KissTheCook

ne slažem se. pri zaprimanju tužbe sud po službenoj dužnosti ispituje da li stranke imaju stranačku i parničnu sposobnost kao i ostale pretpostavke koje moraju postojati da bi se tužba uopće poslala na odgovor tuženiku (stvarna nadležnost). ako ne ispunjava te pretpostavke, tužba se odbacuje. ono što je trebalo napraviti je slijedeće; sud u praksi ne gleda za svaki pojedini slučaj da li su stranke još žive, pa tako nije učinjeno niti ovdje (sud većinom pazi na stranačku sposobnost trgovačkih društava). ako je utvrdio da postoje sve pretpostavke za pokretanje litispendencije (ove ostale), sud je evidentno poslao tuženiku tužbu na odgovor. pitanje je tko je tužbu primio za umrlog tuženika i tko je na nju dao odgovor, i zašto u odgovoru nije napomenuto da je tuženik umro. u samom odgovoru na tužbu je trebalo spomenuti da je tuženik umro, priložiti smrtovnicu na kojoj se vidi da je umro prije podnošenja tužbe i napomenuti da tužbu valja odbaciti, a ne prekinuti postupak, zbog pomanjkanja stranačke sposobnosti tuženika, jer je tuženik umro, pa ne može nastupati u parnici (ius standi in judicio). isto kao da netko tuži kamen. ispravan bi bio prekid postupka da je tuženik umro dan poslije podnošenja tužbe sudu, ali ovako budući da sudac očito i nema prakse evidentno je da je šablonski donio rješenje o prekidu postupka. budući da je rješenje o prekidu vjerojatno postalo pravomoćno, i na isto se nije nitko žalio, ono je u cijelosti protuzakonito. stoga protiv istoga treba uložiti izvanrednu reviziju jer odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, tj vaše pasivne legitimacije koja može općenito biti samo do visine udjela koji ste naslijedili u ostavinskom postupku, a koji realno može biti nula.

Ahm... dakle... Dobrovoljni odustanak. (Dragovoljni odustanak) 2. Kriminalnopolitička platforma. Krivičnopravni učinak dobrovoljnog odustanka. Nesporno je da su kriminalnopolitički razlozi od odlučujućeg značenja za krivičnopravno reguliranje dobrovoljnog odustanka. U različitim smjerovima sama teorija traži i nalazi te kriminalnopolitičke razloge. Otuda onda i različite teorije: teorija zlatnog mosta, teorija premije, teorija na bazi ciljeva kažnjavanja, teorija jedinstva kriminalne situacije. Teorija zlatnog mosta to objašnjava interesom društva, da potiče svako otklanjanje opasnosti od zaštićenih dobara i da zato treba stmulirati počinitelja - obećavajući mu da neće biti kažnjen - da odustane od započetog izvršenja djela, da se, dakle, nekažnjeno vrati na obalu prava Teorija premije: ono što opravdava nekažnjavanje u slučaju dobrovoljnog odustanka je unutarnji prijelom kod počinitelja, njegova odluka da dobrovoljno odustane od djela. Taj čin zaslužuje nagradu. Teorija na osnovi ciljeva kažnjavanja: objašnjenje za nekažnjavanje u slučaju dobrovoljnog odustanka nalazi polazeći od cilja kazni i kažnjavanja. Smatra se da u slučaju dobrovoljnog odustanka ni razlozi generalne ni razlozi specijalne prevencije a ni pravednost ne nalažu kažnjavanje takvog počinitelja. Teorija jedinstva kriminalne situacije, ona uzimajući ono najvrednije iz prethodnih učenja, polazi od toga da se mora kao kriminalna politička cjelina uzimati i ocjenjivati učinjena kažnjiva radnja (pripremna radnja odnosno pokušaj) i odustajanje od djela. U svjetlu dobrovoljnog odustanka već poduzeta kažnjiva pripremna radnja odnosno pokušaj, dobivaju nove, za počinitelja i društvo povoljnije dimenzije. Izvor Franjo Bačić Krivično pravo - opći dio četvrto izmijenjeno izdanje Informator, Zg, 1995. str. 261.

Poštovani, za nekoga tko traži besplatan pravni savjet koji se inače naplaćuje, dosta Ste nesptrpljivi.

par savjeta: 1. prvo naučiti pravopis 2. pa onda naučiti nazive 3. pa onda pročitati zpp = put do uspjeha

Vi joj ne možete pomoći piskarajući po forumima tražeći neko brzo (a kvalitetno) rješenje. Neka se najbolje obrati nekom odvjetniku. Rješenja ima, no međutim ono je toliko daleko i komplicirano da je povoljno rješenje za nju gotovo nemoguće, a ako je i moguće slijede joj godine parničenja i sudskih troškova koji i ako padnu na teret njenog muža i njegove mame se nikad neće moći namiriti jer su oni kao i ona sama, pogađam, siromašni kao crkveni miševi. Kraj.

prijavite ga državnom inspektoratu. oni ionako žive za ovakve slučajeve.

Svakako se obratiti u taj ured. Ako tim putem ne uspijete ostvariti nikakav uspjeh ili povratnu informaciju, pustite neka vašu prijateljicu tuže. U kaznenom postupku ćete saznati sve detalje ionako, a sud će vam na početku dati mogućnost da se izmirite bez procesuiranja.

to se ne traži od poslodavca nego od mirovinskog osiguranja. napiše se zahtjev u kojem odvjetnik traži dostavu podataka o stanju zaposlenja/mirovine subjekta (za kojeg kažete da vam je protustranka u postupku, a sve u vidu pokretanja ovrhe) i tražite točan iznos primanja da bi znali koliki dio plaće mu zaplijeniti (kao).

Obratite se u odvjetnički ured iz kojeg je ponikla opomena. U svakoj opomeni piše kojim putem da se očitujete o opomeni, da li telefonski ili pismeno. Najčešće je to u roku od od 8 dana. Ukoliko je taj rok prošao a niste se obratili na adresu odvjetničkog ureda, pokušajte to učiniti što prije ako već tužbu nisu poslali na sud.

Evo samo dva mala savjeta (bar ih ja koristim) 1. Čovjekov mozak može zapamtiti oko 10 stvari odjednom. (testirajte da vam netko kaže 10 stvari i onda probajte to ponoviti) Dakle ne treba forsirati mozak da u kratkom vremenu upamti veliku količinu podataka, jer je to biološki nemoguće. Zato za pravosudni treba vremena i puno ponavljanja. 2. Neposredno pred usmeni nakon učenja ne gledati tv, niti čitati novine, niti slušati glazbu, najbolje je otići spavati. Zvuči ortodoksno, ali mozak nesvjesno ubacuje nove informacije i izbacuje ono što ste naučili. Tako da umjesto neke zakonske podjele, vi ćete se sjećati onih rudara u Čileu, ili kako će sutra u Dalmaciji biti vedro, a u zagori mjestimice oblačno.

OD 20 dana do 9 mjeseci. I pritom ne mislim na Zagreb.

Slažem se. Ali ovo nije taj slučaj.

Sve. Jer kamata je naknada banci za korištenje novca.

Članak 210. Zakona o nasljeđivanju Ostavinski se postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s ­­njima izjednačenu ispravu. Dakle realno može banka dostaviti tu ispravu sudu kao interesent namirenja duga da se pokrene ostavinski postupak. Članak 226. Zakona o obveznim odnosima (1) Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja. apsolutna zastara -5 godina, ali od svakog pojedinog potraživanja.

Odgovor je pogrešan. Dug na kartici ulazi u pasivu imovine pokojnika i po pravomoćnosti rješenja u ostavinskom postupku svi nasljednici umrloga dijele i aktivu i pasivu u onom omjeru u kojem su ju nasljedili. Imali smo u odvjetničkom uredu ovaj slučaj, banka je tužila nasljednike za dug umrloga.

Tako da se sudu pošalje zahtjev za proglašenje nestale osobe umrlom. Kada sud donese takvo rješenje, takva osoba smatra se kao da je mrtva i na nju se dalje primjenjuju pravila Zakona o nasljeđivanju što se tiče daljnjeg vlasništva cjelokupne imovine. Takvo stanje postoji dok interesenti (nasljednici) ne dođu i traže svoj dio.