Mrljavac

Vojnici i policajci pored ostalih što je gore navedeno. Vozači koji prevoze " opasne tvari", strojovođe............ Kod policajaca je malo drukčija situacija. Oni koji rade "na ulici" imaju najviše priznatu benificiju (4 mj. na godinu) za razliku od njihovih rukovoditelja koji su u kancelarijama (2-3 mjeseca ili ništa). Tako policajci mogu pod povoljnijim uvjetima kao i vojnici otići u prijevremenu mirovinu sa 30 god. staža uračunato sa benificijom pa nije rijetkost da odu u mirovinu prije 45 god.starosti. Pozdrav.

Pokušajte na ovoj stranici : http://www.mirovinsko.hr/default.asp?ID=76 ili tim istim stranicama www.mirovinsko.hr malo "prosurfati". Tamo ima sve što Vas zanima. Pozdrav. :xwave:

Ništa-zgrabi snašu i : sex: :sex: :sex: :sex: potom :pivo: :pivo: :pivo: :pivo: :jumping: Pozdrav.

Postoji opća ili profesionalna nesposobnost. PTSP kao bolest ne mora biti posljedica domovinskog rata već i nekih drugih okolnosti (recimo tukao te otac dok si bila mala, doživjela prometnu nezgodu sa teškim posljedicama ili neko drugo traumatsko iskustvo). Obično je najteži oblik bolesti uzrokovan ljudskim faktorom, a kod nas je to uglavnom učinio domovinski rat, a kako ljudi nisu ili prisiljeni ići u rat tako su oni koji su sudjelovali u ratu i proživjeli razne traume (ranjavanja, smrt kolega, eksplozije granata u blizini itd.) dobili i malo povoljnije uvjete za odlazak u mirovinu. Pa tu imamo status dragovoljca (to su oni koji su se dobrovoljno javili sudjelovati u obrani suvereniteta RH, policija-MUP, te pripadnici HV-a uglavnom u ono vrijeme kada je bilo najveselije, a to je 1991. do određeno perioda 1992. kada su četnici pržili i lupali po gradovima-kod mene u Osijeku ili u Vukovaru).Oni imaju povoljniji koeficijent prilikom obračuna mirovine (1.85) ako imaju status HRVI ili 1.50 bez tog statusa. Dragovoljci su zaista pružali neposredan oružani otpor agresoru i mnogi (najveći dio) je u to vrijeme bio ranjen ili ostao bez glave. Uglavnom svi koji su u to vrijeme sudjelovali u ratu morali su doživjeti traume i "prolupati". Imamo i hrvatske branitelje koji nisu u određenom vremenu sudjelovali kada je bilo najveselije (ima i izuzetaka) ali su dobili status branitelja jer su bili u HV-u, a ima ih i koji su doživjeli pravi rat (nekima je nanešena nepravda) ali je takav Zakon o pravima hrvatskih branitelja i to je to. Oni imaju nešto nepovoljniji koeficijent iako ni to uopće nije loše. Sve u svemu na mirovinskom daju opću ili profesionalnu nesposobnost, a što se više dobije invalidnost iliti neposobnost za rad koja je posljedica Domovinskog rata to je mirovina veća, još ako imamo dobar čin može se nekako i preživjeti. Onaj civilni dio manje više uglavnom bolje da je što manji. Tako bi bilo najpovoljnije dobiti Opću nesposobnost 100% uzrok rat. Nije loše niti profesionalna nesposobnost da je uzrok rat. Pa ako imamo status HRVI, dosta vremena provedeno u ratu, dobar ratni put i čin nečemu se možemo i nadati, ali ako recimo dobiješ profesionalnu nesposobnost pa 20% uzrok rata-80% civilni udio nesposobnosti, a to dobivaju uglavnom oni koji su krenuli prošle godine sa liječenjem pa pokušavaju uhvatiti zadnji vlak što je i razumljivo jer svako se bori za sebe i svoju egzistenciju oni tu prolaze nešto lošije. PTSP kao PTSP - o njemu se pišu doktorati i kojekakve baljezgarije ali ja nisam čuo da se netko 100% od toga izliječio 100%. Ako nije teškog stupnja s komorbiditetom onda se sa tom bolešću uglavnom može nositi pa tu onda postoji preostala radna sposobnost (kod procjene profesionalne nesposobnosti) i mogućnost profesionalne rehabilitacije koja bi trebala biti plaćena te premještanje na lakše i manje odgovorno radno mjesto uz plaću i manji postotak mirovine (iako ja još nisam čuo da je to netko dobio jer koliko mi je poznato svi idu odmah u mirovinu -nema radnih mjesta). UREDBA O MEDICINSKOM VJEŠTAČENJU U MIROVINSKOM OSIGURANJU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovom Uredbom uređuje se tko su ovlašteni vještaci iz članka 113. stavka 1. i članka 120. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon), način imenovanja, područje i način njihova rada, kao i sadržaj nalaza i mišljenja koja daju. (2) Ovom Uredbom uređuje se i postupak revizije, broj članova, način imenovanja i rada stručnog povjerenstva za reviziju i ostala pitanja u svezi s provedbom revizije. Članak 2. (1) Kada je za rješavanje o pravu iz mirovinskog osiguranja potrebno za osiguranika utvrditi invalidnost i tjelesno oštećenje, a za člana obitelji opću nesposobnost za rad, nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) koja rješava o pravu, utvrđuje te činjenice na osnovi nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka. (2) Vještaci iz stavka 1. ovoga članka donose nalaz i mišljenje i o neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti (članak 36. Zakona) (3) Nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 1. i 2. ovoga članka daju u prvom stupnju vještaci, a u drugom stupnju viši vještaci. (4) Vještaci i viši vještaci moraju se u svojem radu držati Zakona, ove Uredbe i drugih propisa, te načela i dostignuća suvremene medicinske znanosti. Članak 3. Područje rada vještaka i višeg vještaka je područje Republike Hrvatske. II. VJEŠTACI Članak 4. (1) Vještak i viši vještak poslove vještačenja samostalno obavlja kao profesionalnu djelatnost. (2) Ministar nadležan za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: ministar) daje odobrenje za obavljanje poslova vještaka i viših vještaka iz reda doktora medicine - specijalista medicine rada, opće medicine, interne medicine, psihijatrije, neurologije, ortopedije, fizikalne medicine, reumatologije i drugih specijalnosti, s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti. (3) Odobrenje za obavljanje poslova vještačenja može se dati osobi iz stavka 1. ovoga članka pod sljedećim uvjetima: 1) da ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, 2) da je državljanin Republike Hrvatske, 3) da je radno sposoban za obavljanje poslova vještačenja, 4) da je potpuno poslovno sposoban, 5) da ima odobrenje za samostalan rad u svojoj struci, sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vještak odnosno viši vještak, koji obavlja poslove vještačenja na temelju medicinske dokumentacije dostavljene u sklopu pravne pomoći od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju, zaposlenik je Zavoda. (5) Vještak i viši vještak iz stavka 4. ovoga članka, osim uvjeta iz stavka 2. i 3. ovoga članka, mora ispunjavati uvjet znanja jednog stranog jezika. Članak 5. (1) Zahtjev za odobrenje za obavljanje poslova vještačenja podnosi se ministru koji rješenjem izdaje odobrenje za vještačenje, nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 4. stavka 3. ove Uredbe. (2) Uvjete za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti vještaka i višeg vještaka u pogledu medicinsko-tehničke opreme propisuje ministar i ministar zdravstva. Članak 6. Upravno vijeće Zavoda određuje broj vještaka i viših vještaka na prijedlog ravnatelja Zavoda. Članak 7. (1) Vještaci poslove vještačenja obavljaju u prostorijama područnih služba Zavoda, a viši vještaci u prostorijama Središnje službe Zavoda. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vještak može, ako je to neophodno zbog zdravstvenog osiguranja osiguranika, odnosno osigurane osobe, vještačenje obaviti i izvan prostorija područne službe Zavoda. Članak 8. (1) Ako vještak, odnosno viši vještak ne može privremeno obavljati poslove vještačenja zbog bolesti, vojne obveze ili drugog opravdanog razloga duže od 30 radnih dana neprekidno, dužan je o tome izvijestiti ravnatelja Zavoda. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ravnatelj Zavoda može izvršiti za to razdoblje preraspodjelu poslova na drugog vještaka, odnosno višeg vještaka. Članak 9. (1) Odobrenje za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti prestaje ako vještak odnosno viši vještak: 1) umre, 2) postane invalidom rada, 3) izgubi poslovnu sposobnost, 4) izgubi hrvatsko državljanstvo, 5) bude pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora duže od šest mjeseci ili mu je izrečena zaštitna mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja samostalne profesionalne djelatnosti vještaka odnosno višeg vještaka, 6) izgubi odobrenje za samostalan rad u svojoj struci. (2) Rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka donosi ministar. (3) U ministarstvu nadležnom za mirovinsko osiguranje vode se evidencije o izdanim odobrenjima za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti vještaka i viših vještaka, kao i rješenjima o prestanku tih odobrenja. Članak 10. (1) Ravnatelj Zavoda, nakon raspisanog javnog natječaja, zaključuje ugovor o obavljanju samostalne profesionalne djelatnosti vještaka, odnosno višeg vještaka koji ima odobrenje za obavljanje te djelatnosti (članak 4.). (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka zaključuje se za razdoblje od četiri godine i može se obnavljati putem javnog natječaja nakon isteka vremena za koje je zaključen. (3) Ugovor iz stavka 1. ovog članka može se na prijedlog Stručnog povjerenstva za reviziju raskinuti i prije isteka roka na koji je zaključen, i to: - ako su mjerila za donošenje nalaza i mišljenja o invalidnosti pojedinog vještaka, odnosno višeg vještaka bitno različita od mjerila drugih vještaka, odnosno viših vještaka, - ako učestalo postupa suprotno odredbi članka 18. stavka 4. ove Uredbe, - ako u broju rješavanih predmeta na temelju kojih se stječu prava iz mirovinskog osiguranja bitno odstupa od drugih vještaka, - ako vještak, odnosno viši vještak ima nekorektan odnos prema osiguranicima, - ako broj žalbi na prvostupanjsko rješenje bitno odstupa od ostalih vještaka, - kao i u drugim okolnostima na koje upozori Stručno povjerenstvo za reviziju. (4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se raskinuti i prije isteka roka na koji je zaključen ako vještak, odnosno viši vještak ne obavijesti ravnatelja Zavoda o privremenoj obustavi obavljanja poslova u trajanju dužem od 30 dana neprekidno. (5) Vještak i viši vještak za vrijeme obavljanja samostalne profesionalne djelatnosti vještačenja prema ovoj Uredbi, ne može obavljati drugu samostalnu djelatnost ni biti u radnom odnosu, osim u slučaju iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe. Članak 11. (1) Vještak i viši vještak ostvaruju dohodak na temelju zaključenog ugovora sa Zavodom. (2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuju se i pitanja zakupa prostorija i druga pitanja u vezi s obavljanjem samostalne profesionalne djelatnosti vještaka, odnosno višeg vještaka. (3) Zavod općim aktom utvrđuje mjerila za ugovaranje dohotka iz stavka 1. ovoga članka. III. POSTUPAK VJEŠTAČENJA Članak 12. (1) Vještak, prije nego što dade nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju ili općoj nesposobnosti za rad člana obitelji, obavlja neposredni pregled osigurane osobe. (2) Vještak može, iznimno, dati nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka i bez pregleda osigurane osobe na temelju medicinske i druge dokumentacije, kada osigurana osoba zbog objektivnih razloga ne može biti pregledana (u slučaju boravka u inozemstvu, smrti i sl.). (3) Za osobe s boravkom u inozemstvu vještak iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe daje nalaz i mišljenje samo na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju. Članak 13. (1) Viši vještak, u pravilu, daje nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju, odnosno općoj nesposobnosti za rad člana obitelji na temelju odgovarajuće medicinske i druge dokumentacije. (2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, viši vještak, kada smatra da je to potrebno, može dati nalaz i mišljenje o invalidnosti i na temelju neposrednog pregleda osigurane osobe. Članak 14. (1) Postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje daje pravo na osiguranje prema Zakonu, pokreće se u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: liječnik) i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o zdravstvenom osiguranju. Postupak se može pokrenuti i na zahtjev osiguranika odnosno osigurane osobe. (2) Postupak za osobu koja ostvaruje pravo na temelju invalidnosti nakon prestanka zaposlenja ili drugog svojstva koje daje pravo na osiguranje, pokreće se na njezin zahtjev. Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda u kojoj je pokrenut postupak upućuje tu osobu liječniku iz stavka 1. ovoga članka. Na isti način postupit će se i u slučaju ako se postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokreće na zahtjev osiguranika, odnosno osigurane osobe. (3) Liječnik iz stavka 1. ovoga članka pri davanju mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koju pribavlja od zdravstvene ustanove koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). Članak 15. (1) Kada liječnik koji je liječio osiguranika smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastala trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, podnosi nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, na utvrđenom obrascu, svoje izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika i opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja. (2) »Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika« (obrazac: 1-IN) sadrži: anamnestičke i katamnestičke podatke o bolestima, podatke o mjestu, načinu i trajanju liječenja, podatke o sadašnjem zdravstvenom stanju osiguranika s nalazima o anatomsko-funkcionalnim oštećenjima, stupnju oštećenja, te prognozi, uz prilaganje odgovarajuće medicinske dokumentacije. (3) »Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja« (obrazac: 2-IN) sadrži: opće podatke o osiguraniku, stručnoj spremi, mirovinskom stažu i podatke o poslovima koje obavlja. (4) Medicinska dokumentacija koju pribavlja liječnik mora biti u skladu s propisom Vlade Republike Hrvatske iz članka 112. stavak 3. Zakona. Članak 16. (1) Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti prikuplja podatke o svojstvu osiguranika, mirovinskom stažu i druge podatke, te ispituje je li »Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika« dato u skladu s člankom 15. stavkom 4. ove Uredbe, a u slučaju primjene članka 12. stavka 3. ove Uredbe je li inozemna medicinska dokumentacija obrađena i dostavljena u skladu s međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju. (2) Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti primljeni nalaz i mišljenje liječnika, zajedno sa svim prikupljenim podacima iz članka 15. ove Uredbe, dostavlja vještaku. (3) Vještak, nakon primitka izvještaja s podacima iz stavka 2. ovoga članka, ispituje i ocjenjuje može li se na temelju dostavljenih podataka dati nalaz i mišljenje o invalidnosti. (4) Kada vještak utvrdi da se liječnik nije držao propisa u pogledu opsega i sadržaja medicinske dokumentacije (članak 15. stavak 4.), vratit će mu izvješće i zatražiti, najkasnije u roku od 15 dana nakon primitka izvješća liječnika u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, dopunu medicinske i ostale dokumentacije. Članak 17. (1) Kada vještak utvrdi da su prikupljeni svi potrebni podaci u smislu članka 15. ove Uredbe, određuje dan pregleda osiguranika i poziva ga na pregled. Poziv na pregled dostavlja se osiguraniku s dostavnicom i upozorenjem da je obvezan u navedeno vrijeme javiti se vještaku radi pregleda. (2) Nakon neposrednog osobnog pregleda osiguranika, vještak daje nalaz i mišljenje o invalidnosti. (3) Ako vještak ocijeni da se na temelju dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda ne može dati nalaz i mišljenje o invalidnosti, uputit će osiguranika na dodatne preglede i obradu u posebnu zdravstvenu ustanovu koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). Članak 18. (1) Ako vještak utvrdi da liječenje osiguranika još nije završeno, donosi nalaz i mišljenje o potrebi daljnjeg liječenja. Takvo mišljenje vještak neće donijeti za osobu čije je posljednje osiguranje bilo u zemlji s kojom je zaključen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ako ona ostvaruje prava iz mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora. (2) Ako vještak utvrdi da je liječenje završeno, tada, na temelju anatomsko-funkcionalnog oštećenja organa i organskih sustava utvrđuje medicinske kontraindikacije koje ta oštećenja uzrokuju, uspoređujući psihofizičke mogućnosti osiguranika zbog nastalih kontraindikacija s psihofizičkim zahtjevima poslova koje osiguranik obavlja. Ako vještak utvrdi da osiguranik, unatoč kontraindikacija, može raditi na poslovima koje obavlja, donosi nalaz i mišljenje da ne postoji invalidnost. (3) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da invalidnost ne postoji i ako utvrdi da radna sposobnost osiguranika nije trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. (4) Ako vještak utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe za poslove prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima, utvrđuje da postoji invalidnost. (5) Kada utvrdi da kod osiguranika postoji invalidnost, vještak utvrđuje je li nastala profesionalna nesposobnost za rad ili opća nesposobnost za rad. (6) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da postoji profesionalna nesposobnost za rad kada utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe, ali da još postoji preostala sposobnost za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika odnosno za rad na drugim poslovima. (7) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da postoji opća nesposobnost za rad kada utvrdi da je kod osiguranika radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti i da kod njega nema preostale radne sposobnosti. Članak 19. (1) Kada se utvrdi da je kod osiguranika mlađeg od 50 godina života nastala profesionalna nesposobnost za rad, vještak će utvrditi može li se s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. (2) Ako se za osiguranika iz stavka 1. ovog članka može odmah donijeti mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji vještak će donijeti nalaz i mišljenje i utvrditi posao za koji će se osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom, način obavljanja profesionalne rehabilitacije (školovanje, praktični rad, stručno osposobljavanje) i trajanje profesionalne rehabilitacije. (3) Ako se za osiguranika iz stavka 1. ovoga članka ne može odmah dati mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji, vještak će zatražiti od nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda da prikupi podatke o poslu za koji bi se osiguranik mogao osposobiti za rad s punim radnim vremenom. (4) Radi donošenja mišljenja o profesionalnoj rehabilitaciji, vještak može zatražiti da se obavi profesionalna orijentacija. Ako smatra potrebnim, vještak može pribaviti i mišljenje pojedinih stručnih ustanova (klinike, instituti, Hrvatski zavod za medicinu rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje i posebna zdravstvena ustanova koju odredi Vlada Republike Hrvatske) ili pojedinih stručnjaka (liječnika-specijalista, psihologa, inženjera i dr.). (5) Nakon što prikupi podatke i mišljenje iz stavka 3. i 4. ovoga članka vještak donosi odgovarajući nalaz i mišljenje o invalidnosti osiguranika. Članak 20. (1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti ili neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti« (obrazac: 3-IN). (2) Nalaz i mišljenje o invalidnosti sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) dopune anamneze i statusa, dopunske laboratorijske pretrage, dopunske specijalističke nalaze, dopunska funkcionalna ispitivanja i mišljenje ustanove za profesionalnu orijentaciju; 3) dijagnozu glavne bolesti, drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost, kao i ostalih bolesti koje ne utječu na tu sposobnost, te šifre bolesti; 4) mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika: a) je li završeno liječenje, b) je li radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti, c) postoji li neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ako bi osiguranik-zaposlenik nastavio raditi na poslovima koje obavlja, d) ako je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku, postoji li kod osiguranika preostala radna sposobnost, odnosno može li se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim vremenom na drugom poslu; 5) zaključak o radnoj sposobnosti: a) postoji potreba daljnjeg liječenja, u obrazloženju treba dati mišljenje o tome kakvo liječenje treba provesti, b) ne postoji invalidnost, c) postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, d) postoji profesionalna nesposobnost za rad, e) postoji preostala radna sposobnost uz profesionalnu rehabilitaciju, f) postoji opća nesposobnost za rad; 6) datum nastanka invalidnosti ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti; 7) uzrok nastanka invalidnosti: bolest-ozljeda izvan rada - ozljeda na radu-profesionalna bolest; 8) mjesec i godina u kojoj treba obaviti kontrolni pregled; 9) obrazloženje mišljenja. Članak 21. (1) Postupak za ostvarivanje prava na temelju tjelesnog oštećenja pokreće se na zahtjev osiguranika. Osiguranik je dužan uz zahtjev priložiti odgovarajuću medicinsku dokumentaciju i prijavu o ozljedi na radu, odnosno odgovarajuću dokumentaciju o profesionalnoj bolesti. (2) Vještak donosi nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju na temelju osobnog pregleda osiguranika i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka. (3) Nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju vještak donosi na utvrđenom obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o tjelesnom oštećenju« (obrazac: 4-TO). (4) Nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) nalaz zdravstvenog stanja s obzirom na gubitak, bitnije oštećenje ili onesposobljenost pojedinih organa ili dijelova tijela, ustanovljenog na temelju pregleda i medicinske dokumentacije; 3) dijagnoze i šifre bolesti; 4) ako postoji tjelesno oštećenje, treba navesti naziv tjelesnog oštećenja iz Zakona o tjelesnim oštećenjima, odnosno Zakona o profesionalnim bolestima, uzrok oštećenja, dan nastanka tjelesnog oštećenja i postotak tjelesnog oštećenja; 5) obrazloženje mišljenja. Članak 22. (1) Uz zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad, član obitelji dužan je priložiti odgovarajuću medicinsku dokumentaciju. (2) Vještak donosi nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad na temelju osobnog pregleda člana obitelji i medicinske dokumentacije. (3) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad člana obitelji koji boravi u inozemstvu donosi vještak iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe na temelju inozemne medicinske dokumentacije. (4) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad člana obitelji vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o općoj nesposobnosti za rad« (obrazac: 5-O). (5) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad sadrži: 1) osobne podatke o umrlom osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, datum smrti, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) osobne podatke o članu obitelji: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana (ako mu je dodijeljen) s naznakom rodbinskog odnosa s umrlim osiguranikom (bračni drug, dijete, roditelj i dr.); 3) nalaz zdravstvenog stanja ustanovljenog na temelju pregleda i medicinske dokumentacije; 4) dijagnoze glavne bolesti i drugih bolesti koje utječu na nesposobnost za rad, te šifre bolesti; 5) zaključak o postojanju opće nesposobnosti za rad; 6) datum nastanka opće nesposobnosti za rad; 7) obrazloženje mišljenja. Članak 23. (1) Pri donošenju nalaza i mišljenja kao dan nastanka invalidnosti, opasnosti od nastanka invalidnosti i tjelesnog oštećenja uzima se dan kada je na temelju obavljenog pregleda dano mišljenje o invalidnosti, opasnosti od nastanka invalidnosti i tjelesnom oštećenju. Nastanak invalidnosti, odnosno tjelesnog oštećenja prije obavljenog pregleda može se utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja (članak 115. stavak 1. Zakona). (2) Kada se radi o pravu člana obitelji osiguranika na obi-teljsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad, pri utvrđivanju dana nastanka opće nesposobnosti za rad uzima se dan od kojega pripada pravo na obiteljsku mirovinu (članak 115. stavak 2. Zakona). Članak 24. Vještak je dužan donijeti nalaz i mišljenje o invalidnosti i općoj nesposobnosti za rad člana obitelji u roku od 15 dana, računajući od dana dostave zahtjeva za donošenje nalaza i mišljenja vještaku. Članak 25. Nakon donošenja nalaza i mišljenja, vještak vraća predmet s dokumentacijom ustrojstvenoj jedinici Zavoda koja mu je dostavila predmet. Primjerak nalaza i mišljenja vještak zadržava u svojoj evidenciji. IV. REVIZIJA NALAZA I MIŠLJENJA O INVALIDNOSTI Članak 26. (1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti, na temelju koje se stječe pravo prema Zakonu, prije donošenja rješenja o pravu podliježe reviziji, koju obavlja stručno povjerenstvo za reviziju (članak 116. stavak 1. Zakona). (2) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ima predsjednika i 11 članova. (3) Stručno povjerenstvo za reviziju obavlja, poslove revizije, u vijećima sastavljenim od predsjednika i dva člana. Predsjednik povjerenstva je ujedno i predsjednik jednog od vijeća. (4) Članove stručnog povjerenstva za reviziju, na prijedlog ministra i ministra zdravstva imenuje Vlada Republike Hrvatske iz reda istaknutih stručnjaka na području ocjene radne sposobnosti na dvije godine, s tim da nakon isteka tog razdoblja mogu biti ponovno imenovani. (5) Predsjednik i članovi stručnog povjerenstva zaposlenici su Zavoda, a poslove revizije obavljaju u središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. (6) Stručno povjerenstvo za reviziju donosi poslovnik o svom radu, uz prethodnu suglasnost ministra. Članak 27. (1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti na temelju koje se stječe pravo prema Zakonu, zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom, ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja stručnom povjerenstvu radi revizije. (2) Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti obavlja se na temelju medicinske i druge dokumentacije u predmetu, a iznimno na temelju neposrednog pregleda osiguranika, uz eventualnu konzultaciju u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). (3) U obavljanju revizije donosi se mišljenje kojim se potvrđuje nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti ili daju primjedbe s uputom vještaku za izmjenu nalaza i mišljenja o invalidnosti. (4) Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti mora biti obavljena u roku od 30 dana od dana davanja nalaza i mišljenja vještaka o invalidnosti. (5) Nakon obavljene revizije stručno povjerenstvo za reviziju vraća predmet, zajedno sa svojim mišljenjem, ustrojstvenoj jedinici Zavoda koja mu je dostavila predmet. Primjerak mišljenja stručno povjerenstvo za reviziju zadržava u svojoj evidenciji. Članak 28. (1) Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju donosi se na obrascu »Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju« (obrazac: 6-R). (2) Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziji sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime i jedinstveni matični broj građana; 2) podatke o nalazu i mišljenju o invalidnosti: prezime i ime vještaka, broj i datum nalaza i mišljenja i mišljenje vještaka o invalidnosti; 3) mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju; 4) obrazloženje mišljenja kojim su dane primjedbe s uputom vještaku. Članak 29. (1) Ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja vještaku, koji je donio nalaz i mišljenje o invalidnosti, predmet u kojem je stručno povjerenstvo za reviziju donijelo mišljenje s primjedbama i uputom, radi donošenja novog nalaza i mišljenja. (2) Vještak, čiji nalaz i mišljenje o invalidnosti nakon obavljene revizije treba mijenjati, dužan je donijeti novi nalaz i mišljenje držeći se uputa danih u postupku revizije. (3) Vještak je dužan donijeti novi nalaz i mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od pet dana od dana kada mu je dostavljen predmet, ako nije potrebno pribaviti nove medicinske nalaze. V. PONOVNI I KONTROLNI PREGLED INVALIDA RADA Članak 30. (1) Ponovni pregled invalida rada obavlja vještak u slučaju kada invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju nije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju. Ponovni pregled radi ocjene preostale radne sposobnosti obavlja vještak i u slučaju kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu. (2) Kada nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda zatraži ponovni pregled invalida rada iz stavka 1. ovoga članka, vještak će odrediti, prema potrebi, dopunu medicinske i druge dokumentacije prije donošenja novog nalaza i mišljenja. (3) Ponovi pregled obavlja vještak i u slučaju kada se prava iz mirovinskog osiguranja ponovno određuju zbog nastalih promjena u stanju invalidnosti. (4) U slučaju ponovnog pregleda iz stavka 3. ovoga članka, postupa se u skladu s odredbama članka 14. do 16. i članka 17. stavka 1. ove Uredbe. Članak 31. (1) Kontrolni pregled invalida rada, koji je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvario na temelju invalidnosti (članak 113. stavak 2. Zakona), obavlja vještak na zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda koja je pokrenula postupak po službenoj dužnosti. (2) U pozivu za kontrolni pregled iz stavka 1. ovoga članka upozorit će se invalid rada na pravne posljedice iz članka 113. stavka 3. Zakona. Članak 32. (1) Nalaz i mišljenje u povodu ponovnog pregleda i kontrolnog pregleda, vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka na ponovnom - kontrolnom pregledu« (obrazac: 7-PK). (2) Nalaz i mišljenje na ponovnom - kontrolnom pregledu sadrži: 1) osobne podatke invalida rada: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) podatke o ranijim nalazima i mišljenjima o invalidnosti: prezime i ime vještaka, odnosno naziv invalidske komisije, broj i datum nalaza i mišljenja i mišljenje vještaka odnosno invalidske komisije o invalidnosti; 3) povod za upućivanje na ponovni, odnosno kontrolni pregled; 4) poslovi prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost na ponovnom, odnosno kontrolnom pregledu; 5) promjene u zdravstvenom stanju; 6) dijagnoza glavne bolesti, drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost, kao i ostalih bolesti koje ne utječu na radnu sposobnost, te šifre bolesti; 7) mišljenje: a) jesu li nastale takve promjene u zdravstvenom stanju koje utječu na ranije utvrđenu invalidnost (pogoršanje odnosno po-boljšanje zdravstvenog stanja ili novi slučaj invalidnosti); b) za invalida rada koji nije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na profesionalnu rehabilitaciju upućen na profesionalnu rehabilitaciju, a kod kojega nije došlo do promjene u zdravstvenom stanju - je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije; c) za korisnika prava na profesionalnu rehabilitaciju za kojega Zavod ocijeni da se profesionalnom rehabilitacijom neće moći osposobiti za rad na određenom poslu, a kod kojega nije nastala promjena u zdravstvenom stanju - je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije; 8) utvrđenu promjenu u invalidnosti, odnosno u preostaloj radnoj sposobnosti; 9) datum nastale promjene; 10) naznaka datuma kontrolnog pregleda; 11) obrazloženje mišljenja. VI. ŽALBENI POSTUPAK Članak 33. (1) Kada osiguranik odnosno osigurana osoba podnese žalbu protiv rješenja nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda kojom se pobija nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju i općoj nesposobnosti za rad članova obitelji, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja žalbu zajedno sa spisom središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. (2) Središnja ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja žalbu iz stavka 1. ovoga članka sa spisom višem vještaku radi donošenja nalaza i mišljenja. Članak 34. (1) Nalaz i mišljenje u povodu žalbe viši vještak donosi na utvrđenom obrascu »Nalaz i mišljenje višeg vještaka« (obrazac: 8-Ž). (2) Nalaz i mišljenje višeg vještaka sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku, odnosno osiguranoj osobi: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) nalaz i mišljenje vještaka koji se u žalbenom postupku osporava; 3) razloge zbog kojih se osporava nalaz i mišljenje vještaka; 4) dopunu anemnestičkih podataka; 5) dopune kliničkih, specijalističkih, laboratorijskih i drugih nalaza; 6) novu medicinsku dokumentaciju, ako je žalitelj priloži; 7) dijagnoze sa šifrom bolesti; 8) bitne činjenice, okolnosti i sporna pitanja koja vještak nije razmatrao; 9) mišljenje o pravilnosti nalaza i mišljenja vještaka te o osnovanosti žalbenih navoda; 10) obrazloženje mišljenja; 11) mišljenje o kontrolnom pregledu, s datumom kada se taj pregled treba izvršiti. Članak 35. (1) Ako viši vještak u žalbenom postupku utvrdi da su nalaz i mišljenje vještaka, odnosno dokumentacija uz nalaz i mišljenje nepotpuni, odgovarajuću dopunu izvršit će sam uz konzultaciju zdravstvene ustanove koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). Ako viši vještak sam ne može dopuniti nalaz i mišljenje, odnosno dokumentaciju uz nalaz i mišljenje, a dopuna je potrebna jer može utjecati na mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju, odnosno općoj nesposobnosti za rad člana obitelji, viši vještak utvrdit će koje dopune treba obaviti vještak u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). (2) Viši vještak dužan je donijeti nalaz i mišljenje u roku od 20 dana od dana primitka žalbe, ako daje nalaz i mišljenje bez prethodnog pregleda žalitelja. Ako je potreban pregled žalitelja i dopuna u smislu stavka 1. ovoga članka, nalaz i mišljenje dužan je dati u roku od 10 dana nakon prispijeća naknadno pribavljene dokumentacije. (3) Nalaz i mišljenje višeg vještaka donesenog u žalbenom postupku, na temelju kojeg se stječe pravo na temelju invalidnosti, podliježe reviziji, koju obavlja stručno povjerenstvo za reviziju. U obavljanju revizije stručno povjerenstvno postupa odgovarajuće odredbama članka 27. ove Uredbe. VII. OBRASCI Članak 36. Obrasce potrebne za primjenu ove Uredbe utvrđuje ravnatelj Zavoda. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 37. Do donošenja propisa o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije iz članka 112. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98), liječnik će u postupku ostvarivanja prava na temelju invalidnosti pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na osiguranika, podrazumijevajući pod tim samo medicinske pretrage u opsegu koji je potreban za utvrđivanje zdravstvenog stanja osiguranika, u skladu s dostignućima suvremene medicinske znanosti. To je Uredba iz 1999. ali uglavnom puno se do sada nije mijenjalo ako se uopće išta promjenilo. :cool2: :cool2: :cool2: :cool2:

Nemaš šta. Na komisijama te nitko neće ništa pitati. Samo gledaju u dokumentaciju koju si priložio. :couple: :couple: :couple: :couple:

Vratiti se na posao nakon 8 mjeseci bolovanja i liječenja-teško iako još nisi bio na MUP-ovoj komisiji. Mislim da bi morao ići na izvanredni liječnički pregled na kojem sigurno ne bi prošao jer se tu radi o PTSP-u, a kako si napisao:"od PTSP-a liječim se od 2000 god., u više navrata bio po bolnicama , po bolovanjima i ambulantno se liječio". S obzirom na obzir da bi trebao nositi vatreno oružje i biti OSO tvoj liječnik opće prakse te ne bi smio vratiti na posao sa bolovanja jer i oni imaju određene "naredbe" šta smiju, a šta ne. Sada ti je ionako gotovo. Dobivaš 100 % plaću, nastavi sa liječenjem jer se ne možeš vratiti na posao. Izgubitit ćeš ovlaštenje na MUP-ovoj komisiji, pokušaj ako možeš dobiti "dnevnu bolnicu" ili bar "grupne psihoterapije".Ne znam dali imaš HRVI barem 20% jer ako imaš automatski ti je koeficijent prilikom izračuna mirovine veći pa bi i mirovina bila veća. Ovo dalje na mirovinskom odlučuje vještak na osnovi tvoje medic.dokumentacije, invalidnosti,ratnog puta itd.U MUP-u obavezno izvadi "ratni put", potvrdu o statusu dragovoljca i branitelja kao i potvrdu da se tijekom rata nisi udaljavao iz postrojbe. Koliko sam shvatio nemaš više od 35 godina, a ovi na mirovinskom prvo gledaju godine starosti što kod tebe baš i nije olakšavajuća okolnost ali šta je tu je. Bitno da ti daju što veći omjer vojne i ako je moguće "Opću" nesposobnost. :baba: :baba: :baba: :baba:

Na mirovinsko ideš kod vještaka koji na osnovi medicinske dokumentacije koju si prikupio, ratnog puta, potvrde o statusu dragovoljca ili branitelja itd. koji odlučuje dali si profesionalno ili opće nesposoban za rad. On samo odlučuje Opća ili profesionalna nesposobnost. Ti ne možeš birati u koju ćeš mirovinu kada si već sakupio papire i predao u mirovinsko. Opće je poznato da je vojni dio mirovine daleko povoljniji nego civilni ali ti to ne možeš određivati nego mirovinsko. O čl. 97 Zakona o policiji ne moraš puno razmišljati. Ako si bio ranjen za vrijeme službe ili PTSP posljedica uzrokovana ratnim zbivanjima ili ako si se isprehlađivao ili bilo koja bolest koju si dobio u službi-imaš sva moguća prava i 100 % plaću 3 godine. Samo budi oprezan-ne znam koliko si u službi (MUP-u), koliko imaš godina itd.-dobro razmisli šta radiš. Ako ti daju 50-50 profesionalnu onda je loše. A da bi dobio opću nesposobnost trebaš dugogodišnje liječenje na PTSP,ranjavanje itd.

Pa kada se dobije riješenje o nesposobnosti (opća ili profesionalna) i kada napišu ono uzrok invalidnosti 50-50 ili 60-40 itd. kako sam čuo od ostalih i malo sam se raspitivao - dobija se nekakva akontacija od mirovinskog do umirovljenja koja bi mogla biti između 2000-3000 tisiće kuna, a to ovisi o više faktora. Najbitnije je što prije doći do otpremnine jer odlazak u mirovinu baš i nije tako jednostavan. Papirologija i birokracija -administracija tu najviše brljaju,gube dokumentaciju pa upozoravam da svakako čuvate svoju originalnu dokumentaciju. Riješenje o mirovini može biti i privremeno što ne znači da će mirovina biti manja i ako nije stalno riješenje o mirovini. Postoje "sretnici" koji su dobivali akontaciju do umirovljenja i 10 mjeseci pa moš misliti kako im je bilo a krediti do ušiju. Sada kada ste na bolovanju teško je i dobiti neki kredit od 5 godina u bankama a treba prehraniti obitelj pootovo ako je supruga nezaposlena. Ljudi vjerujte da put do konačne mirovine nije lak. Treba si dati truda i strpljenja i biti oprezan sa trošenjem. I kada odete u mirovinu obavezno barem 1 puta u 2 mjeseca posjećivati psihijatra radi eventualnih revizija. Nisam ni ja došao do procjene sposobnosti na mirovinskom. Idem u 9. mjesecu ove godine pa kako bude. Ranjavan sam 2 puta i imam dijagnozu ptsp. Ranjavanje 20% + PTSP20%= ukupno 30%HRVI. Izgubio ovlaštenje u Zagrebu u Šarengradskoj uz obrazloženje da mi je nastala potpuna nesposobnost za rad uslijed poljedica ranjavanja glave i leđa kao i posljedica PTSP-a. Trenutno mi je plaća 5600-6000 kuna (100%) oznaka DR pa mi se baš i ne žuri. Jedan kolega koji je radio sa mnom krenuo je poslije mene na bolovanje i na psihu za tjeranje PTSP dokumentacije i to prošle godine. Njemu se nešto žurilo u mirovinu, bio je ranjen i imao 30% HRVI na osnovu ranjavanja i Boga mi prošli mjesec na mirovinskom dobio Opću nesposobnost &0 vojna-40 civilna. Bio je viši policajac a u pravnoj službi su mu rekli da će mu se priznati čin satnika prilikom odlaska u mirovinu. Pa eto: svako svakako prolazi, ništa se ne može sa sigurnošću tvrditi. Pozdrav. :roll: :roll: :roll:

Nema veze što je stari naputak. Hvala na trudu a i sada znamo način na koji se utvrđuju činovi policija-vojska. Hvala na trudu. :čekić: :čekić:

Teško da će imati veću mirovinu nego sa statusom HRVI iako kako Vi kažete moguće i da će imati. Međutim koeficijent sa statusom HRVI prilikom obračuna je poprilično veći, a to sve ovisi o mirovinskom. Evo malo iz Zakona: Vrijednosni bod radi određivanja mirovine utvrđuje se prema vrijednosnom bodu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu. Članak 17. Polazni faktor 1,10 je kod izračuna: –invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez statusa HRVI. Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: –invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez statusa HRVI, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata. Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: –invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa statusom HRVI. Polazni faktor 1,85 je kod izračuna: –invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa statusom HRVI, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata. Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: –invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata bez statusa HRVI. Polazni faktor 1,85 je kod izračuna: –invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata sa statusom HRVI.

Nemam drugih informacija osim ove koju sam napisao o novom Zakonu. Ako Vas nešto konkretnije zanima možda pomogne ovo: U Google upišite: Sindikat policije Hrvatske te kada se pronađe stranica pod pitanja i odgovori malo pročitajte. Tamo ćete imati dosta zanimljivih i čestih pitanja vezano za našu problematiku pa si možda neko i pomogne u traženju svog odgovora. Pozdrav.

Hvala. Svaka ti dala. Činovi su se promjenili ali sada bar znamo po ovome šta si poslao da se vojni činovi prilikom prevođenja ne određuju samo na osnovi zvanja u policiji već i ranjavanja i vjerojatno nekih drugih faktora. To je malo stariji Zakon ali nije se tu puno mijenjalo barem po osnovi čimbenika na osnovi kojih ćeš dobiti čin. Pozdrav. :čekić:

U pripremi je novi Zakon o policiji koji bi se trebao primjenjivati od 01.01.2007. godine.Između ostalog predloženo je da otpremnina za odlazak u mirovinu bude 8 posljednjih isplaćenih plaća, (sada su 3). Novi Zakon treba proći kroz Sabor. :čeka: :čeka: :čeka: :čeka: :čeka: :čeka: :čeka:

Neka napravi ono šta mu u riješenju piše da može napraviti, a to je valjda napraviti upravnu tužbu jer ionako ništa drugo ne može. Obavezno u HVIDRU kod pravnika. Nije mi samo jasno kako je uspio zakasniti sa podnošenjem dokumentacije za priznavanje statusa HRVI, a liječi se 5-6 godina?Zašto su ga odbili ako se tako dugo liječi odnosno nisu priznali status?Dali je uopće bio na I stupanjskoj komisiji?Možda je imao slabu dokumentaciju? U svakom slučaju danas ili sutra zafitiljit u HVIDRU i neka tamo pomognu kvalitetno sastaviti daljnja pismena koja se još mogu i odmah to poslati jer zakonski se ništa drugo ne može. Pozdrav.

Nije jedini koji je tako prošao. U Osijeku je vrlo mnogo ljudi podnijelo zahtjev za priznavanje statusa dragovoljca, a koji su bili u Narodnoj zaštiti i njih 95% je "popušilo". Nekome fali 1 dan, nekom 2, a nekom 3 tjedna. Svi su napisali žalbe, a ja nisam čuo da je ikome žalba pozitivno riješena.

Onda imaš drugi koeficijent. Možeš otići na mirovinsko i ponovo tražiti vještačenje i da ti priznaju koeficijent : ako si dragovoljac sa statusom HRVI 1,85, a branitelj sa HRVI 1,50, a to ti na mirovini znači povećanje. U svakom slučaju kada dobiješ stalno riješenje (može i privremeno) otiđi u mirovinsko na usklađivanje ili ponovo vještačenje, a prethodno razgovaraj sa svojim dokturom iliti liječnikom, a porazgovaraj i u Hvidri sa pravnikom pa poslaži kockice. Pozdrav.

Ovisno o tome dali imaš opću ili profesionalnu nesposobnost. Može se na rehabilitaciju samo sa profesionalnom ali ja nisam čuo da je netko išao. Svi odmah završe u mirovini pa i oni sa malim mirovinama ne rade. Posla nema (barem je tako kod nas u Osijeku). Puno je i mladih nezaposlenih,a svatko gleda da uzme zdravijeg i mlađeg koji pleše kako se svira nego HRVI koji ima godina, smanjene radne sposobnosti, voli odbrusiti itd. iako u Zakonu decidirano stoji: (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske postoji preostala radna sposobnost ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje kod kojeg nastane invalidnost prije navršene 40 godine života (žene), odnosno 45 godine života (muškarci). (2) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon ocjene preostale radne sposobnosti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i određuje rok trajanja profesionalne rehabilitacije. (3) Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na istu, kao i tijekom profesionalne rehabilitacije, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na naknadu u iznosu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. (4) Nakon završene profesionalne rehabilitacije hrvatski branitelj iz Domovinskog rata prijavljuje se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i pripada mu naknada iz stavka 3. ovoga članka najduže 12 mjeseci od završene profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku 30 dana od završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje i da se u skla¬du s propisima o zapošljavanju redovno prijavljuje toj službi. Najbitnije je da HRVI 1991. kada je bilo "najveselije" nikome nisu smetali, a sada izgleda svima smetaju. Pozdrav. :evil: :evil: :evil: :evil:

Za obračun mirovine po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja (i HRVI) bolje ti je da si što se tiče PTSP-a "čist" prije rata, a to vrijedi i za druge bolesti. Uskoro će te pozvati MUP-ova komisija da ti "uzmu ovlaštenje", a nakon toga imaš pravo po čl.97 Zakona o policiji primati full plaću 3 godine ako utvrde da ti je bolest posljedica DR-a. Uskoro ćeš i na komisiju za procjenu invalidnosti (HRVI) gdje ne vjerujem da ćeš dobiti više od 30% privremeno i tako ćeš morati vjerovatno svake godine (3 godine, a onda dobiješ stalno riješenje). Obično ljudi dobivaju 20% ili ih od*ebu (ne daju nikakvu invalidnost) a to ovisi o tvom ratnom putu, dosadašnjem liječenju, kontinuitetu liječenja, eventualnom ranjavanju itd. Vjerujem da ćeš dobiti 20% privremeno s obzirom da si bio u specijalnoj policiji. Ranjavanje nosi jako puno na invalidskim komisijama za HRVI i na Mirovinskom, a ti to na žalost ili na tvoju sreću nemaš. Poslije ideš na mirovinsko da procjene tvoju radnu sposobnost (opću ili profesionalnu). Povoljnija je opća ali sumnjam da će ti je dati iako ne mora biti da neće. Ovisi o tvom liječenju od 1997. ili 2000 kako navodiš, (kontinuitet, ležanje u bolnici ako si imao, dali si zbog toga bio na bolovanju itd). Visina mirovine ovisi o svemu tome i još o tome dali imaš čin, status dragovoljca+HRVI, vremenu provedenom u domovinskom ratu, tvojoj trenutnoj plaći koju sada dobivaš itd. Do mirovine uopće nije lako doći kako se misli ali uz upornost................. Ovi u mirovinskom odlučuju o visini tvoje mirovine, a to je sada nemoguće procijeniti jer nemaš nijedno riješenje, nisi bio na komisijama pa kada riješiš status HRVI, izgubiš ovlaštenje, navedeš koji čin imaš (policijski činovi i vojni činovi se stalno usklađuju i pitaj Boga kada će se i to riješiti) onda se možemo baciti na kalkulacije i računice. Znači polako-pusti sada sve da ide svojim tijekom pa kada prođeš ove dvije komisije HRVI i MUP-ovu onda se može pomalo kalkulirati.

Za obračun mirovine po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja (i HRVI) bolje ti je da si što se tiče PTSP-a "čist" prije rata, a to vrijedi i za druge bolesti. Uskoro će te pozvati MUP-ova komisija da ti "uzmu ovlaštenje", a nakon toga imaš pravo po čl.97 Zakona o policiji primati full plaću 3 godine ako utvrde da ti je bolest posljedica DR-a. Uskoro ćeš i na komisiju za procjenu invalidnosti (HRVI) gdje ne vjerujem da ćeš dobiti više od 30% privremeno i tako ćeš morati vjerovatno svake godine (3 godine, a onda dobiješ stalno riješenje). Obično ljudi dobivaju 20% ili ih od*ebu (ne daju nikakvu invalidnost) a to ovisi o tvom ratnom putu, dosadašnjem liječenju, kontinuitetu liječenja, eventualnom ranjavanju itd. Vjerujem da ćeš dobiti 20% privremeno s obzirom da si bio u specijalnoj policiji. Ranjavanje nosi jako puno na invalidskim komisijama za HRVI i na Mirovinskom, a ti to na žalost ili na tvoju sreću nemaš. Poslije ideš na mirovinsko da procjene tvoju radnu sposobnost (opću ili profesionalnu). Povoljnija je opća ali sumnjam da će ti je dati iako ne mora biti da neće. Ovisi o tvom liječenju od 1997. ili 2000 kako navodiš, (kontinuitet, ležanje u bolnici ako si imao, dali si zbog toga bio na bolovanju itd). Visina mirovine ovisi o svemu tome i još o tome dali imaš čin, status dragovoljca+HRVI, vremenu provedenom u domovinskom ratu, tvojoj trenutnoj plaći koju sada dobivaš itd. Do mirovine uopće nije lako doći kako se misli ali uz upornost................. Ovi u mirovinskom odlučuju o visini tvoje mirovine, a to je sada nemoguće procijeniti jer nemaš nijedno riješenje, nisi bio na komisijama pa kada riješiš status HRVI, izgubiš ovlaštenje, navedeš koji čin imaš (policijski činovi i vojni činovi se stalno usklađuju i pitaj Boga kada će se i to riješiti) onda se možemo baciti na kalkulacije i računice. Znači polako-pusti sada sve da ide svojim tijekom pa kada prođeš ove dvije komisije HRVI i MUP-ovu onda se može pomalo kalkulirati. Pozdrav. :baba: :baba:

Istina. Samo kažem-puno je sada branitelja koji idu mirovinu koja je dakako povoljnija, mnogi su nezaposleni itd. pa se svatko snalazi kako može. Tu stradavaju i oni pravi koji su ostali raditi jer su komisije sada "zaguljene"..................... Pozdrav.

Ha tu i tamo. Prije se ljudi nisu toliko žalili već sada jer su na mirovinskom dosta rigorozni (puno nas ima). Mislim da se sada kod žalbi ne može puno dobiti ali ne treba odustajati jer ima se pravo žaliti.

Teško za izračunati. Ovisi o tvom ratnom stažu (26 mjeseci), radnom stažu, i poprilično faktora. Ali recimo da od ovih izračuna vojne mirovine odbiješ pola i dodaj onaj civilni udio i cca sveukupno za profesionalnu tamo-vamo oko 2600 kuna ukupno, a za opću tu i tamo oko 3300. Ali to je ugrubo. Ne valja ti što nemaš status dragovoljca, a i imaš koliko sam razumio samo PTSP bez ranjavanja (možda je to i sretna okolnost za tvoje zdravlje ali to ne možemo znati). 26 mjeseci u ratu nije malo ali nije niti mnogo. U svakom slučaju nemoj se predavati tek tako. Pozdrav.

Kada bi ti dali 100% posljedica rata opću nesposobnost po mojoj računici imao bi bez čina 4.057,70 kuna. Kada bi dobio 100% profesionalnu posljedica rata bilo bi 3.246,16 kuna. (zaboravih se registrirati) :bonk: :bonk: :bonk:

Druže poručniče da su ti priznali 100% opću imao bi sa tim činom 6.380,76 kuna. S obzirom da su dali 50% odbijemo pola i dobijemo 3200 kuna. To je za vojni dio mirovine. E sada trebamo izračunati onaj civilni dio a to ovisi o mnogo toga pa će biti teško izračunati. Usudim se jedino reći da mirovina ukupno ne bi trebala biti ispod 4500 kuna a možda se razvuče i na 5000. Pozdrav.

Oko 1000 kuna manja za običnog vojnika bez čina sa 100% priznatom vojnom mirovinom. Mirovinski faktor za profesionalnu nesposobnost je 0,80 a za opću 1,0 i to puno znači. Dalje ovisi o činu, vremenu provedenom u ratu,HRVI itd.