mirna

Uklanjanje nije sporno, nego gradnja nove građevine. Uklonite li cijelu postojeću, i krenete u novu gradnju, imat ćete novogradnju koja neće biti legalna. Uklonite li samo dio građevine, imat ćete rekonstrukciju, koja opet neće biti legalna. Savjetujem Vam da u nadležnom Uredu vidite što je dozvoljeno na Vašoj parceli,jer ne vidim zašto se na legalnom objektu ne bi mogla raditi adaptacija. Naime, adaptacija je sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Dakle, to bi bilo zadiranje u konstruktivne elemente građevine bez mijenjanja gabarita, položaja, izgleda građevine. Ne vidim zašto ne biste to prikazali kroz jedan projekt koji će potvrditi tijelo graditeljstva, a za to Vam ne treba lokacijska dozvola, niti je bitan prostorni plan. Vi dokazujete da je zgrada sagrađena prije 1968. godine,a u fotogrametrijskim snimkama se vidi tlocrt objekta kakav je tada sagrađen, odnosno da se sada ništa ne mijenja.

Ništa nije teško za prihvatiti, samo ako se zna gdje to piše? Ovo što ste napisali, kako se u pravilu primjenjuju propisi, meni je sasvim prihvatljivo i logično, ali ipak me zanima gdje piše to pravilo. Čini mi se da to ne bi smjela biti samo stvar prakse. Znate,prilično je nezgodna situacija kada stranci priopćite nešto što je za nju nepovoljno, i ona vas pita zašto je to tako,vi joj odgovorite da je to pravilo, a ona vas pak dočeka s pitanjem, gdje to piše. Zato inzistiram ( i pomalo dosađujem) i ja s tim pitanjem... :mig:

Pa ja te odredbe u ZUP-u ne nalazim. Što se tiče mjerodavnog prava, razumjeli smo se. Problem je u tome što u materijalnim propisima, kao što je Zakon o gradnji, u prijelaznim odredbama stoji da se postupci pokrenuti po prethodnom zakonu, dovršavaju po istom, tako da tu nema dileme, no prostorni planovi takve odredbe ne sadrže. Barem oni s kojima sam ja u doticaju. Znači da postoji neko načelno pravilo o tome. Ljudi s kojima sam razgovarala oprečnih su mišljenja, zato ja postavljam pitanje: gdje to piše?

Slažem se da ne bi bilo odgovornosti za štetu, ali ona na taj način nekome de facto jest nanesena. Recite mi, molim Vas, propis na kojem temeljite svoju tvrdnju o mjerodavnom pravu?

Kolega Slavko, griješite, pogledajte novelu Zakona o gradnji (100/04), čl. 88. tu odredbu više ne sadrži. A susjedi imaju pravo vidjeti što će se graditi, i eventualno se može desiti da netko osporava vlasništvo na parceli. A Zakon o prostornom uređenju pak uopće ne spominje susjede.

Načelno se mogu složiti s Vama,a li jeste li Vi svijesni da najmanje 80% tih prostora koji nemaju uporabnu je ni ne mogu dobiti? Iz jednostavnog razloga što građevine nisu izgrađene sukladno građevinskoj dozvoli? Ili je čak ni nemaju? Kada bi građevinska inspekcija djelovala ažurno i bez milosti rušila, ostali bi bez poslovnih prostora i bez obzira na to je li im uporabna uvjet za obavljanje djelatnosti.

U pravu ste, donositelj plana nije vodio računa o postupcima koji su pokrenuti po odredbama prethodnog plana. Osobno me muče situacije opisane u prethodno objavljenom postu. Ili, još gore, što biste rekli da imate na snazi detaljni plan uređenja pa se ide direktno na građevinsku dozvolu. Investitor kupi zemljište, plati izradu glavnog projekta, postupak se pokrene, investitor plati komunalni i vodni doprinos i tu stupi na snagu novi detaljni plan koji onemogućuje takvu gradnju, odnosno izdavanje građevinske dozvole??? :horor: Poštujem načelo zakonitosti, ali što je s pravnom sigurnosti?

Varate se, šteta može biti ogromna jer se investitor lijepo raspita u nadležnom uredu što i pod kojim uvjetima može graditi, uđe u investiciju kupnje zemljišta i izrade projektne dokumentacije, uredno preda zahtjev i čeka. Kod nas je normalni rok za ishođenje lokacijske dozvole između 6 mjeseci i godine dana. U međuvremenu može stupiti na snagu novi plan kojim je, primjerice, predmetno zemljište predviđeno kao zelena površina. Ili, minimalna površina parcele mora biti veća nego što je bila prije, a investitor nema mogućnost dokupiti potreban broj kvadrata i njegovo zemljište postaje bezvrijedno. Tako je sada u pripremi jedan plan koji minimalnu površinu parcele za građenje obiteljske kuće povećava s dosadašnjih 600, na 1000 m2. Slažete se da se radi o šteti, iako se na temelju lokacijske još ne može graditi?

Po jednom tumačenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kao prva radnja u postupku može se smatrati i zavođenje zahtjeva u službenu evidenciju tijela koje vodi postupak od strane pisarnice, budući se i ta radnja vrši u cilju vođenja postupka, tako da se poklapao datum podnošenja zahtjeva s datumom pokretanja postupka. Da li ste, dakle, mišljenja da je (ispravno rečeno) datum pokretanja postupka odlučujući za primjenu prostornog plana?

Bas da suludo. Budite tako ljubazni pa mi recite gdje to piše? Naime, i u mom Uredu su isto takvog stava, samo ne mogu otkriti na čemu se temelji. Pitam se tko će strankama koje su na vrijeme podnijele zahtjev naknaditi štetu što im investicija propadne zbog sporosti administracije... :bonk:

Bojim se da ni Vi, ni kafić u Vašem susjedstvu nećete moći dugo raditi bez tih milijun dozvola. Naime, Služba za gospodarstvo tražit će vas nakon 31.12.2007. godine uporabnu dozvolu kao uvjet za izdavanje dozvole za rad. Ako Vam i nije interesantno da imate sve legalno, odite u Službu za gospodarstvo i raspitajte se čime će Vam sve uvjetovati izdavanje dozvole za rad pa onda procijenite. Možda Vam se ne isplati investirati u uređenje tog prostora, ako u njemu nećete moći obavljati svoju djelatnost.

Odredba o upisivanju građevine i zabilježbi da nema uporabne sadržana je u Zakonu o gradnji, i ne vjerujem da će se mijenjati. Sada je, doduše, u pripremi novi Zakon o gradnji, ali za sada nemam nikakvih informacija hoće li se nešto mijenjati po tom pitanju. Bojim se da bi to bilo malo predrastično, i da je i zakonodavac toga svijestan, tim više što za uporabnu morate imati i uređen okoliš, a ne samo dovršenu građevinu. Bilo bi nerealno da ne možete upisati kuću u zemljišne knjige jer nemate sredstava za uređenje okoliša. Prilično sam uvjerena da se cijela priča odnosi samo na etažiranje, što su izmjene sadržane u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i već su stupile na snagu. Naime, bez uporabne, odnosno ako kuća nije izgrađena sukladno građevinskoj dozvoli, nećete moći upisati etažno vlasništvo, nego će svi suvlasnici biti upisani kao suvlasnici zgrade u idealnim dijelovima, a ne kao vlasnici konkretnog stana.

Sve su Vam dobro rekli, osim što mi nije jasno zašto bi trebali dostaviti adrese međašnih susjeda. Naime, suglasnost susjeda nigdje nije predviđena kao uvjet za izdavanje lokacijske dozvole, a kasnije, u postupku izdavanja građevinske dozvole susjedi se pozivaju na uvid u glavni projekt radi izjašnjenja izlaganjem poziva na građevinskoj čestici, i nipošto nisu dužni doći, a još manje dati suglasnost. Što se tiče Vašeg susjeda, moguće je da je išao direktno na građevinsku dozvolu, ako je na području gdje gradi na snazi detaljni plan uređenja. Naime, takav plan zamjenjuje lokacijsku dozvolu. I da Vam pokušam razjasniti; lokacijska dozvola i građevinska dozvola su dva zasebna upravna akta, koja se izdaju u zasebnim, samostalnim upravnim postupcima. Lokacijska dozvola se izdaje na temelju važeće prostornoplanske dokumentacije, a građevinska pak na temelju lokacijske. Lokacijskom se utvrđuju osnovni urbanistički uvjeti koji se onda detaljnije razrađuju kroz glavni projekt i građevinsku dozvolu. Ali, da će Vam trebati strpljenja, to da...

Da? Koje od navedenog???

Raspitajte se u nadležnom Uredu državne uprave u Vašoj županiji (odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba) gdje će Vam iz važećeg prostornog plana iščitati je li to dozvoljeno i pod kojim uvjetima.

A može i jednostavnije: u nadležnom Uredu državne uprave zatražite uvid u spis građevinske dozvole, donesite slike građevine i zamolite službenu osobu koja obavlja tehničke preglede da vam objasni koja su eventualna odstupanja od glavnog projekta. Vjerujte, oni ce to vrlo brzo uvidjeti. Tako da si uštedite barem trošak vještačenja. A po Zakonu o gradnji, investitor koji gradi bez građevinske dozvole,ili protivno dozvoli,ako se radi o pravnoj osobi,može biti kaženjen iznosom od 100 000 kn. Nadalje, izvođač se može kazniti istom svotom ako gradi bez,ili protivno građevinskoj dozvoli, a isto vrijedi i za nadzornog inženjera. Ukoliko investitor nije angažirao ovlaštenu osobu da vrši nadzor, opet ga se može kazniti gore navedenom svotom. Tako da... :clint:

Da li je ispravno lokacijsku dozvolu izdati na temelju prostornog plana koji je na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva, ili u trenutku izdavanja lokacijske dozvole? Budući da između dva opisana momenta može proteći i godinu dana...

Ukoliko imate dozvolu od Službe za gospodarstvo, možete. Ako je nemate, možete je čak i dobiti ukoliko je građevinska dozvola za taj objekt izdana prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (28.07.2004.).

Kao prvo, upravna pristojba za izmjenu građevinske dozvole radi promjene imena investitora stoji točno 200 kn. Kao drugo, investitor se može mijenjati u toku gradnje,a kada je objekt dovršen za to nema osnova, ni potrebe, jer uporabnu dozvolu može tražiti investitor, odnosno vlasnik zgrade (čl. 131. st. 1. Zakona o gradnji). Tako da nema nikakve zapreke da vlasnici zgrade sami zatraže uporabnu dozvolu, ukoliko su u mogućnosti priložiti svu potrebnu dokumentaciju, a koju im je investitor prilikom prodaje bio dužan predati.

Molim da mi napišete o kojem se zakonu radi? Meni je poznato da se neće moći etažirati građevine urisane u katastar nakon 25.07.2006., a koje nemaju uporabnu dozvolu, odnosno potvrdu da su izgrađene sukladno građevinskoj dozvoli. Sud može upisati u zemjišne knjige objekte izgrađene bez uporabne, pa čak i bez građevinske dozvole, ali uz zabilježbu da te dozvole nisu priložene. Uknjižbe izvršene na drugi način su ništave. Druga stvar je da uporabnu dozvolu nije dužan ishoditi izvođač radova, već investitor, odnosno vlasnik građevine. Drugim riječima, ako investitor objekt proda bez uporabne dozvole, ta obveza prelazi na vlasnika.

Stoji da je investitor dužan ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu, ali bih dodala da se upravo radi o rekonstrukciji objekta. Naime, prema Zakonu o gradnji, rekonstrukcija je, između ostalog, i promjena namjene postojeće građevine. Drugim riječima, čak da se apsolutno ne zadire u vanjske zidove postojećeg objekta, već mu se samo mijenja namjena, opet bi bila potrebna lokacijska i građevinska dozvola.

Ne znam o kojim propisima govorite. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se neće moći etažirati objekti koji nemaju uporabnu dozvolu, odnosno koji nisu izgrađeni sukladno građevinskoj dozvoli. A to se pravilo primjenjuje na objekte koji su u katastar ucrtani nakon stupanja na snagu navedenog Zakona ( 25.07.2006.).

Možete krenuti u redovnu proceduru ishođenja lokacijske i građevinske dozvole, pod uvjetom da je važećom prostornoplanskom dokumentacijom takvo građenje na Vašoj parceli dozvoljeno. Što se tiče katastra, pitanje je samo ažurnosti, no objekt će zacijelo biti brisan.

Za navedene objekte potrebna Vam je lokacijska dozvola jer se njome određuje njihov položaj na građevinskoj čestici, a treba vidjeti da li Vam čestica i s tim objektima zadovoljava dozvoljenu površinu izgrađenosti, udaljenosti od granica parcele i druge parametre propisane važećom prostornoplanskom dokumentacijom. Suglasnost susjeda po Zakonu o prostornom uređenju uopće nije predviđena kao uvjet za izdavanje lokacijske dozvole. Postupak je isti kao za izdavanje bilo koje druge lokacijske dozvole, osim što možda neće trebati svi posebni uvjeti kao za kuću. Napominjem da ne smijete graditi navedene objekte na temelju lokacijske dozvole, već je nakon nje potrebno ishoditi potvrdu glavnog projekta. To je, za razliku od građevinske dozvole, neupravni akt i postupak je malo jednostavniji, ali opet morate angažirati ovlaštenog projektanta za izradu glavnog projekta, a biti ćete i obveznik plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa. Tako da...

Radi se o 400 m2 bruto građevinske površine (dakle, zbroj površina svih etaža s vanjskim zidovima), a u tu se površinu uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica i sl.), ako se grade na istoj građevinskoj čestici. Balkoni isto ulaze u tu površinu, jer se radi o vanjskim gabaritima.