Uključujem se u raspravu budući da sam uputio kritike na takve uvjete. Kao prvo, mislim da svatko s diplomom zaslužuje barem malo poštovanja i navedenom društvu(odnosno onome tko će pregledavati molbe) ne bi trebalo biti teško životopis osobe koja ne odgovara uvjetima proslijediti u smeće. Drugo, uzevši u obzir količinu literature, promijenjivo raspoloženje profesora i ostali niz faktora koji utječu na ocjenu - nekada ta ocjena i ne odgovara znanju. A kao treće, jedno je učiti i reproducitati znanje pred profesorom, a nešto savim drugo je to znanje iskoristiti.
Zadnje, ako je takva razlika u znanju, zašto su nam diplome iste?
Moj prijedlog bi bio upućen odvjetničkoj komori - napraviti ispit koji bi sadržavao bitna pitanja za rad odvjetničkog vježbenika i neka ocjena iz tog ispita bude pokazatelj što netko zaista zna(neke osnove, 20-30 pitanja iz Gp-a, Gpp-a, Kp-a i Kpp-a). Ako se testiranje provodi za sud, zašto ne bi i za odvjetnike?