje dva uzroka invalidnosti, od kojih jedan nije a drugi jest vezan uz posao. Vezanost uz posao znači da je invalidnost nastala kao posljedica nezgode na radu ili kao posljedica profesionalne bolesti. Zakon propisuje da su zbog različitih uzroka invalidnosti, različiti i vrijednosni bodovi mjerodavni za izračun visine mirovine, pa se zato posebnom odredbom zakona određuje da se mirovina u tim slučajevima izračunava od zbroja osobnih bodova izračunatih prema tim različitim uzrocima invalidnosti, ali na poseban način u razmjernom dijelu, i to kao jedna mirovina. U slučaju kad je ukupna invalidnost posljedica više različitih uzroka, visina kumulirane invalidske mirovine izračunava se tako da se posebno izračunaju vrijednosni bodovi za dio invalidske mirovine koji bi pripadao zbog invalidnosti kao posljedice bolesti ili neke povrede koje nemaju nikakve veze s radom a posebno se izračunavaju vrijednosni bodovi za dio mirovine koji bi pripadao za invalidnost koja je posljedica povrede na radu ili posljedica profesionalne bolesti. Postoji razlika u utvrđivanju vrijednosnih bodova za pojedinu vrstu mirovine a ovisna je o uzroku invalidnosti. Nakon toga ovisno o udjelu od postotka pojedinog uzroka invalidnosti, određuje se pripadajući razmjerni dio jedne invalidske mirovine a to je »kumulirana invalidska mirovina«. Zašto su važne različitosti u izračunu? Osobni bodovi za određivanje mirovine u slučaju invalidnosti nastale zbog posljedica povrede izvan rada ili bolesti izvan rada, dobivaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi utvrđeni na temelju prosjeka plaća i osnovica osiguranja, množe s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. To znači da je u tom slučaju pripadajući dio visine invalidske mirovine ovisan o broju godina mirovinskog staža ostvarenog do dana nastanka invalidnosti i postotka bolesti ili povrede izvan rada. Osobni bodovi za određivanje invalidske mirovine u slučaju invalidnosti nastale zbog posljedica nezgode ili povrede na radu ili zbog posljedica profesionalne bolesti, dobivaju se tako da se isti prosječni vrijednosni bodovi utvrđeni na temelju plaća i osnovica osiguranja, množe s mirovinskim stažem od 40 godina i polaznim faktorom. Medicinski vještak koji donosi ocjenu o uzroku, vrsti i stupnju invalidnosti mora u tim slučajevima utvrditi u kojem je postotku (od 10% do 90%) uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalna bolest u odnosu na povredu izvan rada ili bolest koja nije vezana uz profesiju. Osnovno je znati da u slučaju kad je veći postotak utjecaja na invalidnost povreda na radu ili profesionalna bolest, tada će biti veći i razmjerni dio kumulirane invalidske mirovine. Zato je potrebno upozoriti da mirovinski zakon točno definira vrste invalidnosti, koje opet treba razlikovati od uzroka invalidnosti, jer sve te razlike utječe na vrstu i visinu invalidskih prava. Stoga ponovno podsjećamo da »invalidnost« u smislu mirovinskih prava (čl. 34. Zakona) postoji u dva različita stupnja, pa se tako razlikuje invalidnost koja uzrokuje »profesionalnu nesposobnost za rad«, što je manji stupanj nesposobnosti, za razliku od težeg stupnja invalidnosti koji uzrokuje tzv. »opću nesposobnost za rad«. »Profesionalna nesposobnost za rad« postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju (koje se ne mogu otkloniti liječenjem), radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Ta se nesposobnost ocjenjuje individualno prema svakom osiguraniku posebno, uzimajući u obzir poslove koji odgovaraju njegovim individualnim tjelesnim i psihičkim sposobnostima a ujedno se smatraju odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. »Opća nesposobnost za rad« je teži stupanj invalidnosti koja nastaje kad kod osiguranika nastanu promjene u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za bilo kakav rad na bilo kojem poslu. Obje opisane nesposobnosti za rad mogu nastati iz četiri bitna uzroka, koje zakon dijeli na dvije grupe a moguće su i kombinacije, kao što je slučaj kod kumuliranih invalidskih mirovina. Tako uzrok jedne i druge invalidnosti može biti: 1. bolest, 2. ozljeda izvan rada (npr. pad, neka povreda, prometna nezgoda i dr.), 3. profesionalna bolest, 4. ozljeda na radu ili 5. međusobne kombinacije dva ili čak svih tih uzroka. Sve osobe koje po osnovi takve invalidnosti, neovisno o uzroku, ostvare neku vrstu invalidske mirovine ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju, smatraju se »invalidima rada«. U praksi najveći problemi i propusti te osjećaj nepravde doživljavaju osiguranici kod utvrđivanja uzroka invalidnosti koji su posljedica profesionalnih bolesti i nezgoda na radu. »Lista profesionalnih bolesti« utvrđena posebnim zakonom o listama profesionalnih bolesti, za razliku od povreda i nezgoda koje se, kao nezgoda i nesreća na poslu ili vezano uz posao, utvrđuju u posebnom postupku. U tom naknadnom postupku često zbog nekog propusta poslodavca ili nepravodobnog prijavljivanja takvog događaja, povrijeđeni osiguranici teško dokazuju povezanost povrede s radom, pa tako i svoje pravo na povoljniji dio invalidske mirovine, tj. ne ostvare pravo na kumuliranu invalidsku mirovinu. :xwave:

Nisu mi najjasnija (nikome nisu) ta prevođenja ali pretpostavljam da bi mogao nagurati do oko 4100-4200 kuna po novom. Odi u HVIDRU i pitaj tamo nakog pametnijeg pravnika da ti to objasni. :xwave: