LordSpirit

Da, ovo je bilo samo potvrđivanje optužnice, da se vidi da je sve napravljeno kako treba i da optužba "drži vodu". Sada tek slijedi "pravi" postupak pred sudom.
Kada je šteta produkt kaznenog djela, vrijedi rok propisan za zastaru kaznenog progona (kod vas to bi bilo 15 godina), a inače, izvan kaznenog djela, vrijedi opći zastarni rok - 3 godine od saznanja za štetu i štetnika, a 5 godina od učinjene štete. Bitno je samo da dtavite prijedlog za ostvarivanje IP zahtjeva kako sam naveo gore i to će prekinuti tijek zastare do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.

Znači nakon ovog slijedi još neka rasprava? Oprostite nisam upućen. 

U svakom slučaju hvala puno na savjetima!
Koliki je zastarni rok za potraživanje naknade štete?

Pismeno joj pošalješ zahtjev da ti isplati novac i rok u kojem to mora napraviti (npr. 15 dana) i upozoriš da ćeš u protivnom podnijeti privatnu tužbu za naknadu štete i prijaviti ih policiji (državnom odvjetništvu) za kazneno djelo prijevare.
 
P.S.: Pretpostavljam da su te policajci uputili na isti način...

Možete tražiti kamate, troškove odvjetnika i suda i svu štetu koja Vam je nastala, pa i naknadu za izgubljenu zaradu, ako je možete dokazati.
Šaljite na adresu gdje znate da će primiti.

6 mjeseci od kaznene prijave državno odvjetništvo mora ili podići optužnicu ili odbaciti kaznenu prijavu, no nema zapreke i da nazovete državno odvjetništvo ili policiju i provjerite u kojoj je stvar fazi.

Što se tiče svoje tražbine, možete podnijeti tužbu za stjecanje bez osnove. Što se tiče rada DORH-a, na njihov rad možete podnijeti pritužbu neposredno višem tijelu (županijskom državnom odvjetniku) i na taj način pokušati požuriti njihovo postupanje. Neka druga mogućnost mi ne pada na pamet.

U tom slučaju, kada vam stigne poziv za raspravu (na koju ćete definitivno biti pozvani), nakon uzimanja osobnih podataka, uređujući sudac će vas upozoriti na prava koja vam pripadaju kao oštećeniku, među inim tu je i pravo na ostvarivanje tzv. imovinsko-pravnog zahtjeva, pa ukoliko vaši navodi u prijavi nisu već shvaćeni u tom smislu od strane DORH-a, izjavite kako stavljate prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva usmjerenog na naknadu štete u visini XY kn i to će biti dostatno da se IP zahtjev dosudi, jasno u slučaju osuđujuće presude.
Stavljanje spomenutog prijedloga bitno je i za sam prekid zastarnog roka vezanog za potraživanje naknade štete (ovo za slučaj da kazneni postupak završi oslobađajućom presudom).

I što, po kojoj osnovi bi vi nekog prijavili na sud? Kakvu prijavu, za što, ako govorimo o konkretnom slučaju?

Prije svega, ovdje imate detaljno objašnjeno kako se žaliti na rad i postupanje policijskih službenika:
http://stari.mup.hr/104.aspx
 
Nadalje, zbog ovakvih stavova teško ćemo do promjena. Ako ste zaista doživjeli neprikladno postupanje policijskog službenika zašto ga ne prijaviti ? Zbog čega ? Zbog toga što vlada u društvu neki općeniti stav kako prijavljivanje policije policiji nema nikakve koristi jer se tamo svi štite i rade jedni za druge. Krivo totalno.
Krenite od osnovne pretpostavke, unutarnja kontrola MUP-a, je neovisno i samostalno tijelo Ministarstva unutarnjih poslova koje se bavi ovakvim pitanjima. Zašto bi netko od njih štitio djelatnika MUP-a i tako riskirao svoj posao? Moš misliti. Ne kažem da je to nemoguće, ali je po mom sudu prije za ne očekivati nego za očekivati. 
Kako su vam već rekli, jedna prijava sama po sebi može biti odbačena, ali nakon treće-četvrte prijave, postat će jasno i indikativno da nije baš problem u građanima koji prijavljuju, nego možda u policijskom službeniku. Možda se i vaša prijava prihvati, ako ne prijavite, odgovor nećete znati.
Procijenite koliko je svrhovito prijaviti takav događaj. Ako ne želite da takav policajac narušava ugled policije nedoličnim ponašanjem i to vas smeta, prijavite.
U policiji, ni na ulici ni u crkvi ni bilo gdje na svijetu nećete naći sve savršene ljude. Uvijek je bilo i biti će mana i krivih ponašanja. Ako želimo mijenjati stvari na bolje, svi zajedno tome trebamo pridonijeti pa i ovakvim koracima, od šutnje i trpljenja ništa dobro. Prijava unutarnjoj kontorli MUP-a nije ništa strašno niti će vas to etiketirati u bilo kojoj životnoj situaciji.
Dakako, bitno je da događaj opišete precizno, točno i iskreno, a ostalo je na onima koji odlučuju.
Također, u konkretnom slučaju postavljaju se neka pitanja:

Je li policajac u trenutku takve reakcije bio na dužnosti?
Ako nije, zašto maše sa značkom, zašto se tako ponaša te ukoliko je uočio protupravno ponašanje zašto nije događaj prijavio policiji. Policajac van službe i radnog vremena je običan građanin koji se mora ponašati jednako kao i svako drugi ukoliko uoči neko protupravno ponašanje. Nitko ne očekuje od policajca da van službe nosi oružje i značku niti to smatram primjerenim. Ni porezni inspektor nije ovlašten pisati kazne za neizdavanje računa u kvartovskom kafiću ukoliko u tom trenutku nije u službi, ali je itekako ovlašten na takav slučaj nekome ukazati.
Od policijskog službenika se i van službe očekuje uzorno i propisno ponašanje, svakako ne šerifovanje i mahanje značkom.
Nadalje, je li osoba koja je mahala značkom uopće bila policajac ? Danas imate značke na njuškalu za sto kuna kupiti, koje izgledaju slično i teško ih je razlikovati nekom tko je neupućen, a kamoli iz auta u vožnji.
Imamo slučaj policijskog kapelana koji je zaustavljao ljude po cesti i maltretirao ih mašući palicom "Stop policija" u sličnim situacijama kao što je vaša, a provaljen je samo iz razloga što ga je jedan od oštećenika prepoznao kao svog župnika.
Sve su to legitimna pitanja i ukoliko vas navedena situacija muči, proučite korake prijavljivanja takvih stvari i postupite ispravno.
Stavovi o državi gdje uvijek nekoga netko štiti i gdje je svaka borba unaprijed izgubljena bitka, neće nas nigdje dovesti. To samo može dovesti do situacije da to zapravo tako i bude. Stoga, postupajte sukladno vašoj savjesti i istini, a priče ostavite po strani.
p.s
ja bi išao sa prijavom sjedištu unutarnje kontrole MUP-a, ne bi išao sa prijavom nadležnoj PU.
 
unutarnja@mup.hr
 
 

Poslovnica i podružnica nisu pravno i ekonomski isti pojmovi. 
Ključne razlike su da se podružnica  može osnovati samo izvan sjedišta trgovačkog društva dok se poslovnica može osnovati i u mjestu sjedišta trgovačkog društva i izvan njega. To konkretno znači da Vaše trgovačko društvo sa sjedištem u Zagrebu možete osnovati podružnicu bilo gdje osim u Zagrebu, a poslovnicu i u Zagrebu i na primjerice otoku. Druga razlika je da se podružnice obvezno upisuju u sudski registar, dok se poslovnice ne upisuju. 
Postupak osnivanja podružnice je propisan ZTD (dok za poslovnice nemate posebno propisanog postupka) i sastoji se iz tri obvezna koraka:
1) Najprije morate u aktu osnivanja (statutu ili društvenom ugovoru) predvidjeti postupak osnivanja podružnice (ako ga nemate onda morate izmijeniti akt osnivanja i dopuniti ga u tom smislu),
2) Zatim donosite odluku o osnivanju podružnice,
3) Odluka o osnivanju podružnice mora se upisati u sudski registar gdje je upisano sjedište društva (u Vašem slučaju to je konkretno Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu). 
Ključne sličnosti su da niti podružnica, niti poslovnica nije pravne osobe pa su sva prava i obveze koja nastanu u poslovanju bilo podružnice, bilo poslovnice zapravo prava i obveze cijelog trgovačko društva. To konkretno znači da ako Vam podružnica na otoku ili neka od poslovnica budu poslovali s gubitcima, oni će se pokrivati iz imovine cijeloga trgovačkog društva,  a ne samo iz imovine podružnice ili poslovnice. Isto tako ako vas netko tuži radi poslovanja podružnice ili poslovnice tužba se podnosi sudu nadležnom prema mjestu sjedišta trgovačkog društva, a ne u mjestu gdje je osnovana podružnica. 
Za sva dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju. 
Pravno-ekonomska klinika