punto07

Promjena radnog vremena predstavlja poslovni i organizacijski razlog i poslodavac to može učiniti putem aneksa ugovora o radu ili otkazom postojećeg ugovora uz istovremenu ponudu sklapanja novog ugovora o radu. Umjesto daljnjeg pojašnjenja citiram vam stavke članka 113. Zakona o radu-pročišćeni tekst: (1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju: – ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvje­tovani otkaz), – ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili – ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). (2) Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima. (3) Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. (4) Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima. (5) Odredbe stavka 2. do 4. ovoga članka ne primjenjuju se na otkaz ako poslodavac zapošljava dvadeset ili manje od dvadeset radnika. (6) Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog. (7) Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugoga radnika. (8) Ako u roku iz stavka 7. ovoga članka nastane potreba za­pošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga. Uvijek imate pravo prigovora poslodavcu. Pripazite na rok.

Poslodavac bi imao koristi samo kada bi zapošljavao, odnosno imao u radnom odnosu najmanje propisani broj invalida. Što se tiče vas, ako mislite pokušati ostvariti određeno pravo na osnovi invalidnosti, mora vaš liječnik iz primarne zdravstvene zaštite (opća-obiteljska medicina) uputiti vas na vještačenje, odnosno procjenu radne sposobnosti ili utvrđivanje tjelesnog oštećenja. On-a bi trebao znati postupak i potrebnu dokumentaciju, shodno vašoj dijagnozi i zdravstvenom stanju.

Pedatnost je vrlina, nerijetko zapostavljena u ovom našem svijetu. Ali, u svakom slučaju, niste ni u čemu pogriješili. Nemate razloga za brigu. Samo naprijed! :thumbs:

Preračunavanje prekovremenih sati u slobodne dane ovisi o djelatnostima i da li je za istu sklopljen kolektivni ugovor. Ako je, onda to on uglavnom regulira. Npr. u nekim djelatnostima je izrijekom propisani omjer 1:1,5 znači da za 8 prekovremenih sati imate pravo na 12 slobodnih sati za kojih dobivate naknadu plaće kao da ste i radili.

Jasno je da ZOR ne može nitko, do li Sabora RH izmijeniti. Osim, što pojedine odredbe može Ustavni sud u postupku ocjene ustavnosti ukinuti. Nedvojbeno je da svaki ugovor o radu mora biti sukladan Zakonu o radu. No, nije li u konkretnom slučaju riječ o aneksu ranije potpisanog ugovora o radu ili otkazu postojećeg ugovora o radu s istovremenom ponudom izmijenjenog ugovora o radu, gdje stanke samim potpisom novog ugovora potvrđuju suglasnost da stariji ugovor prestaje važiti od određenog datuma-datum sklapanja novog?

Prema članku 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, osiguranik je citat stavka: 10. nezaposlene osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koje nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, ako su se prijavile Zavodu u roku od 30 dana: podstavak a) od prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ili od prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema ovom Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, podstavak f) od dana prestanka primanja novčane naknade na koju imaju pravo prema ovome Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona... Pozdrav!

Riješavate na šalterima nadležnog ureda HZZO-a, a rodiljni dopust i obvezni i dodatni može nastaviti koristiti i suprug (svejedno da li je u radnom odnosu- obveza prijave namjere svom poslodavcu ili ne), ali ne prije isteka roka 42 dana nakon poroda.

Suprug može koristiti dodatni rodiljni dopust do treće godine života djeteta i primati naknadu za isto, ako je riječ o rodiljnom dopustu za blizance/trojke/četvorke ili više djece jednake dobi, odnosno za treće i svako sljedeće dijete. Ako nije riječ o gore navedenom suprug može koristiti pravo na mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta. Možete i vi ili suprug, prema vašem dogovoru, koristiti i pravo na rad u polovici punog radnog vremena.

Uz sve ostalo što su kolege napisali dodati ću: - Poslodavcu ćete prijaviti trudnoću samo ako zbog zaštite prava trudnice namjeravate koristiti određena prava te - najkasnije mjesec dana od dana kada namjeravate započeti korištenje obveznog rodiljnog dopusta, a njega možete započeti 45 dana prije očekivanog termina poroda, a obvezno koristite 28 dana prije očekivanog termina poroda. Ukoliko pismeno u roku utvrđenom Zakonom o radu (gore navedeno: mjesec dana ranije) ne obavijestite poslodavca o namjeri korištenja obveznog rodiljnog dopusta, tada može postaviti pitanje kršenja radnih obveza. Pozdrav!

Pogledajte u Pravilnik o radu svoje osiguravateljne kuće. U svakom slučaju, sporazumni prestanak ugovora o radu ne zahtijeva poštivanje ugovorenih otkaznih rokova. U krajnjem slučaju neopravdani nedolazak na posao 3 dana uzastopce, opravdani je razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu. Što se tiče godišnjeg odmora, izdati će Vam poslodavac potvrdu o broju iskorištenih i preostalih dana godišnjeg odmora.

Stvar dobre volje poslodavca, jer on po Zakonu o radu utvrđuje termine korištenja godišnjih odmora u Planu godišnjih odmora pa tako i određuje kada bi i ti mogla koristiti godišnji odmor. Pravilo je da poslodavac i za prvi i za drugi dio godišnjeg odmora sasluša želje djelatnika, a onda odredi Plan u skladu s mogućnosti organizacije posla. Pokušaj se dogovoriti. Puno sreće! :xwave:

Teška tjelesna ozljeda je svakako tjelesna ozljeda ili narušenje zdravlja koje je tako teško da je zbog toga doveden u opasnost život ozljeđenog ili je uništen, ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio tijela ili koji važan organ, ili je poruzročena trajna nesposobnost za rad ozljeđenog, ili trajno i teško narušenje zdravlja ili trajna iznakaženost (članak 99. Kaznenog zakona). Više o kvalifikaciji tjelesnih ozljeda možeš pronaći u knjizi: Komentar kaznenog zakona Author: Bačić, Franjo; Pavlović, Šime Publisher: Organizator d.. ISBN: 9536007797 Godina izdanja: 2004. No, isto tako, s medicinskog aspekta teškom tjelesnom ozljedom u praksi se smatra svaki prijelom kosti, potres mozga... :wavey:

Kod ugovora o djelu nije isplata plaće, već naknade za izvršeno djelo koja se dogovara. Svakako se plaćaju porezi i prirez. Radni staž se ne upisuje u radnu knjižicu. Malo mi je "neobično" da bi neka škola išla na sklapanje ugovora o djelu s profesorima, no ovisi o čemu je riječ. Prije bih rekla da bi mogla biti riječ o ugovoru o radu na određeno vrijeme s nepunom satnicom. Tada naravno ide plaća u razmjernom odnosu (%) prema plaći za isti posao u punom radnom vremenu. Plaćaju se tada svi porezi, doprinosi, prirez i staž se upisuje u radnu knjižicu. Najbolje ih nazovi.

Ne mora nužno biti u suprotnosti, ali treba paziti dobro na članak 3. stavak 3. Zakona o javnoj nabavi, koji kaže: 3) Naručitelj ne smije primijeniti diskriminacijske mjere ili ograničiti slobodno tržišno nadmetanje između ponuditelja ili natjecatelja, ne smije zahtijevati i primijeniti dokaze ili postupke koji bi ih stavljali u neravnopravan položaj... Bitno je, po mom mišljenju, da se traženim dokazima o financijskoj sposobnosti navedenima u članku 37. osigura sposobnost za predmetnu nabava (korelacija vrijednosti nabave i vrijednosti utvrđenoj u izjavi o prometu/prihodu), a da se pri tome ne zatvori krug potencijalnih ponuditelja ili natjecatelja za više malih i srednjih ponuditelja. Jer, Zakon o javnoj nabavi i prilikom definiranja predmeta nabave, traži mogućnost za više malih i srednjih ponuditelja u članku 33. stavak 2. koji glasi: (2) Predmet nabave mora biti podijeljen na temelju ekonomskih i tehničkih kriterija na grupe ili dijelove predmeta nabave prema granama gospodarstva, strukovnim područjima, vrsti, količini, mjestu i vremenu isporuke. Grupa ili dio predmeta nabave najviše obuhvaća predmete istih, srodnih ili sličnih svojstava ili namjene, što omogućuje sudjelovanje više malih i srednjih ponuditelja. Mislim da je cilj zakonodavca bio jasan, dostupnost natječaja što većem broju poduzetnika. :thumbs:

zakonska regulativa za utvrđivanje alkoholiziranosti na radnom mjestu: Zakon o zaštiti na radu, a za postupak otkazivanja: Zakon o radu

da

Pri izračunu radnog staža za ostvarenje prava iz radnog odnosa računa se kao da ste radili puno radno vrijeme.

Kako si sada zdravstveno osigurana?

Bljaaaak slika!

Da, sve se plaća. Visina poreza je prema tarifnim razredima, ovisno o zoni, gradsko ili prigradsko područje, kvadratima... Za samu ostavinsku raspravu trebali su biti svi papiri potrebni za prijenos vlasništva predani. U samom rješenju je navedeno tko i što naslijeđuje. Može se provjeriti u Zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda gdje se nalazi nekretnina.

Informacija nedostatna.

Da. Prvo poslodavcu prije pokretanja radnog spora. Najbolje preko sindikata. Provjerite kod nekog od djelatnika MUP-a, člana sindikata. Oni su sudskom odlukom dobili pravo na isplatu, mislim uz regres iz više godina i na prekovremene sate.

Kako ste ipak sposobni, a dobili ste opću nesposobnost za rad? Malo jeste nesposobni, malo niste - po potrebi, a postupak liječenja završen. Neću zaključivati napamet. Vi ste uistinu srećković koji pri velikoj nezaposlenosti uspijeva dobiti honorarni posao, pretpostavljam da je riječ o ugovoru o djelu zbog načina isplate, a za to ne treba obustavljati isplatu mirovine. Ako je riječ o nekom poslu tipa sudjelovanje u radu Povjerenstva, Odbora i sl. npr. za izbore - nitko neće postavljati pitanje kao ja s početka ovog odgovora.

S tim da-ako vam ugovor o radu prestaje prije 1. srpnja - imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za tu kalendarsku godinu (osim ako nije riječ o odlasku u mirovinu-tada se ima pravo na puni godišnji odmor). Računa se npr. ako radite do 31.05., a puni god. odmor vam je 20 dana na slijedeći način: 20:12x5 (broj mjeseci koje ste u cijelosti odradili kod poslodavca), s tim da se zaokružuje na puni broj dana (naravno, kao i uvijek). Analogno tome ide svaka računica. Prestanak ugovora o radu nakon 1. srpnja: imate pravo na puni godišnji odmor.

Osobnih iskustava nemam, ali koliko čuh, oni koji su imali takav slučaj nisu baš uspjeli puno napraviti. Neki još vode sudske sporove, a drugi su platili, jer su uvidjeli da nemaju šanse. Dakle, zaključak točan. Slično kao i s automobilom i zaboravljenim ključem u bravici.