punto07

Platiti ti zasigurno neće. Godišnji odmor za 2006. godinu možeš koristiti do kraja lipnja ove godine. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu, regulirano je tu: Izvadak iz pročišćenog teksta Zakona o radu Članak 55. (1) Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad. (2) Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je bio u vojnoj službi, može godišnji odmor u cijelosti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini. Isto tako, prije odlaska u mirovinu imaš pravo na puni godišnji odmor za tu kalendarsku godinu u kojoj ideš u mirovinu, bez obzira na datum odlaska (čak i ako je to prije 1. srpnja).

Nije. Mora dati aneks (ili izmjene i dopune) ugovora o radu - ako si s istim suglasan ili dati otkaz postojećeg ugovora s ponudom novog ugovora. Mora to regulirati ugovorom o radu i naravno platiti. Traži razliku plaće prema stvarnom radu. Zašto ne?! I pogledaj u ugovor o radu s kojim si datumom potpisao na kojem radnom mjestu radiš i s kojom plaćom. Imaš li još i evidentiranih, a neplaćenih prekovremenih sati? Ne bi bilo čudo.

U paralelnom prikazu odredbi ZOO govori se o tome "ako trgovačkim ugovorom ili ugovorom između trgovca i osobe javnog prava nije predviđen rok", a u odredbama ZJN o tome "pribavljanje sredstava za financiranje te nabave". Mišljenja sam da je za opstojnost takovih ugovora s dugim rokovima plaćanja bitno: suglasnost volja ugovornih strana, te način planiranja i osiguranja navedenih sredstava, a što je obvezni dio samog početka postupka nabave: Plana nabave i Odluke o imenovanju Stručnog povjerenstva. Kao što znamo, sam postupak nabave ne smije započeti ako financijska sredstva nisu planirana ili osigurana. U protivnom slučaju riječ je u startu o kršenju odredbi ZJN (ne i 35/3), a znamo u čijoj je to nadležnosti i kakav je tijek postupka. Prema tome, ako su kumulativno ispunjeni svi uvjeti, ti ugovori baš ne bi bili sporni po navedenim člancima (ZJN 35/3 i ZOO 174/1). Pa i sam zakonski tekst u odredbi mogućih dodatnih kriterija (čl. 46.st.3. do izmjena u NN 92/05) izrijekom za ocjenu ekonomski najpovoljnije ponude ima naveden rok plaćanja. Smatram problem rokova plaćanja u zdravstvu i ugovaranje istih malo kompleksnijim, obzirom na način financiranja i određivanje uvjeta poslovanja zdravstvenih ustanova. Da li je uvijek korektno u nedogled produžavati rokove plaćanja po javnim nadmetanjima ili je ekonomski prihvatljivije da se zdravstvena ustanova (napomena: ili bilo koji drugi obveznik primjene ZJN) zaduži kod komercijalnih banaka, o tome bi brigu trebale voditi ekonomske službe koje bi čelnicima trebale predočiti relevantne stručne ekonomske pokazatelje za donošenje ili nedonošenje izvješća o razlozima primjene dodatnih kriterija (a ne provedbe javnih natječaja za financiranje istih kod banaka), uz obvezni matematički izračun i iscrpno i kvalitetno obrazloženje istih. Smatram to težim dijelom posla (iako je bilo dosta primjera objave matematičkog izračuna roka plaćanja kao dodatnih kriterija), a o tome ovisi da li je isto zakonito ili ne. U tom dijelu je to, najvjerojatnije, najlakše osporiti.

Nitko nije dužan preuzeti dužnost suca porotnika mimo svoje volje. To je istovremeno i čast i obveza pa ukoliko ne postoje mogućnosti imenovanoga suca porotnika za ispunjenje obveze, tada bi se on trebao o tome izjasniti ili prilikom saznanja za imenovanje ili po pozivu suda za sudjelovanje u određenom pravnom sporu. Ako je osoba zaposlena, tada mu je potrebna načelna suglasnost poslodavca, kao i pojedinačna za svaki izostanak, zbog organiziranja procesa rada i eventualne potrebe i mogućnosti naknade plaće u vrijeme izostanka s posla po osnovi obnašanja dužnosti suca porotnika.

Ugovor o radu ne prestaje usmenom prijetnjom. Maltretiranje na poslu, ovisno o sadržaju, karakteru, jačini i intenzitetu moguće je da predstavlja oblik mobinga ili diskriminaciju u odnosu na druge zaposlene. Ako je posrijedi trajanje ugovora o radu zaključenog na određeno vrijeme, tada također poslodavac može raskinuti ugovor o radu izvanrednim otkazom (u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu osobito teške povrede radnog odnosa, gdje uzimajući u obzir sve okolnosti nastavak radnog odnosa nije moguć) ili redovitim otkazom ako je ta mogućnost predviđena ugovorom o radu. Prema tome, vaša obveza je dolaziti na posao sve dok ne dobijete pisanu obavijest ili odluku o istome. Do tada vam je obvezan poslodavac dati i plaću, bez obzira na prijetnje. Pokušajte otići na posao i razjasniti situaciju. Ne ide li usmeno ili ne želite, pokušajte se pismeno žaliti poslodavcu u roku od 15 dana (ne znam je li riječ o privatniku ili državnoj ili javnoj službi pa najbolje adresirajte samo na poslodavca), a ako ne dobijete pismeno odgovor, u roku od 30 dana možete pokrenuti radni spor pred Općinskim sudom. Pismenu korespodenciju obvezno šaljite poštom preporučeno uz povratnicu, kako biste imali dokaz da je poslodavac pismeno i zaprimio. Nepoznato mi je također, imate li kakav sindikat preko poslodavca ili pravnu službu. Ako imate pokušajte se obratiti i njima, prije pokretanja radnog spora. Puno sreće!

Svaki radnik ima pravo na primjerenu plaću i zabranjena je svaka diskriminacija, izravna ili neizravna. Osnovna plaća se sastoji od više elemenata (ovisno od djelatnosti) i na istu u određenom postotku može imati utjecaja i radni staž, a na netto plaću svakako i porezne olakšice i oblik rada. "Nalog za premještaj na novo radno mjesto" pismeni ili usmeni, mora biti popraćen i izmjenama ugovora o radu u kojem će biti naveden naziv radnog mjesta i kratki opis poslova. Obvezan uglavak ugovora o radu je plaća, odnosno poziv na odredbe zakona, kolektivnog ugovora ili općeg akta poslodavca kojim se određuje visina plaće. Provjerite da li ste to potpisali i što tamo piše, a ako niste zatražite sklapanje takovih izmjena. Pozovite se poslodavcu da ne bi i Vi i on pred eventualnim dolaskom inspekcije rada imali problema. U navedenim izmjenama ugovora o radu mora biti i dan sklapanja i od kada prelazite na novo radno mjesto. Od dana premještaja utvrđenog u ugovoru o radu imate pravo na određivanje osnovne plaće, kao i ostali na tom radnom mjestu. Ako ste već potpisali ugovor o radu na to radno mjesto, tada ćete po datumu iz ugovora i obračunskom listiću s plaća vidjeti da li imate pravo na isplatu razlike plaće pa je i zatražite.

Pretpostavljam da je riječ o istome radnom mjestu (naziv i opis poslova radnog mjesta, npr. ekonomist, krojač ili.. ), ali na drugom mjestu rada (drugi pogon, odjel ili slično), gdje su uvjeti puno lošiji. Ovisno da li je u momentalno važećem ugovoru o radu ili aneksu istoga ugovora (potpisali ste produžetak prije promjene uvjeta rada) točno specificirano mjesto rada (Ured taj i taj, Odjel taj i taj, Pogon taj i ta) ili je mjesto rada Vaša firma, krije se odgovor na pitanje. Provjerite što ste potpisali u produžetku ugovora o radu, jedan primjerak Vam je poslodavac trebao dati. Ukoliko piše da je mjesto rada sjedište Vaše firme, tada je ugovor i premještaj legalan. Što se tiče uvjeta rada, provjerite da li se poslovima zaštite na radu netko bavi u Vašoj firmi ili imate uposlenog stručnjaka zaštite na radu ili eventualno službu ili odjel- propisano je Zakonom o zaštiti na radu tko treba što osnovati.

Možeš legalno raditi 1 h bilo koji posao, bez plaćanja mirovinskog i zdravstvenog, ali s plaćanjem državi odgovarajuće stope poreza i prireza, po ugovoru o djelu, pod uvjetom da konkretan posao ne ispunjava uvjete za sklapanje ugovora o radu (pogledaj razliku između te dvije vrste ugovora). Za informaciju i za ugovore o radu na određeno i na neodređeno vrijeme (znači zasnivanje radnog odnosa), kao i za volonterske ugovore (bez zasnivanja radnog odnosa), između ostalih plaćaju se i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.