notarica

Do sad sam radila kao pravnica u pravosuđu, a nedavno sam prešla u javno bilježništvo. I svi su se čudom čudili mojoj odluci, jer tko danas normalan odlazi sa državnih jasla u neizvjesni privatni sektor. Samo bi se nadovezala svojim iskustvom: Obožavala sam i obožavam oba posla, makar su toliko raznolika, te svojevrsna razina euforije za otkrivanjem i učenjem mi zasad nakon 4 godine radnog staža još nije prestala. Ali šro se tiče vježbeništva, mislim da je to najlakše odraditi u pravosuđu,. Ne samo što imaš najviše komocije i vremena za učenje, već i najbolje možeš shvaiti mrežu pravnih zavrzlama, stavove suda, koordinaciju s drugim službamam uprave, policije, porezne.... Meni to sve danas jako pomaže na ovom drugom poslu.

Nekim gruntovnicama je dovoljna izjava te osobe, kojom ona pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da se upis u gruntovnicu odnosi uprasvo na nju, da se radi o ranijem mjestu prebivališta, staroj adresi i slično. Na izjavi se ovjeri potpis, i to je to.

Da. S trećom osobom možete sklopiti ugovor o prijenosu svog poslovnog udjela u svojstvu člana/osnivača društva. Vaša funkcija direktora ovdje nije bitna. Samo provjerite odredbe svog Društvenog ugovora je i za prijenos potrebna suglasnost Društva. U tom slučaju bez drugog osnivača/člana nećete moći.

Bez obzira radi li se o fizičkim ili pravnim osobama, mogući su prijenosi tražbine ili dugovanja na trećeg subjekta (opet fizičku ili pravnu osobu). Zakon o obveznim odnosima regulira to, npr. ugovor o cesiji, asignaciji, preuzimanje duga, pristupanje dugu, preuzimanje ispunjenja i slično.

Joj...! Pa recite za početak tko bi bili djedovi nasljednici? Djeca? Unuci? Tko ste vi? Rodoslovlje..?

Po čl. 77 Zakona o nasljeđivanju ne možete pobiti to darovanje. Darovanja u korist trećih osoba mogu se pobijati radi nužnog dijela samo ako su učinjena u zadnjoj godini života ostavitelja. A ako se radi o darovanjima u korist zakonskih naasljednika, darovanja se mogu pobiti bilo kad.

Po zakonu supruga ima pravo na bračnu stečevinu. Međutim, u slučaju da je netko osporava, kao što čini vaš otac, odluka je na sudu. Sud će priznati majčin doprinos, no, koliki će on biti ovisi o cijelom suđenju.

Pričitajte se ove silne postove o razlici između oporuke, darovanja i ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju. Kod oporuke možete tražiti nužni dio. Kod ugovora ne.

A kakve to veze ima s nasljednim pravom?

Sestra može raspolagati imovinom mlt. djece uz suglasnost Centra. Pitanje vam je da li će Centar dozvoliti baš svako namjeravano otuđenje imovine djece.

Ne slažem se, to je i pravno pitanje. Javni bilježnik, koji vodi ostavinu dužan je proglasiti oporuku, te je opisati: vrsta oporuke po obliku, na čemu je pisana, koji sredstvom, kakav papir, je li oštećena, brisana i slično... Također će konstatirati tko je predao oporuku i u kojem stanju (otvorenu, zatvorenu, oštećenu). Zato preporučam: svako prčkanje po oporuci može dovesti do još većeg stupnja mogućnosti osporavanja i pobijanja.

Osim toga, nasljednici na ostavinskoj raspravi svoje izjave o rodoslovlju i imovini daju pod kaznenom i materijalnom odgovornošću. Također i sam javni bilježnik na ostavini pita: je li pokojni imao bračnog ili izvanbračnog druga. Pa ako vas namjeravaju zanijekati, upozorite ih da time čine i kazneno djelo i da mogu odgovarati i građanski.

Darovanjem se vlasništvo prenosi odmah. Preporučam da se uknjižite u gruntovnicu. Postoji također još jedan institut kojim se vjerovnici mogu poslužiti. Mogu podnijeti tužbu radi pobijanja darovanja svog dužnika, ukoliko je dužnik darovao zato da bi izbjegao plaćanja duga. Ali koliko sam shvatila, dugovi nastaju nakon darovanja.

Pa upravo na to pitanje će odgovoriti sud.

Izvanbračni drug i djeca iz ranijeg braka su nasljednici I. nasljednog reda i nasljeđuju na jednake dijelove. Osim toga izvanbračni drug može tražiti 1/2 imovine stečene za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Zato, recite djeci da je zakon na i vašoj strani.

Tražite bračnu stečevinu u parnici. A onda tražite razvrgnuće suvlasništva.

Apsolutno da.

Jeftinija vam je varijanta da idete u knjižaru Narodnih novina i kupite obrazac darovnog ugovora (nekoliko kuna), sami ga ispunite, i dođete k javnom bilježniku, pa da darovatelj samo ovjeri svoj potpis.

Nije mi baš jasno kako to mislite dati zemlju u trajni posjed. Mislite li na vlasništvo ili na neku od služnosti. Osim toga, svoj dio ste mogli braći ustupiti već u ostavini. Sad možete s braćom sklopiti ugovor o darovanju (za prijenos vlasništva), ili ugovor o zasnivanju neke služnosti (npr. plodouživanje, ili neki oblici stvarnih služnosti), ako ne želite prenesti vlasnišvo. Kod javnog bilježnika možete doibiti sve informacije.

Po hrvatskom zakonu, oporuka je, tako kako je opisujete, valjana.

Anonimac vam je rekao dobro. Pokrenite izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasništva (geometrijskom diobom nekretnine, ako je moguća, ili diobu isplatom u novcu).

Poslije smrti nasljeđuje se kako imovina, prava, tako i dugovi ostavitelja. Za dugove nasljednik odgovara samo do visine vrijednosti nasljeđene imovine. Npr. ako vam nasljedstvo vrijedi 5.000,00 Eura, tada odgovarata samo do tog iznosa, bez obzira da li je dug možda i veći. No, morate zanti da vjerovnici mogu zahvaćati i vašu imovinu, a ne samo nasljeđenu, ali opet samo do visine 5.000,00 eura.

Mislim da se ne trebaš brinuti. Prijava je isti sistem kao i za pravosudni. A ta potvrda poslodavca može glasiti tipa "nakon položenog pravosudnog radila je na pravnim poslovima od do" poptis pečat. Ne moraš davati opis raadnog mjesta, ali ti savjetujem da za detalje nazoveš HJK. vrlo su ljubazni i sigurno će ti pomoći.

Vidi članak 87 Poslovnika. Htjela bih samo skrenuti pažnju, unatoč tome što piše za spise povjerenih poslova, na ispitu sam čula da kandidati odgovaraju za spise povjerenih poslova da se čuvaju 5 godina od dana kad su dostavljeni (vraćeni) sudu. Zato ako te pitaju na ispitu, reci i jedno i drugo, ovo drugo je očito pravililo prakse.

Pod 1) Koliko sam shvatila u tvom prvom postu nije ni bilo pitanja, niti traženja pomoći. Pod 2) Kao pravnica, kojoj bi se postavila u radu problematika promjena društva, prvo bih pročitala ZTD, i vidjela što piše ili ne piše (a u čl. 62 piše da jb samo ovjerava prijavu, a ne piše da i mora sastaviti ili podnijeti prijavu). Pod 3) Moram početi koristiti smajliće da ne izazivam neobuzdan bijes. Pa tako moj prvi post glasi: Otkrili smo Ameriku?