zelenaberetka

Možda i neće ( no možda i hoće ), no ja sam trdoglaviji od magarca pa ću ispucati sve svoje mogućnosti a možda njima naša letargija i ide na ruku . Nada umire posljednja

Naravno da žalba na rješenje HZMO-a neće donijeti ništa novo no to je jedini pravni put da se dođe do Upravnog suda a nakon toga i Ustavnog. Da Ustavni sud je rekao: U ovom je ustavnosudskom postupku obveza Ustavnog suda ostati u granicama svoje nadležnosti i na apstraktnoj razini ocijeniti opterećuje li ZoSMPP prekomjerno adresate na koje se primjenjuje. Znači generalno što se tiče samog zakona ( ima tu i malo širih objašnjenja kao što su ovlasti vlade i sabora itd... ), no isti tako je Ustavni sud naveo i: Isplaćeni neto iznos mirovine ili drugog primitka uvijek je rezultat konkretnih životnih okolnosti svakog pojedinca. Stoga se ocjena o mogućem ustavnopravno neprihvatljivom utjecaju ZoSMPP-a na pojedinačnu pravnu sudbinu konkretnog adresata ZoSMPP-a (to jest ocjena o tome može li se smanjenje mirovine za 10% smatrati zlostavljanjem u nekom konkretnom pojedinačnom slučaju) može ispitivati samo u posebnom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, ali ne i u postupku apstraktne ocjene suglasnosti tog zakona s Ustavom. Što se tiče Plana 21 vjerujem da su se prije informirali ( kao i ovi prije ) no i tu je opet što se Plana 21 i novog prijedloga tiče također zanimljivo: U tom je smislu potrebno napomenuti da ZoSMPP – unatoč tome što sam po sebi nije neprihvatljiv s ustavnopravnog aspekta – ne rješava nijedan temeljni strukturalni problem u sustavu mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj (i dalje su na snazi svi posebni zakoni koji su u njemu navedeni), dok s druge strane uzrokuje socijalno nezadovoljstvo, jer utječe na imovno stanje i socijalnu sigurnost širokog kruga građana, adresata tih posebnih zakona. Stoga je Ustavni sud dužan utvrditi: radi izbjegavanja takvih situacija u budućnosti, ali i ostvarenja načela pravne dosljednosti cjelokupnog pravnog poretka Republike Hrvatske, posebni zakonski režimi u pojedinim pravnim područjima postupno bi se trebali svoditi na mjeru »nužnu u demokratskom društvu«. Pitanje je do kada moramo trpiti njihove nesposobnosti i čekati slijedeće smanjenje. Ja sam se zainatio i ići ću pravnim putem sve dok me zdravlje koliko toliko posluži ( nadam se da ću i doživjeti da se postupci završe ).Ustavni sud je svojim tumačenjem ostavio prostora za pravnu bitku pa zašto to i ne iskoristiti. A što se tiče sadašnje vladajuće garniture ne bi se iznenadio da nisu nikoga kontaktirali jer njihova bahatost nema krajnjih granica , prisjeti se njihovih tumačenja ustava oko referenduma pa opet su dobili po prstima . LP

Da upravo tako, no nadam se da bi i Upravni sud mogao odraditi svij posao dosta ranije jer u Zakonu o upravnim sporovima ( NN 20/10, 143/12 ) ima zanimljivih stvari pa bi istakao slijedeće: -Članak 5. U upravnom sporu sud odlučuje na temelju Ustava i zakona. -Članak 22. (4) Uz glavni zahtjev tužbom se može zahtijevati povrat stvari i naknada štete koju je počinio tuženik -Članak 23. (2) Ako se u sporu traži povrat stvari ili naknada štete, zahtjev u svezi sa stvarima i visinom pretrpljene štete mora biti sadržan u tužbi. i ovo što je meni posebno zanimljivo : Ogledni spor Članak 48. (1) Ako je u deset ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode, sud može rješenjem odlučiti koji će predmet riješiti u oglednom sporu. U ostalim predmetima sud će rješenjem prekinuti spor. (2) Nakon pravomoćnosti presude donesene u oglednom sporu sud će nastaviti voditi prekinute sporove uz primjenu dokaza koji su provedeni u oglednom sporu. (3) Na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu sud može riješiti spor pokrenut nakon pravomoćnosti te presude bez vođenja rasprave, ali nakon omogućivanja strankama da se o tome izjasne. Samo da nadopunim post jer mi je malo promaklo prilikom odgovora "zbog diskriminacije", naravno da smo na određeni način diskriminirani , no tu se ne radi o klasičnoj diskriminaciji kako je tretira Ustavni sud ( boja kože , vjera , spol ....) jer je njihovo stajalište da se određene skupine mogu različito tretirati što se tiče pojedinih kategorija u pogledu kojekakvih davanja, primanja , a moje stajalište je da bi se mi morali izboriti temeljem članka 51. stavka 1. UstavaRH gdje stoji " svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima ".

Upravo zbog : Stoga se ocjena o mogućem ustavnopravno neprihvatljivom utjecaju ZoSMPP-a na pojedinačnu pravnu sudbinu konkretnog adresata ZoSMPP-a (to jest ocjena o tome može li se smanjenje mirovine za 10% smatrati zlostavljanjem u nekom konkretnom pojedinačnom slučaju) može ispitivati samo u posebnom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, ali ne i u postupku apstraktne ocjene suglasnosti tog zakona s Ustavom , bojim se da ideja udruge oštećenih, slično kao Franak ne bi prošla nego smo prepušteni sami sebi, odnosno da ovako pokušamo pomoći jedni drugima , kako savjetima, tako i primjerima kako prolazimo ovaj trnovit put , te da nesebično podijelimo informacije, te da ne damo da nas razjedine. Sve ovo što si gore iznio kao rashode po meni predstavlja više nego dobar razlog pri dokazivanju nepravedno generaliziranog umanjenja mirovine za 10%, odnosno rezultat konkretnih životnih okolnosti svakog pojedinca , a u vjerujem da smo u takvoj situaciji gotovo svi koji smo zakvačeni prethodnim smanjenjem. Naravno da ne umanjujem i zasluge branitelja koji nisu podlegli tom smanjenju a njihova primanja nisu ni približno dovoljna za dostojanstven život, kako njih samih tako i njihovih obitelji. Vjerujem da neizmjerno voliš svoju djecu no s obzirom na nastalu situaciju preporučio bih ti da se obratiš sudcu koji je odredio visinu alimentacije , da zbog novonastale materijalne situacije nastojiš koliko toliko smanjiti izdvajanja za alimentaciju da bi i sam nekako opstao. LP

Poštovani dragi forumaši , javljam se nakon podužeg vremenskog perioda a potaknut novim Prijedlogom o izmjenama i dopunama ZoSMPP ( Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju ).Možda Vam je malo čudno što tako staru temu dižem iz mrtvih jer se radi o smanjenju mirovina iz 2010. godine , no na to me upravo natjerao novi prijedlog o izmjenama i dopunama ZoSMPP-a jer što je previše je previše.Svojedobno sam podnosio Prijedlog za ocjenu ustavnosti gore spomenutog Zakona i nudio sam ga mnogim braniteljima da učine isto, no odaziv je bio i više nego skroman, dapače poražavajuć. Zato sam se sada zainatio i pokušati ću pravnim putem osporiti prijašnje umanjenje , jer sukladno Rješenju Ustavnog suda U-I / 3610 / 2010 ( NN 4/2011 od 10.01.2011. godine ) gdje se ne prihvaćaju prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom određenih članaka ZoSMPP smatram da ipak postoje elementi da se u konačnici ipak uspije. Pa da malo krenemo redom: Kako je člankom 5. ZoSMPP-a propisano da će se mirovine smanjivati bez donošenja posebnog rješenja , Ustavni sud je zauzeo stajalište da to nije u suprotnosti sa ustavom, jer kako se niti kod redovitih usklađivanja mirovina ne donose nova rješenja, tako niti kod primjene osporavanog ZoSMPP-a ne postoje zapreke da svatko zatraži donošenje rješenja te ostvari svoje pravo na žalbu i sudsku zaštitu. Slijedom toga podnosim zahtjev za donošenjem rješenja ( dokument u prilogu ) te ga i dobivam danas ( iako su to neki već pokušavali pa su bili odbijeni , no izgleda ili da zahtjev nisu dobro sastavili ili nisu adekvatno podnijeli ). Ukratko u Rješenju HZMO-a , Područna služba u Zagrebu , stoji da HZMO u postupku određivanja mirovine za XXX XXXXX na temelju članaka ( neću ih navoditi da vas previše ne zamaram ) ZOMO-a i određenih članaka statuta HZMO-a donose rješenje u kojem xxxx xxxxxx korisniku invalidske mirovine od 1. srpnja 2010. određuje se mirovina u svoti od xxxx mjesečno , a isplata mirovine pripada počevši od 1. srpnja 2010. U obrazloženju navode da je u provedenom postupku utvrđeno da korisnik xxx xxxxx ima mirovinu ostvarenu prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju iznosi xxxxxx. Nadalje slijedom da je prema spomenutom zakonu određeno kojim skupinama su smanjene mirovine ( nema smisla da to slijedom iznosim ) , te budući da je invalidska mirovina određena kao mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rat koja se ostvaruje i određuje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji počevši od 1.srpnja 2010. ista se smanjuje prema Zakonu o smanjenju za 10% i iznosi XXXXX kn mjesečno. Sukladno pouci o pravnom lijeku danas upućujem Žalbu ( jer sam već bio spreman na ovakvo Rješenje ) a i njega stavljam kao datoteku u privitku. Svoje pozitivne prepostavke temeljim na nekim obrazloženjima iz gore spomenutog rješenje Ustavnog suda a to bi bilo slijedeće : -Kako će predloženo smanjenje mirovina imati za posljedicu ograničenje svote mirovine koja se koristi, opravdanje za tu mjeru sadržano je u odredbi članka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj 'svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju' i članka 51. stavka 1. Ustava, prema kojem je 'svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima'. U ovom slučaju, razlog je potreba za štednjom javnih sredstava koja bi se provela na izloženi način – odnosno svatko tko sudjeluje u korištenju tih sredstava sudjelovao bi i u njihovoj štednji razmjerno svojim mogućnostima -Načelno je stajalište Europskog suda, koje je prihvatio i Ustavni sud, da ukupan iznos novčanih primitaka pojedinca (primjerice, mirovine), zajedno sa svim povlasticama i olakšicama koje osoba uživa, može – zbog svoje nedostatnosti – u osobitim okolnostima nekog konkretnog slučaja otvoriti pitanje nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja u smislu članka 3. Konvencije, ako taj iznos, dostupan osobi, ne bi bio dostatan da je zaštiti od »narušavanja fizičkog ili mentalnog zdravlja« ili od »degradacije nesuglasne s ljudskim dostojanstvom« do mjere dovoljno ozbiljne da bi mogla potpasti unutar okvira članka 3. Konvencije (str. 6.-7. odluke Antonina Dmitriyevna Budina protiv Rusije (18. lipnja 2009., zahtjev br. 45603/05); usp. i odluku u predmetu Aleksandra Larioshina protiv Rusije, 23. travnja 2002., zahtjev broj 56869/00, str. 4., te presudu u predmetu Kutepov i Anikeyenko protiv Rusije 25. listopada 2005., zahtjev br. 68029/01, §§ 61.-63.). Prema terminologiji hrvatskog Ustava, riječ bi bila o zabrani zlostavljanja propisanoj prvim dijelom rečenice članka 23. stavka 1. Ustava. Ta ocjena, međutim, ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja i nije podobna za generalizaciju. Iz navedenog proizlazi da primjena ZoSMPP-a nužno pretpostavlja prethodnu konkretizaciju zakonskih odredbi na svaki pojedinačan slučaj kroz poseban pravni postupak obračuna mirovina i drugih primitaka za svakog pojedinog adresata, što ga provode nadležna tijela ili službe koji su u obvezi taj zakon primijeniti. Isplaćeni neto iznos mirovine ili drugog primitka uvijek je rezultat konkretnih životnih okolnosti svakog pojedinca. Stoga se ocjena o mogućem ustavnopravno neprihvatljivom utjecaju ZoSMPP-a na pojedinačnu pravnu sudbinu konkretnog adresata ZoSMPP-a (to jest ocjena o tome može li se smanjenje mirovine za 10% smatrati zlostavljanjem u nekom konkretnom pojedinačnom slučaju) može ispitivati samo u posebnom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, ali ne i u postupku apstraktne ocjene suglasnosti tog zakona s Ustavom. A sada ne mogu a da se ne dotaknem najnovijeg Prijedloga o izmjenama i dopunama ZoSMPP-a , te smatram da bi isti trebao pasti prilikom slijedeće suglasnosti sa Ustavom ( naravno ukoliko bude podnositelja ) a isto temeljim na slijedećem : -22.1. Međutim, neovisno o pravnoj naravi mirovina na koje se odnosi ZoSMPP, Ustavni sud svjestan je da bi u svjetlu današnjeg gospodarskog i financijskog stanja u zemlji svaka nova zakonska ili administrativna mjera koja utječe na privatnu imovinsku sferu hrvatskih građana načelno mogla dobiti obilježje teško podnošljivog tereta. Riječ je o posljedicama strukturalnih problema u ukupnom gospodarskom i financijskom sustavu Republike Hrvatske koji daleko premašuju granice i učinke samog ZoSMPP-a. -U tom je smislu potrebno napomenuti da ZoSMPP – unatoč tome što sam po sebi nije neprihvatljiv s ustavnopravnog aspekta – ne rješava nijedan temeljni strukturalni problem u sustavu mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj (i dalje su na snazi svi posebni zakoni koji su u njemu navedeni), dok s druge strane uzrokuje socijalno nezadovoljstvo, jer utječe na imovno stanje i socijalnu sigurnost širokog kruga građana, adresata tih posebnih zakona. Stoga je Ustavni sud dužan utvrditi: radi izbjegavanja takvih situacija u budućnosti, ali i ostvarenja načela pravne dosljednosti cjelokupnog pravnog poretka Republike Hrvatske, posebni zakonski režimi u pojedinim pravnim područjima postupno bi se trebali svoditi na mjeru »nužnu u demokratskom društvu«. - tu bi se trebalo pozvati i na plan 21 kukuriku koalicije u kojoj nedvosmisleno stoje pojedina obećanja a napose što se nas tiče poglavlje 13. Hrvatski branitelji iz DR , strana 30 i 31 ( imam ga u pdf-u pa ne mogu copy/paste a nemam snage pretvarati u word ). Nadam se konstruktivnoj raspravi i prijedlozima , i mislim ako ima pravde i Boga da bi nešto trebali uspjeti ako već ne od strane mirovinskog onda od Upravnog ili Ustavnog suda. Ako ništa drugo ja bi ih zatrpao zahtjevima, žalbama, tužbama( iako su sami referenti najmanje krivi no što je tu je ). Lp i ispričavam se na opširnosti no mislim da je to jednostavno nemoguće svesti u par rečenica. žalba smanjenje mirovine - Copy.doc zahtjev donošenje rješenja - Copy.doc

Poštovana, dakako da ste na pravome mjestu postavili pitanje jer po Zakonu o pravima branitelja......, sukladno članku 11. stavak 1. hrvatski branitelj iz DR pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja ostvaruje na način i prema uvjetima utvrđenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisima donijetim na temelju toga Zakona, a sukladno tom Zakonu u članku 5. kojim su taksativno nabrojani osiguranici Vaš suprug se podvodi pod stavak 19. a u koji se ubrajaju hrvatski branitelji iz DR, ako nemaju drugu osnovu osiguranja. Trebate podnijeti zahtjev prema HZZO-u koji će te potkrijepiti sa potvrdom o statusu hrvatskog branitelja, kao i eventualno potvrdu od Zavoda za zapošljavanje iz koje je vidljivo da isto pravo ne ostvaruje preko njih jer je propustio da se u zakonskom roku prijavi kod njih i ostvari pravo na zdravstvenu zaštitu. Što se tiče dopunskoga osiguranja pokušati na teret sredstava iz državnog proračuna ( plaćanje premije dopunskog osiguranja), ako se pronađe u nekoj varijanti, npr. kao dobrovoljni davatelj krvi sa više od 35 davanja, branitelj sa oštećenjem organizma od najmanje 30%, na osnovu cenzusa , odnosno ukupnog prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji mjesečno te da nije veći od 45,59 % proračunske osnovice.Mala je vjerojatnost da bi isto prošlo kao nezaposlen, a neprijavljen na Zavodu za zapošljavanje no vrijedi pokušati i sa time.

Vaš otac treba predati u Uredu za obranu prema mjestu prebivališta Zahtjev za priznavanje statusa, odnosno da se u Upravnom postupku riješi predmet za ostvarenje prava po čl.2 Zakona o pravima hrvatskih branitelja... Ukratko obrazložiti svoj zahtjev( pripadnost, gdje, vremenski period itd. ) te navesti da Sukladno članku 142. Zakona o upravnom postupku predlaže da se provede Poseban ispitni postupak radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razjašnjenje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese, jer po članku 143. stavak 1. kao stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka, davati potrebne podatke i braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese( to bi oni trebali znati ali nije zgorega navesti ). Ovdje ne igra nikakav pajdo i usmene izjave.......rekla kazala nego zahtjev sa preslikom na kojoj će biti prijemni štambilj ili poslati preporučeno sa povratnicom i jedino na taj način može pokušati nešto riješiti.

Upravo ovakve stvari mogu stvoriti lošu sliku o braniteljima.Na kraju je to ispalo ne malo nego dosta ironično a kako ste i sami rekli jer Vam neke stvari nisu jasne.Slijedom toga da Vam pokušam malo pojasniti. ZKOVA je i prije iznosio svoje probleme tako da ima i onih koji su upoznati sa nekim stvarima.Prema ZOMO svaki korisnik (bilo kojeg ostvarenog prava ) je dužan u roku 15 dana prijaviti svaku nastalu promjenu bez obzira da li ona rezultirala pozitivno ili negativno na ostvarena prava.Kako se radi o pogoršanju bolesti, potkrijepljeno sa medicinskom dokumentacijom, u sami proces je uključen i liječnik opće medicine koji će obaviti svoj dio posla. Dakle ne radi se o nikakvim kalkuliranjima ili namještanjima ( koliko znam oni koji su obuhvaćeni dijagnozom 1 i 2 nisu ovdje tražili savjete ) nego je branitelj u fazi obnove postupka procjene radne sposobnosti. Sa njegove strane iznešena je samo bojazan da li postoji mogućnost da mu se unatoč tome što mu je zdravstveno stanje pogoršano desi da bolest kao posljedica rata izražena u nekom omjeru ( 50 % prethodna ocjena) pri novoj ocjeni bude umanjena, na način koji je naveo u primjeru. Mišljenja sam da nema bojazni jer samim time što je došlo do pogoršanja bolesti, istih onih za koje je utvrđeno da su 50 % posljedica rata, isto može rezultirati povećanjem opsega radne nesposobnosti ( kao i eventualne druge popratne bolesti ), pa i možebitnim povećanjem ( komorbiditet uz ptsp ) postotka, ili druga varijanta da ostane profesionalna nesposobnost a eventualno se poveća samo postotak posljedica rata.

@ zkova , pozdrav prijatelju jasno mi je tvoje razmišljanje i shvaćam što želiš reći.Naravno da u mobms-u u velikoj većini slučajeva igraju na kartu dugotrajnosti trajanja Upravnog spora.Bilo bi veoma interesantno doći do podataka koliko je sporova mobms izgubio i da li je ikada itko odgovarao za to. @ bare , da to je stav mobms-a no da li to tako zaista mora i biti pokazati će vrijeme.Vrlo indikativan je odgovor u svezi toga od strane Upravnog suda, kao i sam odgovor na žalbu upućenu mobms-u. Naravno tu još nije kraj jer napokon nadzor nad radom istoga vrši Vlada RH, a tu je i sabor, odbor za ratne veterane ( pravo svakoga je da napiše predstavku i nju dobije odgovor ).Da se ne bi prejudiciralo o tome kada dođe vrijeme. Kako nemam sudskih odluka novijeg datuma poslužit ću se sa malo starijima, no bit problema u srži je isti. U prvom primjeru rad LP-a a koji se odnosi na postavljeno od strane ILIJAS6: Nalazi i mišljenje liječničkog povjerenstva trebaju biti potpuni, jasni i dovoljno obrazloženi, te sadržavati sve činjenice koje su s medicinskog stajališta važne za donošenje pravilnog rješenja. U nalazu i mišljenju, u svezi sa zahtjevom iz stavka 1. ovog članka, liječničko povjerenstvo dužno je izjasniti se o svim činjenicama i okolnostima spomenutim u tom zahtjevu, uzimajući u obzir i svu dokumentaciju priloženu uz zahtjev, ali samo onu dokumentaciju koja se odnosi na oštećenje organizma koje je predmet postupka. Dokaz: ZAKON O ZAŠTITI VOJNIH I CIVILNIH INVALIDA RATA «Narodne novine», broj 86/92-pročišćeni tekst, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01 Članak 78. Mišljenje liječničke komisije ne može se prihvatiti kao temelj za donošenje odluke o pravu invalida ako nije sastavljeno u skladu s odredbama Pravilnika o radu liječničkih komisija u postupku za ostvarivanje prava po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Iz obrazloženja: «Tuženo je Ministarstvo povodom žalbe tužitelja pribavilo nalaz i mišljenje liječničke komisije u drugostepenom postupku koja je sastavljena od pet liječnika specijalista. Međutim, mišljenje te komisije ne može se prihvatiti kao temelj za donošenje odluke o žalbi tužitelja. To stoga što prema odredbama Pravilnika o radu liječničkih komisija u postupku za ostvarivanje prava po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata "Narodne novine", broj 62/92, i to prema članku 9. stavak 2., nalaz i mišljenje liječničke komisije trebali su biti potpuni, jasni i dovoljno obrazloženi, te sadržavati sve činjenice koje su s medicinskog stajališta važne za donošenje pravilnog rješenja. Prema stavku 3. istog članka obrazloženje nalaza i mišljenja o postotku oštećenje organizma za utvrđivanje invaliditeta smatrat će se potpunim ako je u njemu spomenuto da se radi o lakšem, srednjem, težem ili najtežem obliku oštećenja organizma. Komisija mora posebno obrazložiti mišljenje o postotku oštećenja organizma kada je za pojedino oštećenje u Listi postotaka oštećenja organizma postotak predviđen u rasponu. Prema članku 17. stavak 1. istog Pravilnika medicinske izraze u nalazu i mišljenju liječnička komisija upisuje u načelu hrvatskim jezikom i naznačuje odgovarajuće odredbe Pravilnika odnosno Liste postotaka oštećenja organizma. Osim toga, prema članku 12. stavak 2. istog Pravilnika ako drugostepena liječnička komisija utvrdi da priložena medicinska dokumentacija nije potpuna, zatražit će dopunu potrebne dokumentacije. U konkretnom slučaju nije postupljeno u skladu s navedenim odredbama jer obrazloženje mišljenja nije u skladu s odredbama članka 9. i 17. Pravilnika, a niti je komisija postupila u skladu s odredbom članka 12. stavak 2. Pravilnika, te zatražila dopunu potrebne medicinske dokumentacije.» Upravni sud Republike Hrvatske, Us-6750/1992 od 25. ožujka 1993. Drugi primjer: Kako i u kojem vremenskom otklonu je doneseno drugostupanjsko rješenje, kojim je ujedno izvršena i revizija prvostupanjskog rješenja ???? Prema zakonu: Rješenje donijeto u prvom stupnju kojim se utvrđuje..., status HRVI iz Domovinskog rata.....podliježe reviziji. Reviziju obavlja po službenoj dužnosti Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kao drugostupanjsko tijelo. U postupku revizije Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti može se s prvostupanjskim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti ili poništiti u korist ili na štetu stranke. Rok za izvršenje revizije je tri mjeseca. Rok za reviziju počinje teći od dana kada drugostupanjsko tijelo zaprimi predmet od prvostupanjskog tijela, a završava na dan kada drugostupanjsko tijelo otpremi predmet prvo Ako se u postupku revizije pribavlja nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva, iznimno rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostupanjsko tijelo zaprimilo nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva, ako je taj nalaz i mišljenje zatražilo u roku od 15 dana od primitka predmeta na reviziju. Ako protiv rješenja prvostupanjskog tijela koje podliježe reviziji nije izjavljena žalba, a revizija ne bude izvršena u roku tri mjeseca od kad je drugostupanjsko tijelo zaprimilo predmet, smatra se da je revizija obavljena i da je dana suglasnost na rješenje. Dokaz: REVIZIJA ZAKON O ZAŠTITI VOJNIH I CIVILNIH INVALIDA RATA 155 (NN 33/92, 57/92, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03) Članak 81. Ne postoji zakonska osnova za obustavu postupka revizije. „Odredbom članka 81. stavka 1. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", broj 86/92 - pročišćeni tekst, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 82/01 i 103/03) propisano je da rješenje donijeto u prvom stupnju, kojim se utvrđuje vojni i civilni invaliditet, pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući i doplatak za djecu, podliježe reviziji. U postupku revizije nadležni drugostupanjski organ uprave može se s prvostupanjskim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti, poništiti ili ukinuti (članak 82. stavak 1. istog Zakona). Ako protiv rješenja prvostupanjskog organa koje podliježe reviziji nije izjavljena žalba, a revizija ne bude obavljena u roku od tri mjeseca od dana kad je drugostupanjski organ primio predmet, smatra se da je revizija obavljena i da je dana suglasnost na rješenje. Ako se u postupku revizije pribavlja nalaz i mišljenje liječničke komisije, rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostupanjski organ primio nalaz i mišljenje liječničke komisije, ako je nalaz i mišljenje zatraženo u roku od 15 dana od dana primitka predmeta na reviziju (stavak 1. i 2. članka 83. Zakona). Iz podataka spisa predmeta, kao i podataka iz odgovora na tužbu, razvidno je da je tuženo tijelo primilo predmet radi obavljanja revizije 24. travnja 2001., a isti uputilo Drugostupanjskom liječničkom povjerenstvu 14. svibnja 2001. Obzirom da nalaz i mišljenje Drugostupanjskog liječničkog povjerenstva nije zatraženo u roku od 15 dana od primitka predmeta na reviziju, rok za obavljanje revizije teče od 24. travnja 2001., kao dana kada je tuženo tijelo primilo predmet i istekao je 24. srpnja iste godine, pa budući da do tog dana revizija prvostupanjskog rješenja nije obavljena, ima se smatrati da je revizija obavljena i da je dana suglasnost na prvostupanjsko rješenje. Nije bilo zakonske osnove da tuženo tijelo donese zaključak o obustavi postupka revizije, jer se sukladno naprijed citiranim zakonskim odredbama taj postupak mora dovršiti u zakonom propisanom roku, a u protivnom nastupaju posljedice zakonske presumpcije da je revizija obavljena i da je dana suglasnost na rješenje. Posebne postupovne odredbe propisane Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, koji se primjenjivao u konkretnom slučaju, ne propisuju mogućnost da se postupak revizije obustavi, nego se u tom postupku nadležno drugostupanjsko tijelo može s prvostupanjskim rješenjem suglasiti, izmijeniti ga, poništiti ili ukinuti, a ni u kom slučaju ne može postupak revizije obustaviti. Nema temelja za donošenje ovakvog zaključka niti u odredbi članka 220. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91 i 103/96), na koju odredbu se tuženo tijelo poziva, jer ista samo propisuje u kojim slučajevima se odlučuje u formi zaključka, dok druge odredbe Zakona o općem upravnom postupku propisuju u kojem slučaju se postupak može obustaviti, primjerice članak 131., članak 134. ili 147.“ Upravni sud Republike Hrvatske, Us-12946/2001 od 31. ožujka 2005. Malo poduže ali neke stvari jednostavno ne možeš sažeti u par redaka. Svjestam sam da je pravda najčešće spora ali i uvjerenja da je dostižna pa makar i pokretanjem sporova ; )

Za mene je potpuno neupitno pokretanje upravnog spora pri Upravnom sudu kada se radi o "nezakonito donesenom 2.stupanjskom rješenju MOBMS-a".Tužba kako dalje, odnosno nastavno priznavanje statusa hrvi, također se radi o slučaju da mobms odbija žalbu na doneseno prvostupanjsko rješenje, bez ikakvog obrazloženja odnosno da se isto temelji na mišljenju DLP-a a koje niti jednim slovom ne obrazlaže zašto ne priznaje , niti se uopće osvrće na navedene bolesti u žalbi. Resornoj ministrici upućena predstavka( preslika tužbe u prilogu ) u kojoj se skreće pažnja na nezakonitost donesenog rješenja, kako od strane Uprave za upravne poslove mobms-a, tako i DLP-a odnosno tajnika povjerenstva.Ukazuje se da je Uprava trebala tajniku liječničkog povjerenstva koji "osobito vodi brigu da se liječničko povjerenstvo u nalazu i mišljenju izjasni o svim zahtjevima nadležnog tijela " vratiti na ispravak svaki nalaz i mišljenje koji nije sukladan Pravilniku o utvrđivanju oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata. Odgovor: Obavještavamo Vas da će se prilikom odgovora Sudu na tužbu, spis razmotriti i odlučiti o tome da li će se zatražiti od DLP-a preispitivanje njihove ocjene. Naravno da nije zatraženo preispitivanje ocjene DLP-a a samim time nema ni mogućnosti donošenja novog rješenja, te sukladno tome i mogućnosti prekida upravnog spora. Protekom važenja spornog rješenja ( privremenost invalidnosti ) a budući da Ured državne uprave.... nije po službenoj dužnosti pokrenulo postupak za donošenje novog rješenja o pravu koje je prethodnim utvrđeno do.... podnosi se Zahtjev da se provede ponovni postupak radi nastavnog priznavanja statusa hrvi upućivanjem PLP-u. Ured državne uprave donosi Zaključak " prekida se postupak za nastavno......... " uz obrazloženje ..... protiv navedenog rješenja mobms-a imenovani je tužbom pokrenuo upravni spor kod Upravnog suda RH , gdje se spis još uvijek nalazi, odnosno postupak nije okončan. Zbog prethodno navedenog prekida se postupak, do okončanja upravnog spora , u skladu s čl.144. ZUP-a. Upućena Žalba mobms-u na doneseni zaključak , između ostaloga i pozivom na isti čl.144. ( kao i kod predaje zahtjeva za nastavno priznavanje ), naime sukladno tom članku, ako organ koji vodi postupak naiđe na pitanje bez čijeg se rješenja ne može riješiti sama stvar ( tzv. prethodno pitanje ), on može, uz uvjete utvrđene istim Zakonom , sam raspraviti to pitanje ili može postupak prekinuti dok nadležni organ, odnosno sud, to pitanje ne riješi.Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, na postojanje braka, na utvrđivanje očinstva ili kad je to zakonom određeno.U ostalim slučajevima, a u koje spada i postupanje po ovom Zahtjevu za nastavno priznavanje statusa hrvi iz DR, tijelo koje vodi postupak može samo uzeti u raspravljanje prethodno pitanje i raspraviti ga kao sastavni dio stvari i na toj osnovi riješiti samu stvar....... Odgovor na Žalbu se čeka, a u međuvremenu poslana još jedna Predstavka resornoj ministrici gdje se ponovno ukazuje na nepravilnosti prilikom cijelog postupka. Kada nešto stigne biti će objavljeno pa ako nekome može koristiti ...... Na žalost iz sudske prakse po tom pitanju nemam no ako nešto iskrsne stiže..no nevezano uz ovo jedna zanimljiva odluka koja može ukazati( ovisno o činjenicama sa kojima se ide u upravni spor ) da pokretanje upravnog spora nije uzaludno : MIROVINSKO OSIGURANJE POSTOTAK INVALIDNOSTI – SVOJSTVO RVI – OMJER UZROKA INVALIDNOSTI U MIROVINSKOM OSIGURANJU ZAKON O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI 092/1z (NN 108/96) Članak 15. Postotak oštećenja organizma utvrđen prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ne određuje postotak tog oštećenja u omjeru uzroka invalidnosti u postupku priznanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. “Tužitelj u žalbi i tužbi prigovara uzroku invalidnosti utvrđenom u postupku i drži da je bolest koja je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske glavni uzrok smanjenoj sposobnosti za rad. Osporeno rješenje temelji se na nalazu i mišljenju Ovlaštenog višeg vještaka br. 826 od 11. prosinca 2000., koji prema ocjeni Suda nije mogao biti temelj za pravilno odlučivanje o žalbenim prigovorima. Tužitelj pati od više bolesti, ali kao glavna bolest koja utječe na radnu sposobnost tužitelja je prema nalazu i mišljenju toga vještaka PTSD –kronična slika. Iskazano mišljenje vještaka da ta bolest u manjem omjeru tek s 20% utječe na radnu sposobnost tužitelja dovodi u sumnju da je uzrok invalidnosti pravilno utvrđen čemu tužitelj osnovano prigovara u žalbi i u tužbi. Vještak naime u potpunosti prihvaća mišljenje Povjerenstva Ministarstva obrane za reviziju ocjena invalidnosti prema kojem na invalidnost kod tužitelja u omjeru od 20% utječe bolest – psihičke smetnje koje su posljedica sudjelovanja u obrani jer je u tom omjeru zbog istih smetnji tužitelju utvrđen status hrvatskoga ratnog vojnog invalida X skupine s 20% oštećenja organizma. Odredbom članka 15. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (“Narodne novine” br. 108/96), propisana je obveza revizije svake ocjene invalidnosti na temelju koje se stječe pravo iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Međutim, tuženo tijelo to ne oslobađa obveze da nadležnog vještaka u mirovinskom osiguranju upozori da se ne mora nužno izjednačiti uzrok i stupanj oštećenja organizma utvrđenog u postupku priznavanja statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida s uzrokom nastanka invalidnosti kao i omjerom uzroka invalidnosti kod utvrđivanja odnosno ocjene radne sposobnosti osiguranika. Oštećenje koje se utvrđuje u postupku priznavanja statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida i uzrokuje invaliditet ne određuje i omjer uzroka invalidnosti u postupku priznavanja prava iz mirovinskog osiguranja. To iz razloga što se invalidnost utvrđuje zbog nastalih promjena u zdravstvenom stanju osiguranika koje su posljedica bilo bolesti bilo ozljede i koje su trajne promjene jer se ne mogu otkloniti liječenjem, a utječu na radnu sposobnost osiguranika jer ga čine nesposobnim za obavljanje poslova na koje je raspoređen i koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i naobrazbi. Zato je moguće da se kod osiguranika utvrdi invalidnost koja je prouzročena sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske iako kod njega ne postoji i oštećenje organizma prema Pravilniku za utvrđivanje oštećenja organizma vojnih invalida koja je temelj za priznavanje statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida kao i obratno. Tuženo tijelo je prema ocjeni Suda, propustilo u do sada provedenom postupku upozoriti vještaka na razliku između ocjene radne sposobnosti i ocjene oštećenja organizma za priznavanje statusa ratnoga vojnog invalida pa će to učiniti u postupku nakon ove presude. Zatražiti će novi nalaz i mišljenje Ovlaštenog višeg vještaka i upozoriti ga u skladu s primjedbama ovoga Suda. Vještak se treba izjasniti o uzroku invalidnosti imajući u vidu podatke iz medicinske dokumentacije, stupanj izraženosti bolesnog stanja, u konkretnom slučaju osobito psihičkih smetnji koje su navedene kao glavna bolest te se osvrnuti i na kroničnu akustičnu traumu i ispitati njezin uzrok, te se na kraju izjasniti kako svaka od tih bolesti odnosno stanja utječe na radnu sposobnost tužitelja imajući u vidu poslove koje je tužitelj obavljao prije nastanka invalidnosti. Nakon potpunog i jasnog nalaza i mišljenja o radnoj sposobnosti tužitelja i njezinom uzroku, novim rješenjem će tuženo tijelo odlučiti o žalbi tužitelja i obrazložiti ga sukladno članku 209. stavku 2. i 245. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91).” Upravni sud Republike Hrvatske, Us-3219/2001 od 17. prosinca 2003. Prema podatcima Upravnog suda svaka druga tužba biva uvažena zbog nepoštivanja Zakona o općem upravnom postupku, a ja bih se usudio reći i neznanja i još koječega......

Ne bih se mogao složiti da se sa tužbom ide u krivom smjeru.Svaki slučaj je za sebe pa prema tome bi se i trebalo ravnati.Naime ako se radi o više stvari, odnosno bolesti pa slijedom toga npr. nešto je priznato manje od 20 %, ostalo odbijeno bez ikakvog obrazloženja.Nepokretanjem upravnog spora pri Upravnom sudu RH, nakon isteka 2 godine od konačnosti drugostupanjskog rješenja možeš pokrenuti novi postupak ali samo za ono što je prethodnim ocjenjeno manje od 20 %, a sve ono što je bilo predmet " ocjene" a odbijeno bez obrazloženja naprosto odlazi u dim

Na žalost ono što ne bi trebalo biti Vaš problem na kraju ispada da zaista je. Ono što mi izgleda realnije u Vašem slučaju, naravno ukoliko imate saznanja o prebivalištu zapovjednika u Švicarskoj, stupiti s njim u kontakt i ukoliko čovjek ima volje da Vam napiše izjavu o ratnom putu. Ukoliko istu ovjeri u konzulatu tretira se kao da je ovjerena kao i kod nas kod javnog bilježnika ( nadam se da ne griješim ). Ovisno o ustrojbenom mjestu onoga za kojeg se traži ratni put , slijedi i rang zapovjednika koji daje izjavu ( zap. satnije, bojne, brigade ), te isti mora biti evidentiran u ustrojbenoj knjizi postrojbe.Ako se sami ne potrudite....

ispada da je pravilo da nema pravila.Da li je svrha doći u posjed ratnog puta da bi ga branitelj samo vidio i imao ili je svrha ostvarivanje nekih statusnih prava. Ukoliko se radi o ovome drugom negdje se moglo dobiti na vlastiti zahtjev a drugdje samo preko ureda državne uprave odnosno odsjeka za branitelje ( ili nekog drugog tijela na službeni zahtjev). Npr. napiše zamolbu prema svom odsjeku branitelja u kojoj navede u koju svrhu mu je potreban ratni put, postrojbu i vp iste u kojoj je bio, provedeni period, adresa. Kako se u dosta slučajeva radi o postrojbama koje su ugašene nije loše napisati tko je pravni slijednik tj koji korpus također sa vp i adresom kako bi olakšali postupak tj da se što prije riješi.Također zbog šturih podataka sa kojima isti raspolažu, a da se ratni put ne bi sveo na potvrdu o provedenom periodu, dostavljale su se izjave ratnih zapovjednika (ovjerene). U obrazloženju jednog ratnog puta navodi se od strane xxx korpusa da se isti izdaje na zahtjev imenovanog sukladno članku 172. Zakona o općem upravnom postupku.

Apsolutno sve stoji što je naveo morskywuk , ali malo kronologije u vezi sa time. @ whitedd…definitivno nije samo problem u nečijim željama nego ima malo više toga. Naime potpuno mi je jasno postavljeno pitanje, te slijedom toga malo pojašnjenja: Zakon o područjima posebne državne skrbi ( NN 44/96 ), članak 8. st.5. Nekretnina iz stavka 3. ovoga članka daje se na korištenje rješenjem Ministarstva, a nakon 10 godina neprekidnoga prebivanja u stanu ili obiteljskoj kući u području posebne skrbi alubi postaje njihovo vlasništvo. NN 73/00 slijedi : Naziv glave: »1. Dodjela kuća i stanova« i članak 8. mijenja se i glasi: Stavak 6. Nakon 10 godina neprekidnog prebivanja u stanu ili obiteljskoj kući iz stavka 2. ovoga članka korisnik može podnijeti zahtjev Ministarstvu radi stjecanja vlasništva. Uvjete za stjecanje vlasništva utvrdit će Vlada Republike Hrvatske posebnim propisom u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. NN88/02 slijedi : Članak 8. mijenja se i glasi: Stavak 9. Nakon 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu, najmoprimac obiteljske kuće ili stana, stječe pravo na kupnju obiteljske kuće ili stana prema kriterijima koje će uredbom propisati Vlada Republike Hrvatske. NN 26/ 03 slijedi : Članak 7. stavak 9. Nakon 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu, najmoprimac obiteljske kuće ili stana, stječe pravo na kupnju obiteljske kuće ili stana prema kriterijima koje će uredbom propisati Vlada Republike Hrvatske. Članak 26. Postupci pokrenuti radi ostvarivanja prava iz Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96. i 124/97.) do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 73/00.) dovršit će se po odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 73/00.). Članak 40. Postupci pokrenuti prema odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97. i 73/00.) i Progrramu povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, dovršit će se po odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 88/02.). A sada malo iz kninske prakse.Branitelji koji su dobili rješenje o korištenju nekretnine sa potpisom tadašnjeg ministra gosp. Jure Radića a kasnije predali i po uredbi vlade o darovanju mogli su birati dali žele po jednoj ili drugoj varijanti. Po prvoj se uknjižuju kao vlasnici i sa nekretninom mogu odmah raspolagati ( bez ikakvog otkupa ). Koliko je to u kaoliziji sa gore iznešenim zakonskim izmjenama nije mi baš jasno niti sam uspio dobiti odgovore na postavljene upite i upućene demantije na izjave pomoćnika tadašnjeg mmtpr a u svezi izjava na radio Kninu. Činjenica je da su na oslobođena područja "navučeni" mnogobrojni ljudi sa kojekavim obećanjima, pa između ostaloga i sa stambenim zbrinjavanjem koje je po mom mišljenju perfidno izigrano.O svemu tome dao bi se napisati poveći post.Dakako da se poklonjenom konju ne gleda u zube (bar u većini slučajeva) ali isto tako ima branitelja koji neće moći dobiti niti to .

A tko ga danas nema, samo sve je pitanje mjesta i vremena i spleta kojekakvih okolnosti ( kreativnost izvedbe itd. ) A sada što je tu je iz te kože ne možete , naoružajte se , dakako strpljenjem, vjerujem da će vam podosta pomoći i odgovori na pojedinim postovima kao i činjenica da ovdje niste sami i da će vam uvijek netko pomoći savjetom kako i kojim smjerom da ne bi bilo

E sada kako ne znam kojim tijekom ste išli, odnosno da li ste sami išli na bolovanje te je sve dalje išlo svojim tokom ( iznimno kada se ocjenjuje zdravstvena sposobnost djelatnih vojnih osoba koje se nalaze na bolovanju, a na temelju Prijedloga za medicinsko vještačenje (obrazac 1-IN) zdravstvene komisije donose rješenja u upravnom postupku.) ili se radilo o periodičnom ili izvanrednom pregledu ( da ih sada ne opisujemo ) te je uslijed toga došlo do otvaranja bolovanja i/ili same ocjene zdravstvene sposobnosti, koja uslijed ocjene 1-nesposoban samim slijedom donosi: nesposoban za djelatnu vojnu službu odnosno za službu u Oružanim snagama temelj je za prestanak djelatne vojne službe odnosno za pokretanje postupka ocjene radne sposobnosti pri nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bojim se da niste u situaciji da sada možete birati između invalidske i 6a.

Rješenje personalne službe ( uprava za ljudske resurse ) o prestanku djelatne vojne službe sa danom xxx , uz častan otpust s pravom na invalidsku mirovinu.Isto se dostavlja i HZMO ( zajedno sa svom potrebnom dokumentacijom ) kod kojega pokrećete ( ako već nije pokrenut- ovisno kod kojega ste doktora ) postupak priznavanja na invalidsku mirovinu, čekanje da vas pozovu na vještačenje i još podosta pitanja u svezi svega , zato odvojiti malo vremena i truda i prelistati sve do sada opisano i naće ćete sve odgovore koji vas interesiraju.Sretno

Akutna reakcija na stres ( F43.0) i posttraumatski stresni poremećaj ( F 43.1 ) 1. novootkriveni poremećaj i liječenje u tijeku 2. potvrđena dijagnoza Za Ad Skupina V ( u koju spadaju gore navedene dijagnoze) Ocjena zdravstvene sposobnosti određuje se na temelju nalaza psihijatra, nalaza psihologijskih ispitivanja – psihodijagnostičke procjene, nalaza polikliničke, bolničko-kliničke zdravstvene obrade. Ad 22.2. Ocjena 4 donosi se za osobe s kompenziranim psihičkim stanjem koji su bez terapije psihofarmacima, imaju uredan nalaz psihologijskog testiranja kao i nalaz psihijatra na provedenom zdravstvenom pregledu, a ocjena 1 donosi se za osobe s dekompenziranim i/ili recidivirajućim poremećajima, ili su na terapiji psihofarmacima ili su pod redovitom kontrolom psihijatra, te osobama kojima je rješenjem utvrđen postotak tjelesnog oštećanja – invaliditet na osnovi tog poremećaja.

Nakon vještačenja u Tvrtkovoj dobiva se Rješenje o određivanju predujma invalidske mirovine. Spis odlazi na reviziju u MOBMS kod gospodina xxxxx.Nakon toga piše mu se Rješenje : Hrvatskom branitelju xxxx kod kojega je nastao xxxgubitak radne sposobnosti dijelom uzrokovana xx% bolešću zadobivene u obrani suvereniteta RH a dijelom xx% izvan tih okolnosti priznaje se počevši od xxxx pravo na inv.mirovinu u svoti od xxxx. Dan s kojim osiguraniku pripada pravo i isplata inv. mirovine određen je prema članku 54. ZOMO-a. Žalba ne odgađa izvršenje ovoga rješenja, prema odredbi članka 120. stavka 3. ZOMO-a. Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovoga rješenja može se , prema članku 120. stavku 1. ZOMO-a, izjaviti žalba HZMO, Središnjoj službi u roku 15 dana... Po kojem stavku članka 54. mu je određen dan pripadajućeg prava i isplate inv. mirovine ja ne mogu znati no sasvim sigurno da mu piše u obrazloženju Rješenja, te se prema tome može ravnati ( teško je davati savjete kada neznaš ništa iz rješenja ) Što se tiče roka za podnošenje novog zahtjeva nigdje nisam vidio u kojem članku je to propisano, pa bi mi bila interesantna informacija o istome.Dapače u rješenju se navodi da temeljem članka 92.ZOMO-a , korisnik mirovine dužan je u roku 15 dana prijaviti HZMO-u svaku promjenu nastalu u osobnim ili stvarnim okolnostima koja utječe na pravo ili opseg korištenja tog prava.Kako je ta odredba prvenstveno stavljena radi njih samih,ne vidim razloga zašto osiguranik to ne bi mogao primijeniti i u slučaju kada to njemu odgovara. A što se tiče čekanja na rješenje o žalbi zaista pre dugo traje u tvom slučaju i nije mi jasno zbog čega jer poznam dosta ljudi koji su se žalili i po drugi puta pa im je riješeno u daleko kraćem roku.Postoji zakonska mogućnost da se to daleko prije odvrti naravno uz tvoju angažiranost ( zakon o upravnom postupku, uredba o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju ).Dakako to može biti i dvosjekli mač, jer te mogu jednostavno otpiliti sa žalbom, ali s druge strane ako nakon toliko čekanja dobiješ negativan odgovor uzalud toliko čekanje. U svakom slučaju želim ti da se tvoja trakavica što prije riješi i dakako pozitivno za tebe.

Kao što je naveo commando najbolje bi bilo da pisanje žalbe prepustiš pravniku i to po mogućnosti koji već ima iskustva sa navedenom problematikom.Što se tiče same forme žalbe tu nije nikakav problem i tu bi ti mogli pomoći ( i poslati ) ali je problem u obrazloženju iste koja se treba temeljiti na dokumentaciji,odnosno liječničkim nalazima , stanju zdravstvenog kartona ( bolesti prije i nakon rata ) i ratnom putu.Budući da si nezadovoljan omjerom, a napisano rješenje je utemeljeno na nalazu i mišljenju vještaka u Tvrtkovoj i reviziji koja je obavljena od strane MOBMS-a, ukoliko očekuješ da ti se žalba usvoji zaista ju treba napraviti stručno i kvalitetno. E sada da li se žaliti ili ne, te da li protekom vremena ići na novu procjenu radne sposobnosti.Budući da žalba ne odgađa izvršenje rješenja o mirovini ja bih iskoristio pravo žalbe jer zaista nemaš što izgubiti, a u slučaju odbijanja stekao si preduvjet da kasnije tužbom pokušaš doći do svojih prava, ukoliko si na temelju dosadašnjih vještačenja zakinut. Čekajući da ti se predmet povodom žalbe riješi možeš skupljati nove nalaze i ako se ne odlučiš ići na tužbu ( u slučaju da ti žalbu odbiju ) možeš iskoristi pravo nove ocjene radne sposobnosti obično nakon 6 mjeseci ( mada nema zakonski definirano da je to baš taj period ). Ja sam malo skeptičan prema novoj ocjeni jer u principu osim par novijih nalaza nema se što promijeniti u činjeničnom stanju zdravstvenog kartona i ratnog puta , a teško da će i novi vještak ići preko dosadašnjih vještačenja i revizija ( ne vjerujem u sreću). Ako se dobro sjećam ti si naknadno, odnosno nakon vještačenja dobio drugostupanjsko rješenje o statusu HRVI, tako da ti to može biti dobra osnova za žalbu , a ako nisu uzeli u obzir taj status ( ako si im u međuvremenu dostavio rješenje) prilikom izračuna mirovine moraš uložiti žalbu i na izračun a ne samo na omjer. Bez borbe nema ništa. P;)

Isto rješenje je dostavljeno i personalnoj službi MORH-a a na temelju njega dobivaš častan otpust s pravom na invalidsku mirovinu. Po dolasku u mirovinsko pozvat će te na vještačenje i tu počinje...otpremnina ti može pokriti 3 mjeseca kredita, malo dozvoljenog minusa, razgovor u banci ukoliko plaću i kredit imate kod iste da vam stave kredit u mirovanje koji mjesec s obzirom na nastalu situaciju ( kod privredne je znalo proći ), vjerujući da će do tada mirovina biti riješena ili ovo što je Mrljavac predložio.

Vaš liječnik ispunjava Uputnicu Liječničkom povjerenstvu ( HZZO-a, isto ono koje vam odobrava bolovanje) za ostvarivanje prava plaće u iznosu od 100 % , bolest posljedica sudjelovanja u DR, koju prilažete uz ostalu dokumentaciju.Na njoj piše/u dijagnoza/e radi kojih se nalazite na bolovanju kao i datum od kada se nalazite.Kada LP donese svoju odluku ista se dostavlja u Područni ured HZZO-a ( Jukićeva, Zagreb ) koji Vam dostavlja rješenje o podnesenom zahtjevu.Ukoliko je pozitivno za Vas naveden je i datum od kada ostvarujete to pravo, a dostavlja se Vašem poslodavcu kao i u obračun nadoknada ( HZZO).Za period bolovanja koji ste proveli na teret poslodavca trebate poslati nove doznake na temelju kojih će vam biti isplaćena razlika, a što se tiče perioda gdje ste bili na teret HZZO-a isplatit će sami.Tako je bar u vojsci, a ako je za policiju nešto drugačije već će se netko javiti. P

Poslano na mail.P

Što se tiče otpremnine od 525,00 kuna po mjesecu rata ista je regulirana Odlukom o visini otpremnine za DVO kojem služba prestane zbog preustroja ili smanjenja snaga s pravom na mirovinu, odlukom ministra obrane od 03.ožujka 2004. godine (NN 38/04). No na Vašu žalost u istoj odluci stoji da svi zahtjevi za prestanak službe s pravom na mirovinu i otpremninu zaprimljeni do dana stupanja na snagu te odluke riješit će se u skladu s ranijom Odlukom o visini otpremnine za državne službenike i namještenike MO i OS RH, od 18.11.2002.godine objavljenoj u NN 140 /02. U novijoj odredbi također stoji, da dodatna otpremnina ( 525,oo koju spominjete ) , ne odnosi se na osobe kojima je djelatna vojna služba prestala prije stupanja na snagu te odluke ( NN 38/04). Ne znam da li ste ostvarili bilo kakvu otpremninu 2002. godine , no po tada važećoj Odluci eventualno bi imali pravo po točci V koja je regulirala da državni službenik i namještenik koji je imao status DVO pripada otpremnina " u visini jedne prosječne bruto mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka službe, za svaku godinu provedenu u službi MO i OS RH ". Kao što ste primijetili napisao sam eventualno, jer u toj Odluci nigdje se ne spominje profesionalna nesposobnost, nego samo stavljanje na raspolaganje, zbog preustroja ili smanjenja snaga, ukidanje ustrojbenog odnosno radnog mjesta. Možda se javi još netko sa drugačijim saznanjima i eventualnim savjetom.P

14.04.2007. na skupštini Udruge hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a Šibensko-Kninske županije: "Razmotrit ćemo stavove struke i napraviti brzo istraživanje po centrima za psihološko-socijalnu pomoć u cijeloj Hrvatskoj i u tijelima Ministarstva, te - ako bude potrebe - spremni smo učini korak dalje kako nijedan branitelj koji je smogao snage reći da je bolestan ne bi bio zaboravljen", rekla je xxxx xxxxx. Voditeljica psihijatrijskog odjela šibenske Opće bolnice xxxx xxxx rekla je na skupštini Udruge hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a Šibensko-kninske županije da se na liječenje javljaju hrvatski branitelji koji u zakonskim rokovima nisu ostvarili svoja prava na temelju te bolesti. A dalje će pokazati vrijeme koliko je istine u svemu tome