punto07

3x molim te pošalji mi žurno presudu na pp. Unaprijed veliko hvala.

Ovisi tko je i kako registriran poslodavac, o djelatnosti, da li je potpisan i što piše u kolektivnom ugovoru djelatnosti, općim aktima poslodavca... Može malo konkretnije?

Člankom 243. Zakona o radu-pročišćeni tekst propisana je obveza i način povrata radne knjižice; tražite pismenim putem od poslodavca povrat radne knjižice. Člankom 135. Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je: Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, odnosno fizička osoba, koja u propisanom roku ne dostavi Zavodu sve podatke u svezi s prijavom i odjavom osigurane osobe, radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja (članak 111.). Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Imate osnovu za pismeni podnesak protiv poslodavca nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, uz preslik izvanrednog otkaza, a isto podnesite i nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Pravo se ostvaruje pod uvjetom da se kao pacijent i osigurana osoba HZZO-a (Zavoda) s urednom uputnicom pojavite na specijalističkom pregledu u zdravstvenoj ustanovi koja ima ugovor s HZZO (opća ili specijalna bolnica, kb ili kbc, ili dom zdravlja ili privatnik-ne znam o čemu je riječ) . Ustanova, odnosno privatnik obvezni su osiguranu osobu Zavoda upućenu radi korištenja bolničkog liječenja ili specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite primiti na bolničko liječenje ili specijalističko-konzilijarnu, odnosno dijagnostičku obradu odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kad im se osigurana osoba s uputnicom izabranog doktora prvi put javila. Ako ustanova, odnosno privatnik ne pruži osiguranoj osobi Zavoda traženu zdravstvenu zaštitu u roku od 30 dana, doktor radnik ustanove, odnosno privatnik obvezni su na uputnici naznačiti razlog nepružanja tražene zdravstvene zaštite s naznakom datuma kad će osiguranu osobu primiti na bolničko liječenje, specijalistički pregled ili dijagnostički, odnosno terapijski postupak, s time da pri tome ovisno o medicinskoj indiciranosti i raspoloživim kapacitetima osiguranoj osobi osigura zdravstvenu zaštitu unutar roka od 60 dana od datuma prvog javljanja osigurane osobe Zavoda ustanovi, odnosno privatniku. Ako radnik ustanove, odnosno privatnik ne naznače razlog neprimanja osigurane osobe Zavoda i datum kada će je primiti na bolničko liječenje, odnosno specijalistički pregled ili dijagnostički, odnosno terapijski postupak ili naznači datum primitka koji prelazi rok od 60 dana od dana prvog javljanja osigurane osobe u ustanovu, odnosno kod privatnika, Zavod je obvezan osiguranoj osobi osigurati bolničko liječenje, odnosno specijalistički pregled, dijagnostički ili terapijski postupak u drugoj ugovornoj ustanovi. To znači da Vi tada odete kod privatnog liječnika i kada obavite pregled i platite račun za isti, dođete na šalter nadležnog ureda HZZO-a i tamo podnesete zahtjev za refundacijom navedenih troškova. Sretno!

Tražiti pismenim putem od MORH-a isplatu svih zaostataka za minuli rad (najbolje), ukoliko ne isplate tada putem sindikata ili izravno sudskom tužbom zahtijevati isplatu, s tim da napominjem kako je zastarni rok za potraživanje iz radnog odnosa 3 godine.

Osobno nisam naišla na takvu regulativu i mislim da ne postoji. Smatram da je to stvar proizvođača, koliko dugo jamči za ispravnost vlastitog proizvoda, što je jedan od pokazatelja odnosa cijene i kvalitete. Mimo Zakona o obveznim odnosima, uočila sam jedino jamstvo pro rata, kao oblik necjelovitog jamstva u doktorskoj disertaciji na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani.

Država nije osigurala novac u 2007. godini po posebnom programu financiranja pripravničkog staža zdravstvenih radnika SSS, već samo VSS i VŠS (javni natječaji) i to broj određen točno po profilima zanimanja (ovisno o vrsti zdravstvene ustanove, te broju ugovorenih kreveta s HZZO, odnosno broju zaposlenih radnika određenog zanimanja) u Pravilniku kojeg je donio ministar nadležan za zdravstvo, te s omjerima broja pripravničkih mjesta VSS i VŠS u odnosu na SSS. Što se tiče financiranja SSS zdravstvenih radnika, prepušteno je svakoj ponaosob zdravstvenoj ustanovi da osigura financijska sredstva za plaćanje i to na vlastiti teret, a dobro se zna kakova je situacija u zdravstvu uopće, te da mahom pripravnici SSS zdravstvenog usmjerenja nisu plaćeni uopće za vrijeme pripravničkog staža, ili tek poneki sretnici i to možda 6 od 12 mjeseci. Iako su u granskom kolektivnom ugovoru, Vlada RH i sindikati propisali obvezu plaćanja minimalno za broj pripravničkih mjesta SSS prema Pravilniku, novaca u zdravstvenim ustanovama nema, a očigledno ni u Državnom proračunu. Ne zaboravimo da iako pripravnički staž SSS u velikoj većini zdravstvenih ustanova nije plaćen, to ne znači da zdravstvene ustanove nemaju obvezu plaćanja poreza i doprinosa za volonterski rad (za zdravstveno, mirovinsko...), a što je također trošak samoj zdravstvenoj ustanovi. Na žalost, situacija nije blistava, kako za pripravnike SSS, tako ni za zdravstvene ustanove.

Zakonita mogućnost nekoliko prijašnjih godina. Poslodavci je koristili kako bi smanjili pritisak prilikom zapošljavanja na pojedina radna mjesta, a tako ubace i izaberu čovjeka po svom nahođenju. Shvatite to kako hoćete. Sada se ponovo uvodi obveza javnog natječaja po pojedinim službama i djelatnostima. Uglavnom putem kolektivnih ugovora.

U pravilu ne, ali ovisi o zaključenom ugovoru o radu. Postoji mogućnost upućivanja od strane poslodavca za rad u inozemstvu, ali u interesu i za interes poslodavca.

Da, ukoliko je HZZO priznao kvalifikaciju ozljede na radu.

Zakonska obveza pripravničkog staža propisana je za pojedina zanimanja, kao i obveza polaganja pripravničkog ispita (stručnog ili državnog ispita). Odnosi se na državne službenike te zdravstvene djelatnike. U konkretnom Vašem slučaju mislim da je riječ o nekom internom aktu. Vi svakako možete pomoći odgovorom na pitanje kojeg ste zanimanja, na kojem ste radnom mjestu u banci volontirali i točno o kojem je sada radnom mjestu riječ. Volonterski rad po planu i programu pripravničkog staža pojedinog zanimanja, uračunava se svakako u pripravnički staž propisan za to zanimanje.

Ako je riječ o radnom stažu ostvarenom u zemljama bivše SFRJ do dana proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, tada se isti računa kao i radni staž u Republici Hrvatskoj i priznaje prilikom utvrđivanja visine plaće. Međutim, sve nakon toga datuma, računa se kao inozemni radni staž i ne utječe na visinu plaće, nego ga se razmatra samo prilikom ostvarenja uvjeta za mirovinu.

Specijalist medicine rada utvrđuje radnu sposobnost prema uputnici poslodavca za pojedino radno mjesto te isti utvrđuje da li postoji radna sposobnost, ograničenje ili ne postoji za to radno mjesto. Primjerice, ne bi trebao izdati uvjerenje čak ni ako u nalazu krvi postoji povećanje leukocita (a možda je samo npr. akutni sinusitis) ili iz nalaza urina vidljiva kakva bakterijska upala. O stupnju tjelesnog oštećenja ili invalidnosti ovise i određena prava. Postoji i državna potpora za zapošljavanje invalidnih osoba. Što se tiče eventualne zabrane upravljanja motornim vozilom- to ovisi da li se može korigirati određenim pomagalima.

Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmaje 18 radnih dana. Slijepom radniku i radniku koji radi na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana. Trajanje godišnjeg odmora na takvim poslovima, utvrđuju se granskim kolektivnim ugovorom. Radniku koji obavlja poslove prema posebnim uvjetima rada s najmanje 2/3 radnog vremena, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana, a navedeni poslovi utvrđuju se granskim kolektivnim ugovorom. Radnici s invaliditetom, utvđenim sukladno propisima o zapošljavanju osoba s invaliditetom i ostalim posebnim propisima, imaju pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

Jednogodišnji rok zastare Izvod iz Zakona o obveznim odnosima: Članak 232. Stavak 1. podstavak 3. (1) Zastarijevaju za jednu godinu: 3) tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, Napominjem i stavak 2. istoga članka: (2) Zastara teče iako su isporuke ili usluge produljene.

Moguće je, uz suglasnost svih stranaka: prodavatelja, kupca i banke koja je odobrila kredit i uglavnom posjeduje kod sebe knjižicu vozila. Najbolje je otići u banku i tamo se izravno raspitati o poslovnim pravilima i toj mogućnosti. Razlike su više-manje od banke do banke, ali njima je bitno da se kredit redovno otplaćuje, da je potencijalni kupac siguran kao budući dužnik, a tko će to biti: svejedno im je.

Faktični rad= stvarni rad, sukladno temeljnim pravima i obvezama iz radnog odnosa prema Zakonu o radu da radnik osobno obavlja preuzeti posao prema uputama poslodavca, a poslodavac mu za isti isplaćuje plaću. Nasuprot tome postoji i fiktivno sklapanje ugovora o radu (pogotovo na radnom mjestu kućne pomoćnice), dakle zasnivanje radnog odnosa, bez stvarnog rada kod poslodavca, a radi ostvarenja određenih prava i sl.

Drugi, ostali...

Ako poslodavac ponudi aneks ugovora, a radnik se s njim ne složi i ne potpiše ga, tada mu poslodavac daje otkaz iz poslovnih i organizacijskih razloga, ukoliko ga nije u mogućnosti zadržati uz uvjete po starom ugovoru o radu. Ili će odmah u startu poslodavac postupati sukladno Zakonu o radu i predložiti radniku otkaz postojećeg ugovora s ponudom sklapanja izmijenjenog ugovora. Ukoliko ne potpiše izmijenjeni ugovor, tada je na snazi otkazni rok koji poslodavac treba ispoštivati prema ZOR-u, Kolektivnom ugovoru- ukoliko je potpisan u djelatnosti poslodavca i ugovoru o radu.

Zakon o radu propisuje da radnik ima pravo na 18 dana minimalno godišnjeg odmora-svi u RH imaju pravo na to, bez obzira na vlasništvo poduzeća. Citiram ZOR Najkraće trajanje godišnjeg odmora Članak 47. (1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na pla­će­ni godišnji odmor u trajanju od najmanje osamnaest radnih dana. (2) Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset četiri radna dana. (3) Radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje trideset radnih dana. (4) Poslovi iz stavka 3. ovoga članka te najkraće trajanje godišnjeg odmora na takvim poslovima, utvrđuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. (5) Ako poslovi iz stavka 3. ovoga članka te najkraće trajanje godišnjeg odmora na takvim poslovima nije utvrđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, ministar nadležan za rad može na prijedlog osobe koja prema ovom Zakonu može biti stranka kolektivnog ugovora, a uz suglasnost ministra nadležnog za zdrav­stvo, donijeti pravilnik kojim se uređuju ta pitanja. Kraj citata Povećanje dana godišnjeg odmora ovisi o djelatnosti u kojoj radite, da li ima zaključen kolektivni ugovor ili ne-ako da, privatnik ga je obvezan poštivati, ili ako ima Pravilnik o radu (ako je veći poduzetnik). Ako ne, tada on određuje način povećanja broja dana godišnjeg odmora. Što se tiče bijesa, teško je reći ne poznavajući čovjeka, ali pokušajte npr: - priupitati osobu koja vodi poslove kod privatnika da li je riječ o tiskarskoj pogreški pa da ispravite dok se nije iskompliciralo i stvorilo neke neugodnosti i privatniku i vama, obzirom da fotokopija istoga ugovora o radu ide u HZZO i HZMO. Ako ne ispravi, uvijek imate pravo na zaštitu prava iz radnog odnosa. Puno sreće!

Kod vrste zapošljavanja nije bitno da li je financijski pogodnije u odnosu na porezna davanja (olakšice samo za zapošljavanje većeg broja invalidnih osoba), zasnovati radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, već što propisuje Zakon o radu-pročišćeni tekst (NN br. 137/04), kao osnovni propis: : Izvod iz ZOR-a: "Zasnivanje radnog odnosa Članak 13. (1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. (2) Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Članak 14. (1) Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (3) Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 15. (1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvrše­njem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. (2) Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenaznačenog rad­nika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom do­pušteno. (5) Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. kraj izvoda iz ZOR-a U protivnom slučaju, propisane su prekršajne financijske kazne: Izvod iz ZOR-a: Lakši prekršaji poslodavca Članak 246. (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: 3. ako u slučaju, koji nije predviđen zakonom ili kolektivnim ugovorom, sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme (članak 15. stavci 1. i 2.), S tim da svakako treba napomenuti da su kazne za prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnike teže.

Na oba pitanja: da, može, ukoliko postoji konsenzus. Međutim, oko korištenja godišnjeg odmora za 2007. godinu može se dogoditi trudnici da joj poslodavac ne dozvoli korištenje godišnjeg odmora kako su prekinute komplikacije, već kako je naznačeno za trudnicu korištenje u Planu godišnjih odmora, koji donosi poslodavac sukladno organizacijskim mogućnostima (odnosno može sukladno Planu odobriti korištenje do 31.12.).

Imate pravo prenijeti i iskoristiti po zakonskim uvjetima do kraja lipnja godišnji odmor za 2006. godinu. Vi jeste stekli pravo na godišnji odmor za 2007. godinu, a regres bi se trebao isplaćivati prije korištenja godišnjeg odmora. Firma je pretpostavljam napravila i Plan korištenja godišnjeg odmora i Vi možete zaključiti bolovanje zbog komplikacija u trudnoći i sukladno Planu g.o. koristiti godišnji odmor za 2007. godinu. Dakle, Vi imate pravo na regres za 2007. godinu.

Je! Sve zakonom propisane poreze i doprinose iz i na plaću te gradski prirez, ukoliko ga ima!

Hvale vrijedna svaka inicijativa za zaštitu djece! Škola treba za školsku praksu dati poslodavcu uputnicu za svakog pojedinog učenika s planom i programom prakse na osnovu kojeg se piše dnevnik prakse i po završetku ovjerava poslodavac. Možda nešto više u PRAVILNIK O NORMI NEPOSREDNOG ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PO NASTAVNIM PREDMETIMA I NAČINU UTVRĐIVANJA BROJA IZVRŠITELJA NA ODGOJNO-OBRAZOVNIM I DRUGIM POSLOVIMA U SREDNJOJ ŠKOLI- NN br. 52/95. Srednje škole moraju imati i ugovore s poslodavcima kod koje djeca idu na praksu i u njima bi moralo biti detaljnije regulirano.