Jump to content

zelenaberetka

Korisnik
  • Broj objava

    216
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je zelenaberetka objavio

  1. evo ako nekoga zanima https://branitelji.gov.hr/vijesti/odobrene-stipendije-fonda-za-stipendiranje-hrvatskih-branitelja-iz-domovinskog-rata/1997
  2. Da ima nelogičnosti no za to će te se morati obratiti zakonodavci ili min. branitelja pa neka vam oni objasne. Što je pisac htio reći možda niti on sam nezna. Onako letimično jedan od razloga bi mogao biti : Članak 29. (3) Osobama iz stavka 1. ovoga članka nakon prestanka zaposlenja može se odrediti novi iznos starosne mirovine ako su navršile najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi zaposlenja i ako su ispunjeni uvjeti za tu novu mirovinu propisani ovim Zakonom ili Zakonom o mirovinskom osiguranju. no i to mi izgleda zanemarivo u odnosu na sve i koliko bi to iziskivalo novaca nemam pojma , ali tko sam ja .... Ima tu i nelogičnosti koje mi nisu apsolutno jasne , kao npr. : Članak 37. (4) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona kod kojih je potpuni gubitak radne sposobnosti u potpunosti nastao kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koji se zaposle manje od 3,5 sati dnevno invalidska mirovina se ne obustavlja. (7) Nakon zaposlenja ili početka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje, kao ni nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje osobe iz stavaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka ne podliježu kontrolnom pregledu. Ako je netko potpuno radno nesposoban tu je za mene kraj priče , no eto i takva nelogičnost prolazi. U kontradiktornosti sa Rješenjem koje je donio HZMO u postupku ostvarivanja mirovine zbog gore navedenog i u kojem stoji da svaku promjenu koja utječe na doneseno rješenje prijaviti u roku od 15 dana. No eto ako bi se netko i sjetio toga zato je tu " da ne podliježu kontrolnom pregledu " . Da je sve čisto baš i nije , da li bi bilo posla za Ustavni sud vrlo vjerojatno , no dalje ću se suzdržati.
  3. Nažalost , nema se tu što pitat , mislim može se poslati , ništa ne košta , ali je potpuno jasno .Od čl 26.-48. odnosi se na sve između kao i na prvi i zadnj članak u tom nizu. . slijedeći 52., 55. , 56. , 141. odvojeni su zarezom i onda opet kao na početku slijedi i 145.-147. šema ista kao na početku. Bilo bi dobro da je tako kako neki misle ali već je izrečeno da za to nisu predviđena sredstva u proračunu za 2018.
  4. Kao i u odgovoru gore , dakako i vi imate pravo na svoje mišljenje , no da završim , neznam što je nejasno u ( što sam već napisao ) : E sada kada je Zakon izglasan u Saboru , na svakome pojedincu je da sam , kada se za to steknu uvjeti , odluči da li će prema HZMO-u podnositi ikakve ili nikakve zahtjeve za novim utvrđivanjem vrijednosti mirovine . Da li ima sve potrebne papire ( ovisno o slučajevima pod kojima je odlazio u mirovinu ) , ili će neki morati prije toga ishoditi kojekakve statuse i tek nakon toga podnositi Zahtjeve , sve su to dalje nijanse. To što su neki dijelovi Zakona " na čekanju " , iako je sami Zakon bio obećan u cijelosti od 2018. godine , ima svoje razloge no tu bi zasigurno ušli u sferu politikantstva tako da ... Kao i u : Upravo zbog toga su pojedini članci zakona na čekanju i stupaju na snagu 01.01.2019. godine. Ako ne bude kasnije promjena istoga zakona koji je danas izglasan , u 2018. godini prilikom donošenja proračuna za 2019. godinu trebala bi biti predviđena sredstva za provođenje tih članaka zakona koji će stupiti na snagu sa 01.01.2019. godine... A kada bude i prva isplata mirovine nakon po vašemu : " Kad dođe 01.01.2019. god. i prva isplata mirovine za taj mjesec budemo se čuli dragi kolega " . Neće biti ništa , jer obratite pažnju označeni tekst crvenom bojom...... a također obratite pažnju na tekst plavom bojom , no o tome ne želim jer je to pravni forum i toga se držim .
  5. Ja stvarno nenam dokle sežu vaše misli. Kakve sad veze ima smanjenje mirovina od 10% sa ovim zakonom o braniteljima ?????? A tko je uopće rekao da se stare mirovine prevode i da to stoji u zakonu ????? Ako sve ostane kako je onda će svaki korisnik, za sebe , morati predati zahtjev za ostvarivanje određenih prava ako smatra da je to za njega povoljnije ....... Dakako imate pravo na svoje mišljenje i nitko vas ne tera da vjerujete u nešto što niti sami ne želite vidjeti /vjerovati....
  6. Kako nekejednostavne stvari zakomplicirati...... Pa zar vam nisu u odgovoru naveli : " Trnutačno ne postoje finacijski uvjeti koji bi omogućili prevođenje svih odredbi koje se odnose na mirovinsko osiguranje. " Upravo zbog toga su pojedini članci zakona na čekanju i stupaju na snagu 01.01.2019. godine. Ako ne bude kasnije promjena istoga zakona koji je danas izglasan , u 2018. godini prilikom donošenja proračuna za 2019. godinu trebala bi biti predviđena sredstva za provođenje tih članaka zakona koji će stupiti na snagu sa 01.01.2019. godine...
  7. @ Kompa , meni je to sve jasno no zbog pojedinih stavova nisam niti želio ulaziti u raspravu o tome , jer ako nekome navedeš nešto i uputiš ga na članak taj i taj i nema koristi , koja bi tek korist bila ulaziti u raspravu. npr. Članak 217. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim: a) članka 49. stavaka 1. do 4. i 6., članaka 50., 51. i 69. stavaka 2. do 4. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. ožujka 2018. godine, b) članaka 26. do 48, 52., 55., 56., 141., 142. i 145. do 147. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine i c) članka 125. stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga Zakona stupaju na snagu danom početka školske godine 2018./2019. i članka 125. stavka 4. ovoga Zakona koji stupa na snagu danom početka akademske godine 2018./2019 a u obrazloženju vlade istog članka stoji : Članak 217. Člankom je propisano da Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredbi koje se odnose na mirovinska prava, dodjelu novčane protuvrijednosti osobnog automobila umjesto dodijele osobnog automobila za HRVI 100% I. skupine i školske udžbenike. A kolega iz rasprave mi nameće : Članak 217. Člankom se određuje rok u kojem se odredbe Uredbe o metodologijama vještačenja trebaju uskladiti s odredbama ovoga Zakona. lp E sada kada je Zakon izglasan u Saboru , na svakome pojedincu je da sam , kada se za to steknu uvjeti , odluči da li će prema HZMO-u podnositi ikakve ili nikakve zahtjeve za novim utvrđivanjem vrijednosti mirovine . Da li ima sve potrebne papire ( ovisno o slučajevima pod kojima je odlazio u mirovinu ) , ili će neki morati prije toga ishoditi kojekakve statuse i tek nakon toga podnositi Zahtjeve , sve su to dalje nijanse. To što su neki dijelovi Zakona " na čekanju " , iako je sami Zakon bio obećan u cijelosti od 2018. godine , ima svoje razloge no tu bi zasigurno ušli u sferu politikantstva tako da ..........
  8. Niti želim niti imam želje da bi nešto glasilo onako kako vi imputirate . Moje poimanje prava je zasigurno drugačije nego Vaše i nema smisla da navodim u koliko sam slučajeva pomogao braniteljima , no to i nije tema ali.... Iako nemam običaj nešto komentirati što bi bilo kad bi bilo , pa tako i prijedlog ovog zakona , evidentno je na linku koji je ostavljen u postovima iznad i sve stoji što sam napisao. E sada što Vas pogađa što niste u pravu sa "proračunom " e to je baš vaša stvar , a moja želja je bila da i vi ponovno pročitate, budući da to imputirate drugima . Zaista neznam kako vam je to promaklo . Članak 202 . govori o ...... pravo iz članka 36 ostvaruju i branitelji koji su ostvarili ..... Dajte si pogledajte članak 217. koji je onako kako sam Vam i napisao , a link je stavio Kompa: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2017/11 studeni/67 sjednica Vlade Republike Hrvatske//67 - 1.pdf Da ne bi otišlo off topic , a ja zbog bolesti baš i nemam toliko vremena i mogućnosti , možemo kada Zakon bude izglasan i objavljen u NN. Lp
  9. Poštovani , kako ste sami napisali ..." Kolega nemojmo biti djeca pročitajte zakon redom do kraja " u postu , meni nije potrebno objašnjenje. Samo me zanimalo da li i sami radite na isti način. Ja sam prijedlog zakona pročitao i pazite sad u njemu stoji u čl.217. da taj zakon stupa na snagu 8. dana od dana objave u NN osim : b ) čl. 26-48 , 52,55,56,141,142 i 145-147 stupaju na snagu 1.01.2019. Dakle prema tome te stavke nisu niti trebale biti predvđene u proračunu za 2018. nego će bit iskazane u proračunu ( bar bi trebale biti ) za 2019. godinu. Nadam se da Vam je sada malo jasnije . Lp
  10. Sukladno Vašoj uvodnoj rečenici , molio bih ako nije problem , odgovor , na dio ...... bi se enormno povećala što mirovinski sustav pa tako i proračun za 2018. god. na stavci Ministarstva branitelja nije predvidio....... Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.
  11. Pa nisam niti rekao da je ovrhovoditelj hrvi, socijalni slučaj itd. Ovršenik ima status hrvi-a i po starome da se ovrha vodi pred sudom automatizmom je bio oslobođen plaćanja sudskih pristojbi. I da , taj spor sam bio izgubio jer je donesena politička odluka , no kako sam priložio rješenje o statusu hrvi nisam platio nikakve troškove. Konkretno za ovaj slučaj sa Eko-flor-om , da li ovršenik , koji ima status Hrvi , treba podnesti prigovor na doneseno rješenje o ovrsi , u cilju oslobađanja plaćanja javnobilježničke nagrade i troškova ???? On ne osporava glavnicu od cca 25 kuna plus zatezne kamate od datuma dospijeća 07/17. koji su predmet ovršnog postupka. Kako je i navedeno u postu radi se samo o plaćanjuj avnobilježničke nagrade i troškova..... Za ovo : " ovršeni ako izgobi spor( ne podnese prigovor ili izgubi spor na sudu) plaća troškove koje je imao ovrhovoditelj. " koja je veza između izgubi spor i navoda u zagradi " ne podnese prigovor " ????? Ako ne podnese prigovor , prema stajalištu US , ovršenik se prešutno slaže sa rješenjem o ovrsi..... tako da ..... Što se tiče troškova u OZ stoji : Troškovi postupka Članak 14. (1) Troškove postupka u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja. (2) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće provesti. (3) Troškove postupka koji je sud pokrenuo po službenoj dužnosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava. (4) Ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje. (5) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. (6) Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka. (7) O troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja. (8) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja mogu već u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se, radi naplate predvidivih troškova postupka, odredi ovrha protiv ovršenika, odnosno protivnika osiguranja. Na temelju takvoga rješenja o ovrsi sud će provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovršenika, odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju buduće namirenje troškova postupka. (9) Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za predvidive troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun te za koje predvidive troškove zahtijeva određivanje ovrhe i njihov ukupni obračun Znači nema konkretno niti jednog stavka koji bi bio u koliziji sa Pravilnikom o oslobađanju od snašanja troškova pružanja javnobilježničkih usluga ( NN 19/1996 ) . Da li se vezati na stavak 5. a nakon okončanja postupka postupiti po stavku 6. no to bi po meni predmijevalo prvo sve platiti pa onda tražiti povrat na osnovu gore iznesenog pravilnika ????????
  12. Pozdrav, Evo imam jedno pitanje u svezi oslobađanja plaćanja troškova javnobilježničkog postupka. Naime javni bilježnik je donio Rješenje o ovrsi gdje je ovrhovoditelj Eko-flor plus doo a ovršenik xxxxxxx. Što se tiče ovrhe duga za odvoz komunalnog otpada sve je čisto i tu nije ništa sporno. U rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je pokrenulo odvjetničko društvo hanžeković & partneri koji zastupaju ovrhovoditelja , na prednjoj strani je prijemni štambilj javnog bilježnika u kojem stoji kada je isto zaprimljeno.... U nastavku rješenja navode se Nastali trošak : Sastav ovršnog prijedloga + pdv Javnobilježnička nagrada + pdv Trošak dostave + pdv Javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi da se isti sa navedenim dugom uplati u roku 8 dana , a navode se i predvidivi troškovi. I evo sada da prijeđemo na bit problema tj. nedoumice. Naime prema Pravilniku o oslobađanju od snašanja troškova pružanja javnobilježničkih usluga ( NN 19/1996 ) stoji u : Članak 2. Javni bilježnik može osloboditi stranku plaćanja javnobilježničke nagrade i troškova ako se radi o: a) socijalno ugroženoj osobi b) žrtvama domovinskog rata c) invalidima domovinskog rata Nebitno , no radi se o kategoriji HRVI. Na upit kod javnog bilježnika dobiva se odgovor da se to ne odnosi na rješenje o ovrsi nego npr. kod ovjere potpisa itd. i ne žele uopće razgovarati o tome. Iz Rješenja US RH Broj: U-I-104/2014 od 13.5.2015. godine iz jednog prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti sa ustavom vidljivo je da je u očitovanju Ministarstva pravosuđa Ustavnom sudu , koje je US prihvatio , između ostaloga navedeno da je : ..........kroz odredbe članaka 252.a -252.l Ovršnog zakona uvedena je u ovršnopravni sustav javnobilježničkaovrha na temelju vjerodostojne isprave, slijedeći nastojanje da se iz sudskog sustava izdvoje oni predmeti koje, s obzirom na njihov, u osnovi nesporni karakter, mogu rješavati druga tijela. Prema navedenom uređenju javnim bilježnicima povjereno je samo određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i obavljanje dostave rješenja o ovrsi te stavljanje klauzula pravomoćnosti i ovršnosti na rješenja o ovrsi ako ovršenik ne bi pravodobno podnio prigovor.................. Znači po starome zakonu , koji sam prošao i sam radi jedne ovrhe a vodila se na Općinskom sudu , uredno sam priložio Rješenje o statusu HRVI i bio oslobođen sudskih pristojbi , apsolutno nisam ništa platio . Sada ispada „ po bilježniku „ da HRVI u ovom gore iznesenom slučaju nema pravo na oslobođenje..... Kako je u istom očitovanju navedeno ciljevi donošenja OZ-a bili su daljnji razvoj učinkovitog ovršnog postupka ( pojednostavljenje i ubrzanje postupka , smanjenje troškova , rasterećenje sudova ) te jačanje pravnog okvira za zaštitu stranaka u postupku. Po meni javni bilježnik bi trebao postupiti prema Pravilniku o oslobađanju od snašanja troškova pružanja javnobilježničkih usluga ( NN 19/1996 ) no kako ne želi , bar tako iznosi u telefonskom razgovoru. Da li da u ovom slučaju ovršenik izjavi prigovor u kojem bi zahtijevao da se o njegovoj eventualnoj obvezi građanskopravne naravi provede rasprava pred sudom , u kojem bi iznio da u potpunosti prihvaća i priznaje dugovanje prema ovrhovoditelju ali da istovremeno traži Oslobađanje plaćanja troškova javnobilježničkog postupka. Svaki savjet je dobrodošao ; ) i nadam se da nisam previše zakomplicirao.....
  13. Budući da se radi o prijedlogu Zakona neda mi se istoga sada čitati, no iz dosadašnje prakse kada treba nešto nekome uzeti , pa da za primjer uzmen Zakon o izmjenama i dopunama zakona o smanjenju mirovina ostvarenih po....... u kojem je navedeno da će isti provesti HZMO bez donošenja Rješenja tako je to i odrađeno i tu nije bio problem za provjerom svakog korisnika. U ovom zakonu kojega vi spominjete ne vjerujem da će takvo nešto stajati a i bio bi pre veliki broj korisnika koje bi oni tj.HZMO trebali obraditi i utvrditi stanje prema istome. Prema tome( to nam je naša borba dala ) ukoliko vi znate da je novi zakon povoljniji za vas morate osobno podnijeti Zahtjev prema područnom uredu / ispostavi HZMO-a kojem pripadate prema mjestu prebivališta za novim izračunom mirovine prema tom zakonu.... Ukoliko vam zahtjev bude usvojen pripadajuća sredstva ostvarujete od prvog idućeg mjeseca od dana podnošenja Zahtjeva.
  14. Poštovani, ja jako dobro pamtim dane kada se na ovom forumu raspravljalo argumentirano i uvažavajuči tuđa mišljenja i nadasve pomagajući određenim osobama. Jako dobro pamtim člana Morsyvuk i tadašnje rasprave koje su bile na izrazito visokom nivou ( Mrljavac Vam može biti odličan svjedok za ta vremena ). Da li sam se trebao komentarom obratiti <<<<<kao što kažete " onima na linku" , ne i opet ne . Vidite kao predlagatelj za ocjenu ustavnosti tog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o smanjenju mirovina.......... bila je i moja malenkost neovisno o bilo kakvim udrugama i forumima. Koliko vas je sa foruma sudjelovalo samostalno u svemu tome , mislim da mi je potpuno jasno.. Braneći Gorand na ovakav način ne vidim svrhu , jer iz jedne takorekoć proste rečenice bez da se osvrne pravim komentarom , na način koji je on to učinio , to je apsolutno njegova konstatacija , jer ničim nije dao naslutiti da prenosi njihovo tumačenje niti se ogradio od toga. Na ovakav način naprosto ispada da iz tog linka izvlači jednu činjenicu i prenosi drugima jer " oni kao nisu sposobni to iščitati ". No coment. Na masu foruma na kojima sudjelujem , a smatram da bi to bio slučaj i ovdje, ukoliko iznosiš svoj post , očituješ se na post koji je iznad tvoga , a ako ne koristiš opciju citiranje nečijeg posta. No to je samo moje mišljenje. Cilj moga postao bio mi je pomoći vama koji lutate pravnim bespućima i da se nepotrebno ne nasadite na bilo čija neutemeljena mišljenja i tvrdnje i stvarajući sebi i drugima lažne nade. Daj Bože da sam ja dobio krive informacije od državne institucije i da su se otvorile mogućnosti da se putem Prijedloga za ocjenu ustavnosti ruši članak 6.a spornoga zakona, no zaista mislim da se ministar , odnosno vlada nisu zaigrali i tek tako zanemarili činjenicu ako su se stekli uvjeti za ukidanje tih 10%. No kako nisam ekonomista , nisam kompetentan odgovoriti da li su se stekli uvjeti ( po meni ne što se tiče kvartalnih perioda ) a poslao sam i mailove na niz istaknutih ekonomista i nitko se nje referirao na ove podatke ina moju korespodenciju sa tom institucijom. Unatoč svemu naprosto nisam mogao odgovoriti u dvije rečenice i za kraj pozdrav svim ljudima dobre volje, a posebno onima koji su spremni primiti sugestiju.
  15. Sve 5 , no budući da se u gore iznesenim postovima više iznose politički stavovi itd..... u taj članak 186/a nisam želio ulaziti jer sam se referirao na tvrdnju : "....a sad da odlući o stavci koja se nikad ne može ispuniti (3%)... " , dao sam samo okvirnu smjernicu. Eto koliko sam vidio na dosta mjesta se miješaju pojmovi , a pogotovo Prijedlog za ocjenu ustavnosti/Ustavna tužba . Ovo ne pišem , radi Vas , jer ste i pre dobro upoznati s time , nego radi gore iznesenih tvrdnji da se stavka ne može ispuniti,a ja sam došao u posjed sasvim drugačijih podataka. Ako netko misli da to nije ispravno poštovani komentatori podnesite Prijedlog za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu u svezi članka 6.a dotičnog zakona , no i to treba argumentirati , a u cilju svega toga iznio sam gornje podatke i metodologiju , da se ljudi jednostavno ne dovode u zabludu.....
  16. nastavno na tvoju konstataciju odgovor ti leži u ovoj rečenici: “Stoga je ta odluka Vlade Republike Hrvatske deklaratorne naravi. Ispunjenjem pretpostavki propisanih stavkom 1. članka 6.a ZoSMPP-a prava adresata na mirovinu i mirovinska primanja u povećanom iznosu od 10% postaju utuživa.” Ako su ispunjeni svi uvjeti za donošenje odluke od strane Vlade, a Vlada to nije učinila, znači ispunili su se uvjeti za utuživanje, pa u tom smislu svoja prava možeš ostvarivati u parnici protiv RH predm Općinskim građanskim sudom. A sada što se tiče po tvome " o stavci koja se nikada ne može ispuniti " : Deficit državnog proračuna vodi se na godišnjoj i na tromjesečnoj razini. Godišnji se podaci objavljuju na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku i dostupni su pod poveznicom - Izvješće o prekomjernome proračunskom manjku i razini duga opće države, Republika Hrvatska, 2017. (tablica 1) dok se tromjesečni podaci objavljuju samo na internetskim stranicama Eurostata i dostupni su pod poveznicom - http://ec.europa.eu/eurostat/web/government-finance-statistics/data/database Tromjesečni podaci kvartalni BDP 77.361,40 85.039,70 94.517,27 86.276,46 kvartalni deficit -3.852,30 1.263,20 3.154,10 -3.322,20 % -4,98 1,49 3,34 -3,85 Godišnji podaci godišnji BDP 343.194,82 godišnji deficit -2.757,20 % -0,80 Dakle, prilikom izračuna kvartalnog deficita, koriste se kvartalni podaci za BDP, a prilikom izračuna godišnjeg deficita, koristi se godišnji podatak. Iz tog razloga se zbrajanjem postotaka na kvartalnoj razini, ne može dobiti postotni udio deficita u BDP-u na godišnjoj razini. Evo ovo je za domaču zadaću, prije iznošenja određenih tvrdnji treba se jako dobro upoznati sa određenom tematikom......
  17. Malo me bode u oči 6.mjesec 2016. kada ste bili ocjeni radne sposobnosti i kako ste naveli da vam diskretno govore da u poreznoj nađete vezu da se to riješi... Po meni potpuno irellevantno , jer kao što sam u postu gore iznio .... U takvim slučajevima, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje priznaje pravo na mirovinu ako bez razdoblja osiguranja za koja nisu plaćali doprinose ispunjavaju potrebne minimalne uvjete mirovinskog staža, koji su propisani za pojedinu vrstu mirovine..... Što je i potpuno logično i nema nikakve veze da li je vaše dugovanje u zastari ili ne ...mislim i siguran sam da vas i HZMO lagano drži na ledu ..S obzirom na protek vremena koliko je vaš predmet u radu probijeni su svi pozitivni zakonski propisi... Ja bih vam preporučio da sukladno Zakonu o općem upravnom postupku postupite prema članku : Izjavljivanje žalbe Članak 105. (2) Stranka može izjaviti žalbu i kad rješenje nije doneseno u zakonom propisanom roku. 110. stavak 2. (2) Kad stranka izjavljuje žalbu zbog nedonošenja rješenja u propisanom roku, žalba se može predati izravno i drugostupanjskom tijelu. jer su ispunjeni preduvjeti : Rok za donošenje rješenja Članak 101. (1) Službena osoba dužna je u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. (2) Službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. (3) Ako službena osoba u propisanom roku ne donese rješenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti žalbu, odnosno pokrenuti upravni spor. A da bi se osigurali sa svih strana, prije podnošenja Žalbe Središnjoj službi HZMO-an, područnom uredu HZMO-a uputite Zahtjev za donošenjem Rješenja sukladno Članak 102. (2) Stranka ima pravo tražiti da javnopravno tijelo donese rješenje kojim se utvrđuje da je zahtjev stranke usvojen. Javnopravno tijelo dužno je izdati takvo rješenje u roku od osam dana od dana traženja stranke. Lp
  18. Pozdrav, ma sve ok , tu smo da pokušamo pomoći jedni drugima ...Što se tiče postupka i traženja veza pošaljite im vi dopis/požurnicu i zahtjevajte da se to konačno riješi , obavijestite i ministra financija kao i ministra branitelja , e tu dolazite na @ bovu što vam je napisao o privilegijama.eto ostaje vam samo privilegija da se u određenom postupku pozovete na to što ste bili branitelj i dragovoljac i sada ste prisiljeni tim činjenicama baratati da se nešto riješi u razumnom roku...žalosno ali istinito... Lp
  19. Sve ok, @stkaos je odmah shvatio da se radi o onom potrebnom uvjetu 1/3 radnog vijeka koji se skraćuje za određene stavke da se sada ne ponavljam, iako po meni recimo bilo kakvo služenje vojnog roka , da li obavezno ili dragovoljno , bilo bi pošteno da budu plaćeni doprinosi pa makar i po nekakvom prosjeku i da u konačnici uđe u izračun mirovine. Vrijeme provedeno u DR-u , ajmo reći kao staž , se pridodaje ostvarenim godinama radnog staža i to se vidi na cjelokupnoj mirovini kao što ste i rekli. Razlog, što ne dobiva invalidsku mirovinu , po meni je vjerojatno, a i sam je rekao da su mu njihova potraživanja otišla u zastaru ( u postu iznad ) , i sada ga drže na ledu ...Ima tu još opcija , bar se nadam , ovisno o njegovom razrješenju , npr. kao što je najniža braniteljska ( ako zadovoljava uvjete za istu ) , no otom potom jer bi sada sa time samo zakomplicirali... Lp
  20. @stkaos Pozdrav, evo par informacija pa ako može pomoći ok .... Zakon predviđa petogodišnji rok relativne i desetogodišnji rok apsolutne zastare, a ona počinje teći za obvezu doprinosa iz 2002. godine s 01. siječnja 2003. godine. Relativna zastara nastupa s 01. siječnja 2008. godine, jedino i samo u slučaju ako u razdoblju od 01. siječnja 2003. pa do 01. siječnja 2008. godine nadležno tijelo nije poduzimalo radnje na naplati svog potraživanja, tj. slalo Vam rješenja kojima se utvrđuje Vaša obveza plaćanja doprinosa, opomene, pokrenulo ovršni postupak i sl. U tom slučaju relativna zastara ponovno počinje od dana kada su predmetne radnje poduzete i vrijeme koje je potrebno da bi nastupila je ponovno 5 godina od zadnje poduzete radnje radi naplate. Dakle, tijek relativne zastare se može prekinuti i ponovno počinje teći. Stoga, ukoliko u razdoblju od 2003. do 2008. godine nadležna tijela nisu poduzimala radnje radi naplate, pa sada protiv Vas pokrenu ovršni postupak, Vi ćete u svom prigovoru na takvo rješenje o ovrsi istaknuti prigovor proteka petogodišnjeg roka, relativnu zastaru, te nadležno tijelo neće od Vas moći naplatiti svoje potraživanje. Međutim, sve do nastupa apsolutne zastare, nadležna tijela mogu od Vas pokušavati naplatiti predmetnu obvezu, a na Vama je da ističete prigovor zastare. Apsolutna zastara u Vašem slučaju nastupa 01. siječnja 2013. godine za obveze iz 2002. godine i tada prestaje pravo HZMO-a na obračunavanje doprinosa i kamata za koje Vas terete. Ova zastara se ne prekida radnjama radi naplate od strane nadležnog tijela, te protekom roka od deset godina otpada u cijelosti pravni osnov s kojeg Vas HZMO tereti i oni više nemaju pravo da uopće postave zahtjev za naplatu prisilnim putem. Ipak, u slučaju da nakon tog roka uslijedi pokušaj prisilne naplate, opet je na Vama da istaknete prigovor zastare. Nastup relativne zastare Vama omogućuje da istaknete prigovor u postupku eventualne prisilne naplate kojim ćete naplatu spriječiti. Nastupom apsolutne zastare otpada valjan pravni osnov s kojega bi Vas HZMO uopće više mogao teretiti za predmetne obveze i oni bi sami trebali otpisati predmetni dug zbog nastupa zastare. Razlika je, u načelu, u činjenici da, ukoliko bi HZMO putem Porezne uprave pokušao naplatu duga prije proteka roka apsolutne zastare, oni će po Vašem istaknutom prigovoru relativne zastare pokušati dokazati da su u roku od pet godina poduzimali radnje radi naplate duga te da relativna zastara nije nastupila i da imaju valjan pravni osnov za naplatu. Protekom roka od deset godina dovoljno je samo da se utvrdi da je isti stvarno protekao i postupak će biti obustavljen. Zahtjev za utvrđenje nastupa zastare možete podnijeti nadležnoj Poreznoj upravi i možete ga podnijeti bez obzira na to smatrate li da je nastupila relativna ili apsolutna zastara, odnosno nadležna PU će rješavajući Vaš zahtjev navesti za koje je obveze nastupila relativna, a za koje apsolutna zastara. Ranijim izmjenama i dopunama mirovinskog zakona propisano je da osiguranici koji nisu u cijelosti uplatili sve doprinose za mirovinsko osiguranje mogu ostvariti pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu ako ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na te mirovine na temelju staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje. No prema zakonskom propisu, ostvarivanjem prava na mirovinu nije prestala njihova obveza plaćanja doprinosa za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaćen. Ono što je još interesantno za vas je da ( ako ne riješite problem zastare ) : ostaje neriješen problem oslobađanja obveze plaćanja dospjelih a neplaćenih doprinosa i koje su posljedice ako se oni ne plate. Sada Porezna uprava Ministarstva financija vrši naplatu doprinosa. To znači da se primjenjuju propisi o naplati poreza i doprinosa, a to je važeći »Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja«. Zato treba objasniti što to znači za obrtnike-osiguranike i umirovljenike Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje u slučajevima kada im bude priznato pravo na mirovinu a nisu platili sve dužne doprinose koji su dospjeli prije njihova umirovljenja i koje su posljedice. U takvim slučajevima, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje priznaje pravo na mirovinu ako bez razdoblja osiguranja za koja nisu plaćali doprinose ispunjavaju potrebne minimalne uvjete mirovinskog staža, koji su propisani za pojedinu vrstu mirovine. Iako se u tim slučajevima pravo na mirovinu i isplatu priznaje, naplatu dugovanja za ranije dospjele a nenaplaćene doprinose provodi porezna uprava. I na kraju ono što je izgleda u ovoj situaciji ako ne najvažnije a ono itekako važno je : naglasiti da, utvrdi li se zastara prava na naplatu doprinosa, predmetno razdoblje za koje doprinosi nisu plaćeni neće Vam ulaziti u radni staž, odnosno neće Vam ulaziti u obračun kod utvrđivanja visine mirovine. Porezne uprave mogu naplatu dugovanja ostvarivati ili od visine mirovine (što je moguće do najviše 1/3 visine mirovine) ili u postupku ovrhe na ostaloj imovini. Prema tome, korisnici mirovina koji su ostali dužnici za svoje dospjele a neplaćene doprinose nisu oslobođeni svoje obveze. Sada se vi u svemu ovome morate naći i snaći ii odvagnuti što i kako.... Lp Edit: kako ovo nije baš tematika u koju se ja previše razumijem , nadam se da će forumaši koji su upućeni u svezi zastare doprinosa , a ako sam nešto krivo napisao adekvatno reagirati....
  21. Pozdrav , Za JNA znam iz vlastitog iskustva i sigurno je prolazilo pa tako i nekolicini branitelja za koje ja znam ( doduše meni nije trebalo skraćivanje a njima je , a ja sam sve kao hrčak poslao )..Kako gore stoji ...ili obveznom služenju vojnog roka.. u naše vrijeme i JNA je bila ovezni vojni rok..Prošlo je vremena i ja sam samo kopirao bivšu vojnuknjižicu , a oni koji nisu imala davali su potvrde Ureda za obranu o služenju. Naravno da to skraćivanje vrijedi i za RH sustav a nismo mi krivi što nas je zahvatio i prethodni sistem.. Pokušati ću saznati malo oko vaše zastare za potraživanja i eventualne nagodbe za plaćanje duga nakon velikog proteka vremena , no ne ovisi o meni tako da ..... Lp
  22. Koliko sam ja shvatio @stkaos , a nadam se da jesam dobro, on ide u invalidsku mirovinu a ne punu starosnu mirovinu tako da što se tiče vremena provedenog u DR-u , evo pitanje i odgovor HZMO ( što je u skladu sa vašim tumačenjem ) : PITANJE Rođen sam 2. listopada 1953. a imam 30 godina i 8 mjeseci staža. Bio sam u Hrvatskoj vojsci (za vrijeme rata) 4 mjeseca. Ulazi li mi to u radni staž? Mogu li u mirovinu prije 65. godine života? ODGOVOR U mirovinu ćete moći tek kad navršite 65 godina života. Pravilnikom o posebnom stažu ostvarenom u Domovinskom ratu, donesenom na temelju članka 205. stavak 3. Zakona o obrani, osobama koje su zaposlene ili im se staž osiguranja računa po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a nezaposlenim osobama ili osobama koje ostvaruju staž osiguranja po drugoj osnovi, računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju. Vrijeme provedeno u Domovinskom ratu dokazuje se potvrdom koju, kao ovlašteno tijelo, izdaje Ministarstvo obrane. A njegov staž iz DR-a ( ako je upisan u radnu knjižicu ), i ako ide u invalidsku mirovinu biti će mu pridodan i u izračunu za visinu mirovine . Tako je i meni , tako je i kod svih koje ja znam tako da.......
  23. Što se tiče plaćanja obaveza nakon 25 godina , mislim da bi se trebali naći sa njima i vidjeti model plaćanja , s time da vam ne lupe zatezne kamate i vidjeti koliko bi vas ispala ta zadovoljština i komparirati sa cifrom kojom ste u plusu ako uspijete izvući zastaru.... Ako i platite unazad morate biti svjesni da ste u samom startu u ajmo reći nekakvom minusu , jer naprosto neznate kolika će biti mirovina , a dugoročno u plusu , jer ste u mirovini i koja će vjerojatno biti sigurna i redovna... Što se tiče bolesti i bolovanja to vam je pretpostavljam uzeto u obzir prilikom ocjene radne sposobnosti , a to što ste bili spriječeni za rad to njih ne zanima... Jedino sigurno je čekati rješenje i vidjeti obrazloženje jer znaju oni svašta reći i obećati pa onda kada stigne , nešto sasvim drugačije. No to ne znači da trebate biti pasivni nego se lagano pripremati za eventualne žalbene navode , jer kako god 15 dana može biti i dovoljno i premalo vremena..
  24. Poštovani , cijenim Vaše mišljenje , no kada je potrebno navući odnosno smanjiti uvjete iz potrebnog radnog vijeka onda je svaka stavka bitna pa tako i JNA i HZZ iako puno njih se ne želi prijavljivati jer nemaju nikakve koristi, ae pa nije tako i kada sam vodio nekoliko slučajeva koje smo btw , dobili , oni koji nisu bili prijavljeni na zapošljavanju lupali se po glavi od muke... E sada što se tiče Slovenije i RH , evo pa čitajte : " Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti i / ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Radni vijek računa se od 20. godine života, a odnosi se na broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima), radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema ranijim propisima) od navršene 26. godine života. Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik: - proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka - bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje. Eto ja sam nažalost ipak u RH, no to je neka druga tema , a sada kada ponovno pročitate , i ponovno ako nije jasno , pa mi onda recite što sam to pomiješao sa slovenskim uvjetima , o kojima apsolutno nemam blage veze niti me to zanima . Znate moja intencija je bila za skraćivanjem potrebnih uvjeta i onda se lovi za sve što se da a za što jako puno ljudi NE ZNA..... Niti u DR-u nisu mobiliziranima uplaćivani doprinosi pa se opet računa , u određenim omjerima ovisno od situacije ( zaposlen ,nezaposlen )....I JNA nisu plaćani doprinosi pa se opet računa.....Zapošljavanje nisu plaćani doprinosi pa se opet računa...... Lp p.s. u ono što ne znam i nerazumijem ne pačam se
  25. A joj prijatelju razlika je između 2 ili 3 godine da nedostaje. No svakako dali ste malo podataka pa da pokušam sa jedne strane pomoći onako odokativno gdje ljudi dosta često pogriješe a ovi iz mirovinskog naravno ne upozoravaju stranke. Pa krenimo od : Vrijeme koje ste kao branitelj proveli u Domovinskom ratu računa vam se kao staž u dvostrukom trajanju Ako ste branitelj koji je za vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu bio zaposlen ili vam je staž osiguranja bio priznat po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa vam se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju. U slučaju da niste bili zaposleni ili vam staž osiguranja nije priznat po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju. Upis u radnu knjižicu Staž u dvostrukom trajanju u radnu knjižicu upisivao je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) na temelju potvrde koju izdaje Ministarstvo obrane, nadležni Područni odsjek za poslove obrane, odnosno nadležno tijelo Ministarstva unutarnjih poslova. Od 1. srpnja 2013. godine upis u radnu knjižicu zamjenjuje se elektroničkim vođenjem i razmjenom podataka, ali već izdane radne knjižice ostaju javne isprave. Staž u dvostrukom trajanju u vremenu provedenom u Domovinskom ratu ne upisuje se u e-radnu knjižicu već se staž na temelju potvrde priznaje u postupku priznavanja prava na mirovinu. Nadalje budući da smo tu negdje sa godinama pretpostavljam da ste služili u ono vrijeme i JNA , pa i sa te osnove to vrijeme provedeno u JNA računa vam se pod radni staž , odnosno umanjenje istoga u zadovoljavanju potrebne 1/3 ( nadam se da je toliko koliko me sjećanje služi ) ukupnog radnog staža za izračun mirovine. I za kraj ukoliko ste proveli prije ili kasnije određeno vrijeme na Zavodu za zapošljavanje isto ulazi u gore izneseni potrebni radni staž za mirovinu.... Ukoliko ste završili višu ili visoku školu opet sve utječe na smanjenje potrebnih godina.. Na pitanje : "Zna li netko što se radi u takvom slučaju? Dali se donosi privremeno rješenje ili nešto drugo?" U svakom slučaju morali ste dobiti rješenje u kojem dakako stoji obrazloženje , što kako gdje itd.. sa poukom o pravnom lijeku. Ako i niste zadovoljavali uvjete morali ste dobiti rješenje...
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija