krasnooka

Zapravo mi nije jasno što Vam nije jasno. Uredba o načinu izrade i postupanje s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama, u čl 7. kaže: ''Stavka troškovnika sadrži najmanje polja kojima se navodi: 1. tekstualni opis stavke, 2. jedinica mjere po kojoj se stavka obračunava, a koja može biti izražena u komadima, jedinici mase, drugim mjernim jedinicama ili paušalu, 3. količina stavke (točna količina stavke, okvirna količina stavke, predviđena količina stavke ili procijenjeni udio stavke), 4. cijena stavke (po jedinici mjere), 5. zbirna cijena više stavki (zbroj cijena više stavki na koje se odnosi zbirni procijenjeni udio), ako je primjenjivo, 6. ukupna cijena stavke, 7. cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost (zbroj svih ukupnih cijena stavki).'' Ako je Naručitelj sastavio troškovnik sukladno Uredbi, onda je pogreška ponuditelja što nije dovoljno pažljivo pristupio izračunu. Naručitellj je obvezan izvršiti računsku provjeru, odnosno ukoliko to ne izvrši a netko od ponuditelja uloži žalbu, DKOM će poništiti postupak zbog bitnih povreda Zakona. ?!?! što nije jasno?

čitam Z. o poljoprivrednom zemljištu, ali ne nalazim...znam da bi on kao poseban propis mogao uređivati to pitanje, ali uvjerena sam da je to po ZP-u. jer mi je to čak potvrdila i načelnica uprave u Ministarstvu poljoprivrede...a ne mogu nać......

nužni prolaz ili služnosti puta uređene su Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prvo, utvrdite vlasnike vaših susjednih parcela, a sukladno tome postupite po proceduri koja vam je navedena u Zakonu.

Kolege, molim vas pomoć, s obzirom da mi ZUP baš i nije jača strana. Dakle, sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu Odluku o odabiru najpovoljnijih ponuditelja donosi gradsko vijeće, i na tu odluku ministartsvo daje suglasnost. Odluka gradskog vijeća o odabiru po ZUP-u nije upravni akt.Ministarstvo je donijelo djelomičnu suglasnost, odnosno od 3 natječana broja dalo je suiglasnost za 1, dok za druga 2 nalaže ponovno utvrđivanje dostavljenih dokaza. Ali, gradsko vijeće nikad nije izvršilo taj nalog. Tako da nikad nisu sklopljeni ni ugovori niti preispitan postupak sukladno ovoj djelomičnoj suglasnosti. Od dana dostave suglasnosti do danas je prošlo više od 3 godine.Nazvala sam zamjenicu u ŽDO i ona mi je rekla da je taj akt zastario nakon 3 godine...ali ne mogu naći propis. jedino slično sam našla u ZUP-u je čl.270.stavak 7. ali tamo se spominje rok od 5 godina.Napomena, stari ZUP je u pitanju.

Rodiljna se naknada za prvih šest mjeseci određuje od osnovice koju čini prosječna svota plaće koja je osiguranici isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu. Tj. da, plaća za 05.mj. koja će vam biti isplaćena u 6.mj. zaključno sa plaćom za 10.mj./2008.koja će biti isplaćena u 11. mjesecu, čine vam u ovom slučaju osonovicu, što znači ako vam je poslodavac poveća na 6000 kn toliko će vam iznositi i naknada.

da li me tko može uputiti u moje obveze kao člana komisije za uvođenje u posjed? u pitanju je poljoprivredno zemljište. unaprijed hvala svim kolegama i kolegicama.

ne možete primati naknade po dvije osnove, tj. ne možete primati naknadu od HZZ-a kao nezaposlena osoba i naknadu za rad temeljem ugovora o djelu. što se tiče ugovora o djelu, evo vam mog odgovora na slično pitanje na ovom forumu. evo linka: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503319559&forum=28&5 Ukoliko ste tijekom godine obavljali honorarne poslove niste samo radi toga dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali ako ju želite podnijeti ili ju morate podnositi iz nekog drugog razloga morate prijaviti i ove primitke. Odlična vijest za nezaposlene honorarce je da podnošenjem prijave možete dobiti veliki povrat poreza jer imate pravo na osobni odbitak od 1600,00 kn mjesečno odnosno 19.200,00 kn godišnje koji nije mogao biti korišten prilikom isplate honorara, ali ga zato sada možete koristiti. eto, nadam se da vam je od pomoći...

dviman, bez uvrede , ali odgovorili smo venus na pitanje i usmjerili je. ako joj zatreba daljnja pomoć sa zadovoljstvom ćemo joj pomoći, zar ne? a ti i ja se tipkamo po principu ''baba šumom- dida drumom'' tj. ako si me pitao za pojam JPP-a , odgovorila sam ti ukratko kroz pojam, definiciju i primjenu a ne o outsorcingu u JPP-u. ako te to interesira sa zadovoljstvom ću tipkati na tu temu ali onda prebacimo temu u Caffe. spomenuti subjekti su instrumenti financijske i operativne pomoći za provoditelje JPP-a. ali to je opet druga priča. JPP provode dakle JAVNI i PIVATNI sektor zajedno tj, grad XY zajedno sa tvrtkom XY zbog provođenja zajedničkih interesa. s time da tvrtka XY nije komunalna tvrtka već privatna tvrtka. JPP se ne provodi u svrhu outsourcinga već ostvarivanja zajedničkih ciljeva pojedine lokalne zajednice. a to može biti obnova zgrada, poslovne zone, socijalni programi i sl. cijenim dviman tvoje iskustvo i poznavanje SLA ali malo si otišao predaleko u razglabanju.

što se venus tiče- slažem se. inače jako dobro poznajem outsourcing- do nedavno sam radila kao pravnica u jednoj internacionalnoj firmi. inače osim prava školovani sam HR specilaist sa međunarodnom diplomom. sad sam eto u jednoj maloj i sretnoj općini. i bavim se javno- privatnim partnerstvima. bojim se da će nam prebaciti temu u neki drugi forum ali ukratko... Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja neke javne potrebe. U najširem smislu javno-privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao skupinu zajedničkih inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u kojima svaki subjekt donosi određene sredstva i sudjeluje u planiranju i odlučivanju. Javno-privatno partnerstvo omogućuje (lokalnim) vlastima, poslovnom sektoru te organizacijama civilnog društva da poduzmu odgovornosti za razvoj i djeluju zajedno. Važan sastojak uspješnog jJPP-a je povjerenje, transparentnost i zajednički plan. To nije lako postići među partnerima koji nisu nužno naviknuti da se međusobno savjetuju. npr. Privatni investitor financira gradnju i održavanje javnih objekata u vlasništvu županije, općine ili grada koja naknadu isplaćuje privatnom partneru mjesečno na rok od 20 do 30 godina. Prema tom modelu obnovljene su mnoge zgrade, dvorci, gradnja i dogradnja 44 škole u punom je zamahu, a model će se primijeniti i u zdravstvu i zaštiti okoliša.

zapravo sam htjela venus napisati da bi bilo najbolje da kaže o kakvoj se vrsti outsourcinga radi i da je (naravno) uloga pravnika u kreiranju takvog ugovora nezamjenjiva s obzirom na posebne dijelove ugovora koji se moraju definirati. ponudila sam joj jedan primjer koji mi je bio nadohvat ruke. outsourcing međuostalim dviman imože i obuhvatiti konzultantske usluge jer sve ovisi za što se tražitelj usluga opredijelio. u mom slučaju to je primjer javno- privatnog partnerstva. i upravo zbog te ranolikosti predmeta outsourcinga potrebno je dobro, kako si ti napisao, opisno definirati posebne dijelove ugovora.

imam jednu publikaciju koja se tiče outsourcinga u JLS sa orimjerima dobre prakse. nemam niti jedan primjerak ugovora ali možda vam ovo pomogne. riječ je dakle o bitnim elemntima ugovora. Ugovaranje posla savjetodavnih usluga Prihvaćena je ponuda osnova za izradu ugovora o pružanju konzultantskih usluga. Kako bi se skratilo vrijeme odluke o angažiranju konzultanta, korisno je već u fazi ponude dati i prijedlog ugovora. Za odgovarajuću vrstu usluga može se koristiti isti osnovni obrazac, a preporučuje se konačni tekst (ili obrazac) dati na korekturu odvjetniku i/ili pravniku unutar lokalne samouprave. Time se štedi na troškovima i eventualnoj šteti od mogućih kasnijih sporova s klijentom. Dati odvjetniku izvedbu cijelog ugovora nije dobro rješenje, budući da jedino konzultant zna što će i pod kojim uvjetima raditi u sklopu dogovorenog projekta. Inače, u dosadašnjoj konzultantskoj praksi tipični ugovor o konzultantskim uslugama sadrži sljedeće: • ugovorne stranke (konzultant i klijent) • obujam posla konzultanta (ciljevi, pristup i opis rada konzultanta, termin početka i završetka projekta te ključnih međufaza) • uratke konzultanta i izvješća (pisani radovi, dokumentacija i izvješća za klijenta) • ulaganje konzultanta i klijenta (vrijeme angažiranja stručnjaka i drugog osoblja, analitike, prostor...) • cijenu i način plaćanja • profesionalnu odgovornost i obveze konzultanta i klijenta (korištenje povjerljivim informacijama, izbjegavanje sukoba interesa, prihvaćanje uratka konzultanta, ispravci i dorade i dr.) • autorska prava (na uratke konzultanta – ako je takva mogućnost) • jamstva • korištenje podugovarača (vanjski suradnici konzultanta) • raskid ili dodatke i izmjene ugovora • rješavanje sporova (arbitraža, sud, pravo) • stupanje ugovora na snagu • potpise i datum • priloge ugovoru (vremenski plan, referencije, ponuda).

vaš odvjetnik će kontaktirtai središnji ured za upravljanje državnom imovinom. moja iskustva s njima su sljedeća: 1. vijeće se sastaje jedanput mjesečno, 2. na sjednicama se raspravljaju predmeti redoslijedom: županije, gradovi i općine, pravne i fizičke osobe. 3. moj zahtjev je uz požurnicu (!!!) čekao 3 mj. s time da je predmet spadao u područje županija. iskreno se nadama da ćete imati bolja iskustva nego ja. a nije ih ni krivit kad moraju ispravljati ''krive drine'' prošlog sistema....

nisam sigurna ali jedino što mi pada na pamet su temeljna načela iz Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Tu ponešto piše: http://isite23.isite.com.hr/Download/2005/11/11/COE_Uskladjenost_zakonodavstva_HR.pdf Mogu zamoliti da mi potvrdite da li je to pravi odgovor. i javite naravno da li ste prošli.

Zakonom o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki (NN br. 24/96, 109/97, 82/01 i 30/04) utvrđeni su uvjeti za stjecanje prava korištenja rodiljnog dopusta nezaposlenim majkama. Nezaposlena majka ima pravo na rodiljni dopust od dana rođenja djeteta do navršene godine dana starosti. Za blizance, treće i svako sljedeće dijete nezaposlena majka ima pravo na rodiljni dopust do treće godine života djeteta. Nezaposlene majke imaju pravo na rodiljni dopust ako ispunjavaju sljedeće uvjete: imaju hrvatsko državljanstvo, imaju neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za priznanje prava na rodiljni dopust, zdravstveno su osigurane u Zavodu, vode se u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje 12 mjeseci koji prethode porođaju djeteta za koje se ostvaruje odnosno pravo ili da su se u roku od 90 dana nakon završenog redovitog školovanja, odnosno u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne djelatnosti prijavile u evidenciju nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, radni odnos ili služba nije im prestala zbog toga što su otkazale ugovor o radu, odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu prouzročenog ponašanjem poslodavca, odnosno da im radni odnos nije prestao pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa, odnosno službe. Zahtjevu se prilažu sljedeći dokumenti: fotokopija rodnog lista za dijete ili fotokopije rodnih listova za blizance, trojke ili više djece jednake dobi, fotokopija domovnice (za majku), fotokopija osobne iskaznice (za majku) i potvrdu o prebivalištu, potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od kada se majka neprekidno vodi u evidenciji nezaposlenih osoba, potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o visini novčane naknade koja joj se isplaćuje kao nezaposlenoj osobi, fotokopija odluke o prestanku radnog odnosa. Na uvid je potrebno donijeti: osobnu iskaznicu, domovnicu, zdravstvenu iskaznicu, original rodnog lista (listove) za dijete (djecu), original odluke o prestanku radnog odnosa. Novčana naknada za vrijeme rodiljnog dopusta nezaposlenim majkama iznosi 1.663,00 kuna mjesečno. U slučaju da nezaposlena majka ostvaruje novčanu naknadu pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ima pravo samo na razliku do iznosa od 1.663,00 kuna. Važno! Kao nezaposleni roditelj, bez obzira primate li rodiljnu naknadu ili ne, imate pravo na priznavanje staža u prvoj godini djetetova života. Potrebni dokumenti su: izvadak iz matične knjige rođenih za dijete, domovnica za dijete, potvrda o prebivalištu i roditelja i djeteta (iz MUP-a), ako su oba roditelja nezaposlena, tada je potrebno dati izjavu o dogovoru koji će roditelj koristiti ovo pravo na staž, u protivnom izjava nije potrebna, radnu knjižicu roditelja koji će koristiti pravo na staž, kopija osobne iskaznice roditelja koji ce koristiti pravo na staž, tiskanica M-1P (kupi se u knjižari ili papirnici). Sva se dokumentacija podnosi područnoj službi HZMO-a, Odjelu matične evidencije, prema prebivalištu roditelja. Pravo na staž se ne odobrava rješenjem (kao kod dodatnog rodiljnog dopusta), već je vraćena kopija tiskanice M-1P potvrda o priznanju svojstva osiguranika. Staž će u radnu knjižicu upisati HZMO. ---- nisam se trudila pisati već sam vam kompletni tekst skinula sa stranica uduge Roda koja se inače navi tim problemima. posjetite stranicu www.roda.hr

trebate li ugovor o sponzorstvu ili donaciji? definicija ugovora o sponzorstvu: ugovorom o sponzorstvu obvezuje se sponzor ustupiti sponzoriranoj strani određene proizvode ili usluge iz svog djelokruga, ili uplatiti mu određeni novčani iznos, a sponzorirana strana se obvezuje dopustiti sponzoru upotrebu vlastite slike ili imena, kako bi sponzor promicao određeni svoj proizvod, uslugu ili marku, odnosno pružiti sponzoru određene propagandne protučinidbe. On je neimenovani ugovor jer zakonom nije reguliran. tipičan je i internacionaliziran jer je proširen u međ. poslovnoj praksi. konzenzualan, dvostranoobvezujući neformalan i naplatan.sadržaj ugovora ovisi o svrrsi. donacija je darovanje i to je regulirano zakonom o obveznim odnosima. brzinski sam na internetu našla jedan primjerak iako imam jedan bolji kod sebe u arhivi ali nije u digitalnom obliku. evo vam link pa si pogledajte: http://www.hzpss.hr/adminmax/File/vijesti/2007_09_19_ugovor_o_sponzorstvu.doc

Mozak mi danas slabije funkcionira pa eto me i drugi put sa dodatkom. ZAKON o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine Članak 1. Pravni propisi (zakoni, uredbe, naredbe, pravilnici i dr.) koji su bili na snazi na dan 6. travnja 1941. godine primjenjivat će se u Republici Hrvatskoj kao pravna pravila. Pravna pravila iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se ukoliko su, sukladno posebnim propisima, do dana stupanja na snagu ovoga zakona, primjenjivana u Republici Hrvatskoj. Članak 2. Pravna pravila sadržana u propisima iz članka 1. ovoga zakona primjenjivat će se na odnose koji nisu uređeni važećim propisima Republike Hrvatske ukoliko su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske. Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". Klasa: 011-02/91-02/01 Zagreb, 29. prosinca 1991.

Poslodavac podnosi, u ime stranog radnika, zahtjev za izdavanje radne dozvole. Radna dozvola izdaje se za određenu osobu, za određeni posao, za određenog poslodavca i na određeno vrijeme.

evo vam primjer za austriju (kliknite na link). http://www.migrant.at/aktuell-rechtliche-infos-2006/auslbg-2007/auslbg-2007-bks.pdf radnu dozvolu vam izdaje uvijek država u kojoj je tražite.

cijene vam variraju zavisno gdje živite, koliki je opseg posla, da li je obrt ili firma... ma mnogo toga. u svakom slučaju ako vam treba knjigovođa morat ćete ga platiti. nazovite nekoliko njih , pitajte cijenu i odaberite. bolje stručnjacima prepustiti posao i platiti nego se dovesti u situaciju da odgovarate za neizvršene obveze.

Primjenjuju se odgovarajuća pravna pravila zakona donesenih za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i to: Zakon o vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. i Uvodnog zakona za taj Zakon od 26. srpnja 1934.

zaboravila sam vam još reći da pogledate Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima NN 107/07. evo linka: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/2983.htm

Evo malo iz Zakona o prostornom uređenjeu i gradnji NN 76/07: - - - - - 2.4. Zaštićena područja od posebnog interesa za Državu Članak 48. Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), zaštićene prirodne vrijednosti i kulturnopovijesne cjeline su područja od posebnog interesa za Državu. Zaštićeno obalno područje mora Članak 49. (1) U svrhu zaštite, te održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja određuje se ZOP, koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Granice i područje ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama. (2) U ZOP-u se planiranjem, odnosno provođenjem prostornih planova obvezuje: – očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije, – odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode, – osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra, – očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez građevinskih područja, – uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika, – ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja, odnosno planirati nova građevinska područja izvan površina koje su u naravi šume, – sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom i sportsko-rekreacijskom namjenom. (3) U ZOP-u se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja može izdati lokacijska dozvola odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen urbanistički plan uređenja usklađen s odredbama ovoga Zakona. Određivanje građevinskih područja u ZOP-u Članak 50. (1) U ZOP-u se građevinsko područje planira tako da se: – može proširiti za najviše 20% površine njegova izgrađenog dijela, ako je taj dio veći od 80% površine toga građevinskog područja, – mora smanjiti na najmanje 70% njegove površine, ako je njegov izgrađeni dio manji od 50% površine toga građevinskog područja. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja koji se nalaze u pojasu 100 m od obalne crte ne mogu se proširiti niti se mogu planirati takvi novi dijelovi. (3) Novo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se planirati samo izvan pojasa od 1.000 m, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.). (4) Ako se građevinsko područje nalazi izvan granice ZOP-a s više od polovice svoje površine, na planiranje i uređenje tog dijela ne moraju se primijeniti odredbe iz stavka 1. ovoga članka. Ograničenja zahvata u prostoru ZOP-a Članak 51. (1) U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za: – istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, – iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju, – skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena, – uzgoj plave ribe, – vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.), – privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja, – sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama. (2) Stavak 1. podstavak 1. i podstavak 5. ovoga članka ne odnosi se na: – istraživanje i iskorištavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni plin), mineralne i geotermalne vode te na iskorištavanje tehničko-građevnog kamena u svrhu građenja na otocima površine do 5.0 ha i godišnje proizvodnje do 5.000 m2 i arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču, – građevinu za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m2 i na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1.000 m2, ako se nalazi na području otoka izvan 1.000 m od obalne crte, – građevinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljač­kom domaćinstvu, ako se nalazi na građevnoj čestici površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 300 m, odnosno 100 m na otocima, te koja ima prizemlje (P) i ukupnu građevinsku (bruto) površinu do 200 m2. (3) U građevinskom području naselja u kojem manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina. (4) U izdvojenom građevinskom području izvan naselja prostornim planom županije može se odrediti veći broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanističkog koncepta, tako da pojedina cjelina ima: – površinu do 15 ha, – osiguran najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale širine najmanje 15 m, ako je cjelina dužobalne širine veća od 500 m, – osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnu površinu. - - - - - - 3.3. Građenje građevina Članak 209. (1) Građenju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m, može se pristupiti na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja. (2) Građenju građevina iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola su upravni akti. (4) Građenju ostalih građevina može se pristupiti na temelju potvrđenoga glavnog projekta. (5) Jednostavne građevine i radove čijem se građenju, odnosno izvođenju može pristupiti bez akta kojim se odobrava građenje određuje ministar pravilnikom. (6) U građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 5. ovoga članka investitor i izvođač dužni su se pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje. - - - - - mislim da će vam ovo poslužiti. u svakom slučaju provjerite prostorni plan ili urbanistički plan općine na čijem području se nalazi zemljište. i još nešto. ne možete napraviti prenamjenu zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko ako to nije predviđeno drugim aktima JLS.

Završni računi su: Bilanca, Račun dobiti i gubitka, Porezna prijava. To je tablični prikaz ostvarenih prihoda te tablični prikaz rashoda prema namjeni i prema strukturi u jednoj kalendarskoj godini. S time da imaš različite obrasce za poreznu i različite za FINU. Rok predaje završnog računa za obrtnike, poljoprivrednike i neprofitne organizacije do 28.02, a za ostale do 30.04. naredne godine. kaznene odredbe su različite zavisi da li je u pitanju udruga, politička sreanka ili poduzetnik. to definira pojedini zakon dotične djelatnosti.

evo linkovi koji će vam pomoći: OBJAŠNJENJE: http://infos.hok.hr/hr/faq/a_pravni_savjeti/a10_ugovorni_odnosi/koja_je_razlika_izmedu_ugovora_o_radu_i_ugovora_o_djelu i KALKULATOR: http://www.orkis.hr/16201.aspx i PRIMJER UGOVORA. http://www.pmfst.hr/razno/ugovora%20o%20djelu%20za%20vanjskog%20suradnika-spranca-1.doc i OBRAČUN UGOVORA O DJELU: http://www.imamnovac.com/Ugovor-o-djelu/48.aspx Ova vrsta dohotka se mora isključivo uplatiti na vaš žiro račun (ne može isplata na ruke preko blagajne) Bilo bi poželjno da poslodavac u ugovoru navede približno koliko sati dnevno ćete raditi jer u protivnom kontrola može osporavati takvan način rada tj. tražiti da vas zaposli na pola radnog vremena. Kod plaćanja ugovora o djelu poslodavac ispunjava RS obracac ii nosi ga na FINA-u i to plaćanje mora biti isključivo preko žiro računa poslodavca. U tom slučaju priznaju se svi troškovi.

i zaboravila sam napisati. lovački savez odnosno dotično društvo je podnielo zahtjev za postavljanje znaka opasnosti od naleta divljači no službeni odgovor hrvatskih cesta glasio je kao na dotičnom prijelazu nema dovoljno šteta za psotavljanje takvog znaka.